Policajcima kacige trenutno nisu na glavi već na opasaču, a oni stoje iza metalne ograde kojom je opasan Pionirski park, javlja reporter agencije Beta.
S druge strane ograde nalazi se grupa demonstranata, koji se oglašavaju pištaljkama, trubama i povremenim skandiranjem “Pumpaj, pumpaj”.
Oko Doma Narodne skupštine, koji je prekoputa Pionirskog parka, nalaze se vozila sa pripadnicima Žandarmerije, dok su pripadnici te jedinice uglavnom raspoređeni u manjim grupicama oko same Skupštine.
Jake policijske snage u opremi za razbijanja demonstracija nalaze se i ispred zgrade Predsedništva, na ulazu koji je u Ulici kralja Milana.
Saobraćaj u Kralja Milana je zaustavljen, a ispred zgrade Predsedništva prema parku sada je postavljena i dupla metalna ograda.
Jedan od studentskih redara sa megafonom pozvao je okupljene da pozdrave policiju, “jer je to naša policija”, što su okupljeni aplauzom i učinili.
Blizu zgrade Skupštine nalazi se privremena bina, premda su studenti dva fakulteta u blokadi u poslednjem trenutku rešili da će glavni program i bina sa govornicima umesto kod Trga Nikole Pašića i Skupštine, biti na Slaviji, iako ni taj plan još uvek nije zvaničan.
Na traktorima kojima je trenutno oivčen Pionirski park razbijena su sva stakla, a na nekima su probušene i gume.
Studenti-redari u reflektujućim prslucima zaustavili su saobraćaj u svim ulicama koje vode ka Skupštini – Takovskoj, Kneza Miloša, Bulevaru kralja Aleksandra i Trgu Nikole Pašića.
Na kružnom toku kod opštine Novi Beograd okupilo se više hiljada ljudi
Na kružnom toku kod opštine Novi Beograd danas posle 10 časova okupilo se nekoliko hiljada ljudi iako je početak protesnog skupa na toj lokaciji pre odlazak do platoa ispred Skupštine Srbije zakazan za 11.30.
Među opukpljeni su stanovnici tog dela grada, a pridružili su im se i ljudi iz okolnih mesta, kao i brojnih gradova u Vojvodini.
Očekuje se i oragnizovani dolazak studenata fakulteta Poljoprivrednog, Šumarskog, FDU i DIF-a.
Saobraćaj u prilaznim ulicama kružnom toku zaustavila je saobraćajna policija.
Okupljeni građani prave buku i nose zastave Srbije, a među njima je dosta roditelja sa malom decom, dok stariji sede na okolnim klupama.
Foto Simptom/ M.P.
Istovremeno više destina ljudi u manjim i većim grupama idu Bulevarom Mihajla Pupina ka centru grada gde u 16 časova počinje centralni skup ispred Doma Narodne skupštine Srbije.
Studenti i građani blokirali deo Bulevara kod Vukovog spomenika
Studenti i građani blokirali su danas deo Bulevara kralja Aleksandra kod Vukovog spomenika gde je jedna od tačaka okupljana uoči zvaničnog početka studentskog protesta u 16 sati u centru Beograda.
Okupljeni prave veliku buku duvajući u pištaljke trube i vuvuzele kao i raznorazne trubice, javio je reporter agencije Beta.
Saobraćajna policija je locirana u delu Bulevara kod Studentskog doma, a ima ih i u Ruzveltovoj ulici gde regulišu saobraćaj na raksrnici sa Ulicom kraljice Marije.
Do Vukovog spomenika grupa mladih ljudi došla je iz pravca Bogoslovije, a mnogi od njih, kao i okupljeni “kod Vuka”, u Bulevaru kralja Aleksandra, nose državne zastave.
Prekoputa Vukovog spomenika postavljen je i štand sa sokovima i kolačima sa natpisom “Mame za decu”.
Počeo studentski skup na Autokomandi, u 14.30 kreću ka Slaviji
Studenti fakulteta sa teritorije Voždovca okupljaju se na Autokomandi, odakle će, kako su njihovi redari rekli reporteru Bete, u 14.30 krenuti prema Slaviji.
Studenti su istakli veliki transparente “Zahtevi nisu ispunjeni”, “Gospod je zakon ugnjetenom, zakon u vreme nevolje”, “Organizujemo slobodu”. Nose srpske zastave, a okupljeni bubnjevima i pištaljkama prave veliku buku i skandiraju “Pumpaj, pumpaj”.
Na velikom transparentu koji nosi druga grupa studenata, koja će se sa njima spojiti odmah na izlasku sa Autokomande, piše “Svi strepe od Vojvode Stepe”, aludirajući na ulicu u čijoj blizini se nalazi više fakulteta.
Pre odlaska ka Slaviji studenti će održati 15 minuta ćutanja za 15 poginulih u nesreći stradalih u padu nadstrešnice ispred novosadske Železničkle stanice.
Policija obezbeđuje saobraćaj na raskrsnici.
Građani se skupljaju na Trgu republike, čekaju studente
Nekoliko hiljada građana okupilo se tokom pre podneva na Trgu republike, uoči zvaničnog početka protesta “15. za 15”, iako je okupljanje na ovoj tački najavljeno tek za 13 sati.
Trg republike je jedna od četiri tačke gde se građani okupljaju pre nego što će se uputiti ka glavnom skupu u centru Beograda.
Foto Simptom M.P.
Okupljeni prave veliku buku duvanjem u pištaljke i razne trubice, nose veliki broj srpskih, a prisutno je i nekoliko rumunskih zastava.
U međuvremenu je u 11.52 otpočelo i 15 minuta tišine za poginule u padu nadstrešnice, javlja reporter agencije Beta.
Između dva drveta na Trgu republike raširena je streč folija na kojoj građani sami ispisuju poruke podrške studentima, među kojima su “Hvala za beogradsko proleće, studenti”, “Šta to pada – pada Vlada”, “Jer nepavda nije opciija” i druge.
Grupe građana prolaze i dalje, ka Studentskom trgu, gde se okupljaju studenti koji će naknadno doći do Trga republike.
Tu je manje okupljenih nego na Trgu republike, ali je parkirano i dvadesetak traktora, koji su tu bili parkirani i preko noći.
Ulice u širem centru grada u pravcu ka Skupštini Srbije zatvorene su za saobraćaj vozila
Građani se u grupama kreću ka centru uz zvuk pištaljki i povike “Pumpaj”.
Zatvorena je i ulica Starine Novaka, od 27. marta ka Bulevaru i Takovska od Cvijećeve ka Skupštini.
Glavno okupljanje svih grupa protesta “15. za 15” trebalo bi da počne u 16 sati u centru Beograda.
Veliki broj veterana iz 63. padobranske brigade pre toga se okupio ispred Hemijskog fakulteta da podrži studente, javlja N1.
Svi zajedno su očitali molitvu “Oče naš”, a nakon toga uputili se ulicom Braće Jugovića u smeru ka Narodnoj skupštini.
“Sinoć je u Beogradu bio 20. oktobar 1944. godine, dan kada su ga jedinice NOVJ i partizanskih odreda Jugoslavije, oslobodile od fašizma i domaćih izdajnika!” istakao je za portal “Simptom” Srećko Đukić.
Jasna aluzija na veličanstveni doček srpskih studenata – pešaka, biciklista; motorista i drugih građana koji su se iz raznih gradova Srbije priključivali na putu – hodočašću ka Beogradu.
Srpska prestonica je sinoć izgledala nestvarno lepo, obasjana mladalačkom, poletnom energijom i okupana nadom i optimizmom u bolje sutra.
Đukić je još izneo očekivanje da današnji veliki studentsko-građanski protest, pod imenom “15. za 15”, prođe mirno i bez nasilja i incidenata.
Do sada su protestima na poziv studenata već bili obuhvaćeni univerzitetski centri u (centralnoj) Srbiji, Novi Sad, Kragujevac i Niš.
Veliki broj studenata i građana čekao je juče od oko 18.30 akademce i druge građane koji su došli iz raznih krajeva Srbije pred protest pred Skupštinom Srbije.
Okupljeni su uz buku pištaljki i vuvuzela skandiral “Pumpaj, pumpaj!” i aplaudirali, a povremeno su se čuli i povici “Ko ne skače taj je ćaci” – po zimus napisanoj reči “đaci” na ogradi jedne vojvođanske škole.
Kolone ljudi su bile na trotoaru sa obe strane ulice, a protezale su se do Jugoslovenskog dramskog pozorišta, odnosno skoro do Slavije, 1.700 metara dalje.
Na Terazijama i u okolnim ulicama je bio obustavljen saobraćaj, tu su bili brojni redari-studenti, a nije bilo pripadnika policije u uniformama.
Kod obližnjeg Pionirskog parka, gde kampuju članovi udruženje “Student 2.0” koji traže da se vrate na nastavu, policija je i dežurala sa opremom za razbijanje demostracija.
Okupljeni koji su na Terazijama dočekivali goste, a i oni nosili su državne i zastave fakulteta, kao i transprente kojim se poziva na ispunjenje studentskih zahteva.
Iz pravca Zemuna stigli su studenti koji pešače sa severa, iz više gradova Vojvodine, a iz pravca Obrenovca oni koji dolaze sa zapada Srbije.
Mnogi gradjani su ih pozdravljali i i sa prozora i terasa, a neki su uzvikivali parole i istakli transparente u znak podrške.
Prvi su na Terazije stigli Novosađani i Nišlije na biciklima, dočekani na crvenom tepihu gde su dobili, kao i svi posle njih medalje zbog svog podviga, a potom Šapčani i stanovnici drugih mesta između tog grada i Beograda.
Studenti u blokadi traže objavljivanje celokupne dokumentacije o rekonstrukciji Železničke stanice i odbacivanje optužbi protiv uhapšenih i privedenih studenata, aktivista i građana na prethodnim protestima povodom tragedije u Novom Sadu. Zahtevaju i podnošenje krivičnih prijava protiv svih napadača na studente, profesore i građane i povećanje budžeta za fakultete za 20 odsto.
Predstavnici vlasti smatraju da su ispunili sve zahteve, dok studenenti to negiraju.
U odnosu na proklamovane ciljeve, ideale i smernice u svom političkom delovanju, kojih se verno držao, posebno tokom 90-ih, i ponajviše u zalaganju da Srbija postane uređena, evropska zemlja i deo modernog i razvijenog (zapadnog) sveta, a imajući u vidu kroz šta je sve prošao, kako sam tako i njegova stranka na tom putu, verovatno najpozvaniji da prokomentariše aktuelna dešavanja u Srbiji uoči velikog studentsko-građanskog protesta 15. marta jeste upravo Vuk Drašković, najpopularniji opozicioni političar u Srbiji 90-ih, čiji je SPO nosio baklju slobode i borbe protiv tadašnjeg režima Slobodana Miloševića.
Meta i žrtva tih istih “crvenih beretki”, čiji su se penzionisani pripadnici našli na mestu gde bi, nedaleko odatle, u subotu trebalo da se okupe, na poziv srpskih studenata, svi oni koji vape za slobodom, normalnošću i pristojnošću u našoj zemlji, Drašković je, najblaže rečeno, ostao zgrožen i zatečen prizorom i ikonografijom viđenom ispred zgrade Predsedništva Srbije.
Vuk Drašković/video
MNOŠTVO MIRNOG NARODA JE SILA NA KOJU NIKAKVO ZLO NE SME DA UDARI
“Pozvavši pod svoje predsedničke prozore veterane ‘crvenih beretki’, terorističke jedinice koja je rasformirana posle ubistva Zorana Đinđića, a pre toga je ubila Ivana Stambolića, Slavka Ćuruviju, sudiju Nebojšu Simeunovića, počinila masakr na Ibarskoj magistrali, Aleksandar Vučić je, hteo to on da prizna ili ne, odao priznanje ubicama za sve njihove zločine. Strašno!” istakao je Drašković.
Na ironičnu konstataciju da vrh vlasti i(li) neki njeni delovi, možebiti, slave rođendan bivšeg komandanta te jedinice, Milorada Ulemeka Legije, 15. marta, upravo u Pionirskom parku (simbolika povodom obeležavanja godišnjice ubistva premijera Zorana Đinđića pre 22 godine verovatno nije ni potrebno da bude analizirana), on kaže:
“Rođendan komandanta te razbojničke trupe je 15. mart, dan najvećeg studentskog i narodnog bunta. Ali, 15. mart je, po verovanju starih Rimljana, i Martus Idii, Dan martovskih ida, zlokoban za silnike. Baš toga dana, zaverenici su ubili Julija Cezara. Sigurno je jedno: ni studenti ni desetine hiljada građana koji će 15. marta mitingovati na istom mestu na kome su ulogoreni veterani ‘crvenih beretki’, niti žele niti će izazvati bilo kakvo nasilje”, navodi Drašković, uzdajući se u to da će “mnoštvo mirnog naroda biti sila na koju nikakvo zlo neće smeti da udari”.
Vuk Drašković/video
STUDENTSKI SU KARNEVALI SLOBODE; ISKORAČIĆE SRBIJA KA EVROPI, I OBRNUTO
Kao zagovorniku evropske Srbije, punopravne članice EU, višedecenijska tumaranja sigurno da mu ne prijaju, pa upitan može li aktuelni studentski pokret i bunt učiniti neophodan proboj ka boljem i pravednijem, naposletku, i u nekoj većoj meri, evropskom društvu, ex predsednik SPO-a ističe da će “iskoračiti i Srbija prema Evropi, ali i Evropa prema Srbiji”.
“Studentski karnevali slobode, skinuli su, i pred Evropom i pred svetom, sa lica Srbije masku da su Srbi ono što Srbi nisu: zločinci, razbojnici, otpadnici od civilizacije. Tu masku Srbiji su na njeno lice navukli Udbini eskadroni smrti i medijska lobotomija nad srpskim narodom, propaganda koja je slavila zločine, zločince, kriminalce, bašibozuk i neistine o svemu”, ocenio je bivši ministar spoljnih poslova Srbije i Crne Gore (Srbije), i povodom nekih trenutnih trzavica i razmimoilaženja na liniji Evropa – Amerika, nastavio:
“Prividni i prolazni sukob EU i Trampove Amerike probudio je Evropu iz sna večnog blagostanja pod američkim NATO gromobranom. Evropa mora da se naoružava, da izrasta i u vojnu silu, snažnu saveznicu Amerike i NATO alijanse. Evropa mora i da skine konopac sa svoga vrata, koji je navukla sebi nedemokratskim i diskriminatorskim načelom da svaka članica EU ima pravo veta; da Viktor Orban, recimo, može da blokira svaku odluku EU.”
“Ta i takva Evropa će”, zaključuje Vuk Drašković, “delovati, a ne isprazno mudrovati.”
Drašković je plodonosni srpski književnik, od 1990. do 2024. predsednik SPO-a.
Bio je potpredsednik Vlade Savezne Republike Jugoslavije za vreme NATO agresije, dajući sve od sebe da najpre spreči, kasnije i minimizira posledice bombardovanja zemlje.
Ministar spoljnih poslova Državne zajednice Srbije i Crne Gore, kasnije Srbije, bio je od 2004. do 2007. godine.
Predvodio je čuvene devetomartovske demonstracije 1991, prve masovne demonstracije protiv Slobodana Miloševića.
1996. bio je ključni činilac formiranja opozicione koalicije “Zajedno”, koja je na lokalnim izborima krajem te godine trijumfovala u svim većim gradovima Srbije i bila uvod u pad režima četiri godine kasnije.
Takođe, pomalo se zaboravlja, da je pobednička opoziciona koalicija DOS (Demokratska opozicije Srbije) iz 2000, formirana upravo u sedištu SPO-a, 10. januara te godine. (Jedan od najvećih mitinga tih godina održan na Trgu republike, 14. aprila 2000, u organizaciji velikog DOS-a, na kome su govorili svi njegovi osnivači, to i potvrđuje; kasniji sled događaja i formalni izostanak SPO-a iz učešća na zajedničkoj izbornoj listi u septembru mesecu 2000. nije umanjio doprinos koji su pristalice i simpatizeri te stranke imali u Petom oktobru – prve “borbene redove” tog dana predvodile su upravo zastave SPO-a.)
Na današnji dan, 14. marta, pre 35 godina, formiran je Srpski pokret obnove.
Đilas je za lokalnu KTV televiziju iz Zrenjanina, gostujući u emisiji “Bez pardona”, naveo da je to posebno očigledno u ovim danima, za vreme tekuće velike studentsko-građanske pobune i uoči najavljenog beogradskog skupa u subotu, 15. marta (podsetimo, na poziv studenata već održani neverovatno masovni protesti u drugim univerzitetskim centrima Srbije – Novom Sadu 1. februara, Kragujevcu 15. na Sretenje, i Nišu 1. marta).
“Imamo nenormalnu situaciju, Vučić odgovara na proteste i autentičan bunt naroda, predvođen studentima, svojim nekim nazovistudentima u Pionirskom parku. Videćemo šta će se sve dešavati u narednim danima. Zloupotreba ljudi je ogromna. 90% njih uopšte i nisu studenti. Vidimo da su ograđeni, da ih čuva policija. Vučić je zaista daleko odmakao u svojoj nenormalnosti; definitivno nema crvenih linija za režim, potpuno otrgnut od realnosti”, naglasio je Đilas i podsetio na svoju davniju izjavu “da su u režimu, u slučaju da se osete ugroženim, spremni i da ubijaju ljude”.
Apostrofirajući da Srbija nije ni normalna ni demokratska država pod ovakvom vlašću, Đilas je rekao da se ljudi na vlasti zapravo bore “za nastavak ovakvog života koji imaju”, kao i da su na 95% mesta postavljeni ljudi koji nikakve predispozicije ili kvalifikacije za to nemaju.
Foto: video
“Pogledajte samo jednu Anu Brnabić, Tomu Momirovića, neke Grčiće… neke ljude na lokalu, koji su se toliko obogatili za 10 godina, da su se odrodili od naroda…”
Kada je reč o medijskoj situaciji u Srbiji, predsednik SSP-a ističe da je svim kritičarima vlasti, bilo u političkoj opoziciji ili ne, stešnjen manevarski prostor jer, kako je naznačio, jedan čovek kontroliše 70% informacija u ovoj zemlji, a te informacije su invertovane.
“Sve je kod Vučića inverzija, on npr. kaže: ‘ovi lopovi i kriminalci (za kritičare vlasti i opoziciju)’, iako je upravo on čovek, kao i ekipa oko njega, koji najviše kradu u ovoj zemlji; onda kaže: ‘evo ovi koji tuku žene’, iako s ove strane nema takvih, a sa njegove ih bogami ima koliko hoćete itd. Nakon toga, on svaki dan napada, obrće teze i istinu naopačke i onda to svojim medijima pokriva… Većina, 60% Srbije čuje samo ono što im Vučić servira, i to je nažalost tako”, navodi Đilas.
Aktuelnu pobunu vidi kao širu i raznorodnu, sa svakako okidačem u vidu pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, ali i ocenjuje da je zajednički vapaj pobunjenog naroda onaj za pravdom.
Foto: video
“Pobuna je i zbog modela rada u Srbiji, lošeg sistema, korupcije, neodgovornosti, neznanja, to je pobuna zbog sve nepravde u našoj zemlji. Jednostavno, vide ljudi razne “ćacije”, neke koji su došli i na kakav način na pozicije… Pogledajte onog Terzića iz Kraljeva sa svim onim ludilom, pokazivanjem srednjeg prsta. Teško je neko pre 12 ili 13 godina mogao i zamisliti da će se Srbija pretvoriti u ovo u šta se, nažalost, ona pretvorila”, potencira Đilas, ilustrujući postojeću situaciju i ekonomskim pokazateljima.
On je podsetio na 2011. godinu, kada je aktuelni šef države, tada u opoziciji, na mitingu SNS-a, tvrdio da se Srbija strašno zadužuje, 750 evra na svakih sat vremena.
“Danas, tj. poslednjih mesec dana, Srbija je zadužena 4,4 miliona evra po satu. Da tokom godine više nijedan evro ne uzmemo iz kredita, a uzećemo, to bi bilo 360.000 evra po satu! U takvoj Srbiji mi danas živimo i ljudi to treba da znaju”, zaključio je Đilas.
Rumunska policija uhapsila je 101 godinu starog penzionisanog generala avijacije Radua Teodorua i još tri osobe optužujući ih da su, formirajući opskurnu organizaciju nazvanu “Komanda Vlada Tepeša” želeli da sruše ustavni poredak, promene ime države, zastavu, himnu, ali i pomere granice.
Hapšenje generala koji je preživeo čak 14 vazduhoplovnih nesreća, podudarilo se sa novom dramom ispred rumunske izborne komisije koja odlučuje o valjanosti kandidature desničara Kalina Đorđeskua, čija je pobeda u prvom krugu predsedničkih izbora poništena početkom decembra zbog navodnog ruskog uticaja i veza sa neofašistima.
Pristalice Kalina Đorđeskua sukobile su se sa policijom u nedelju uveče, pošto je izborna komisija odbacila njegovu kandaturu. Policija je ispaljivala patrone suzavca na okupljene, koji su ih prethodno zasuli komadima kaldrme.
Odluka izborne komisije usledila je uprkos upozorenjima Vašingtona da vlasti u Bukureštu moraju da poštuju volju građana.
Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da bi Đorđesku, ukoliko mu bude omogućeno da se zaista kandiduje, mogao da odnese ubedljivu pobedu u prvom krugu izbora zakazanih za maj, pokazuje istraživanje koje je objavio rumunski “Sociopol”.
Đorđesku je, krajem februara, bio nakratko uhapšen i ispitivan zbog navodnih veza sa ekstremističkim organizacijama i plaćenicima, što je izazvalo ozbiljan revolt njegovih pristalica i demonstracije u nekoliko rumunskih gradova.
Razlog zbog kojeg je Đorđesku priveden je “navodno učešće u fašističkoj organizaciji i javnoj promociji kontroverznih ideologija”, te veličanja Jona Antoneskua, lidera rumunskih fašista tokom Drugog svetskog rata.
Teodoru protiv satanista i pljačkaša
Zbog sličnih afiniteta, iza rešetaka se našao i penzionisani general Teodoru, čija je organizacija u poslednjih desetak dana pretila vlastima u Bukureštu i Evropskoj uniji, optužujući ih za masovnu pljačku i “satanističke planove” vezane za sudbinu Rumunije.
Planirao je formiranje “Veća staraca”, “Veća mudraca” i “Veća potomaka” koja bi zamenila sve ustavom propisane institucije. Navodno se sastajao sa ruskim diplomatama, pa su dvojica diplomata iz te države odmah nakon hapšenja generala proterana iz Rumunije.
Njegov glasnogovornik Adrijan Dinu je, putem društvenih mreža, objavljivao zahteve za dramatičnim promenama političkog sistema u Rumuniji, tvrdeći da ima podršku milion stanovnika ove zemlje, ali i cele Rusije.
Pominjao je progonstvo, građanski rat i ozbiljne posledice po sve one koji se ogluše o zahteve “Komande Vlad Tepeš”, koju je pre tri godine formirao upravo Dinu, predstavljajući se kao predsednik Rumunsko-američke fondacije.
Nakon poslednjih pretnji uhapšen je, zajedno sa stogodišnjim generalom, i još dve osobe.
Društvene mreže i veze sa Rusijom upravo su navedene kao razlog zbog kojih je poništen prvi krug predsedničkih izbora.
Rumunske vlasti su u decembru poništile prvi krug predsedničkih izbora, optužujući Rusiju da je, sajber-napadima i preko društvene mreže “Tik-tok”, uticala na rezultat do mere da je Ustavni sud te države bio prinuđen da ih poništi.
Tužilaštvo je tada navelo da se radi o fenomenu kakav nikada ranije nije viđen. Desničari, čiji je kandidat osvojio najviše glasova u prvom krugu, potez suda nazvali “državnim udarom”. Ostatak rumunske političke scene smatrao je da je poništavanje izbora jedini logičan potez.
Ogromna gerilska politička kampanja” i “brutalni sajber-napad”, kako su rumunski obaveštajci opisali pozadinu izbornog procesa posle kojeg je kandidat desničara, proruski opredeljeni Kalin Đorđesku na sveopšte iznenađenje osvojio najviše glasova i favorita, premijera Marsela Čolakua, izbacio iz drugog kruga izbora.
U ukupno pet objavljenih dokumenata tajnih službi se, dalje, navodi da je Đorđesku u poslednje dve nedelje imao ogromnu pomoć ultradesničarske Partije mladih, koja je putem “Tik-toka” sprovela “masovnu promotivnu kampanju”.
Đorđesku, koji je tokom kampanje najavljivao uskraćivanje pomoći Ukrajini, tvrdio je da tokom trke za predsednika nije potrošio nijedan lej.
Istraga protiv Đorđeskua i Potrua
Istraga protiv Đorđeskua usledila je pošto je rumunska policija na nekoliko lokacija, koje su povezivane sa Horacijom Potruom, pronašla veliku količinu oružja, municije i oko milion dolara.
Potru je, prema istrazi, održavao bliske veze sa ruskom plaćeničkom formacijom “Vagner”, sa čijim se predstavnicima sastajao u Dubaiju i Moskvi.
Pominju se i bivši pripadnici francuske Legije stranaca i njihove veze sa čečenskim liderom Ramzanom Kadirovom i generalom Zamidom Alijevičem Čalajevom.
Decembarski izbori u Rumuniji prvi su poništeni izbori u Evropskoj uniji, još od kada su na sličan način 2010. godine poništeni izbori za predstavnike u ustavotvornoj skupštini Islanda.
Šest godina ranije, ukrajinski sud je zbog brojnih falsifikata poništio predsedničke izbore, što je predstavljalo uvod u seriju događaja koji su nazvani “narandžasta revolucija”.
Žene koje su zaposlene u industriji odeće i tekstila u Njujorku javno su demonstrirale tog 8. marta 1857. godine, zbog malih plata i loših radnih uslova.
Iste žene koje su protestovale na ulicama Njujorka, osnovale su ubrzo i svoj sindikat. Demonstracije su organizovane i u godinama koje su usledile, pa je tako 15.000 žena 1908. godine marširalo kroz Njujork tražeći kraće radno vreme i pravo glasa, a ujedno i boreći se protiv diskriminacije na osnovu pola prilikom zapošljavanja.
Prvi nacionalni Dan žena obeležen je 1909. godine u SAD. Inspirisana američkom akcijom, nemačka levičarka Luiz Cic, predložila je organizovanje Međunarodnog dana žena. Ideju je preuzela i poznata feministkinja Klara Cetkin, koja je to predložila 1910. godine na Međunarodnoj konferenciji žena u Kopenhagenu.
Međunarodni dan žena je sledeće godine obeležen u Austriji, Nemačkoj, Danskoj i Švajcarskoj, uz mnoge proteste širom Evrope, pa je tako u Austrougarskoj bilo 300 demonstracija. Žene su tražile da pravo glasa koje do tada nisu imale, kao i pravo obavljanja javne funkcije.
U Londonu je 8. marta 1914. godine održan marš kao podrška ženskom pravu glasa. Švajcarska je bila poslednja zemlja u Evropi koja je uvela pravo glasa ženama, 1972. godine.
Feministkinja Aleksandra Kolontaj je nakon boljševičke revolucije nagovorila Lenjina da 8. mart postane državni praznik. Praznik je prihvaćen i od strane kasnije nastalih jednopartijskih režima, kojima je političko-programski uzor bio SSSR.
Na zapadu je Međunarodni dan žena uglavnom prestao da se obeležava u prvoj polovini 20. veka, upravo jer su ga povezivali sa jednopartijskim sistemom i boljševičkim komunizmom.
Ipak, feministički pokreti 1960-ih i 1970-ih godina izborili su se za ponovnu afirmaciju Međunarodnog dana žena 8. marta. Prva proslava Dana žena u Srbiji održana je 1914. godine.
Osmi mart ostao je državni praznik u Rusiji, Belorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji, Mongoliji, Tadžikistanu…
Ujedinjene nacije ocenile su prošle godine da Talibanske vlasti u Avganistanu priznaju ženama najmanje prava u svetu. Misija UN je u saopštenju objavljenom na Međunarodni dan žena, navela da je nova vlast u Avganistanu gotovo „jedinstvena u usresređenosti da nametne pravila koja većinu žena i devojaka ostavljaju zarobljenim u kući“.
Američka glumica Meril Strip izjavila je da i „veverica ima više prava“ od avganistanske devojčice, pridružujući se na taj način pozivu avganistanskih žena da se ukinu stroga ograničenja talibanske vlade kada je u pitanju način života žena u Avganistanu.
Gostujući na Novoj S, poznati sociolog kaže da se mesecima već, u masovnim demonstracijama i blokadama, društvo oslobađa straha i da se događa svojevrsno “buđenje i oslobođenje”.
“Celo društvo prožima osećaj solidarnosti, gubljenje straha i buđenje nade. Čim imate solidarnost društvo ima čemu da se nada. Razbijen je strah i naprosto nema ga. Sada smo mi ti koji preuzimamo stvari u svoje ruke. Što pre režim posluša, to je za njih bolje, a i za naše društvo. Inače, oni će svakako izgubiti”, istakao je Bakić, napomenuvši da je ovaj režim na “simboličkom planu već pobeđen”.
Osvrnuo se na izjave predsednika države, koji je naveo da očekuje da protesti prestanu sredinom marta, i ocenio da se radi o potpuno pogrešnom uverenju.
“Ništa neće biti završeno krajem marta kao što on misli. Trajaće duže. Mi imamo mnogo bolje živce od njega i on će se tek peći na tihoj vatri. To će biti proces u kojem ćemo sve više uživati”, zaključio je Bakić, uz napomenu da 15. mart (dan velikog studentsko-građanskog okupljanja u Beogradu, nakon takođe velikih skupova u Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu) lično ne vidi kao “dan D”.
“Polako, sve je moguće, ali ne bih ja ništa ograničavao. Režim pokazuje paniku i treba ga možda pustiti da pati. ‘Obojeni režim’ tek će videti šta mu se sprema”, završio je Jovo Bakić.
Danas je održan drugi generalni štrajk, na poziv srpskih studenata u blokadi. Prvi je održan 24. januara, a odazvali su mu se brojni društveni akteri, različite ustanove, organizacije, poslovni subjekti, mediji itd.
U tom kontekstu on tumači i poslednja događanja u Skupštini Srbije i Beograda, kako kaže, “režirana od vlasti”, gde su najpre prekjuče viđene scene sa pirotehničkim sredstvima i dimnim bombama od opozicije, ali i današnje naguravanje odbornika opozicije sa obezbeđenjem i policijom na ulazu u gradski parlament, te potonje batinanje opozicionih odbornika i građana ispred gradske skupštine u kojem su učestvovali tzv. “batinaši u civilu”. (Jedan od onih koji su tukli i po nekim informacijama povredili građane bio je i “student” na razgovorima sa predsednikom Srbije u decembru u Sava centru, angažovan kao privatno obezbeđenje Skupštine Grada.)
Anđelković kaže da je očito histerija obuzela vrh režima, posebno imajući u vidu “najveći skup u istoriji južne Srbije, sa oko 300.000 ljudi u Nišu 1. marta”.
“Posle Niša i defilea nekoliko stotina hiljada ljudi, Vučić je izveo zaključak šta će se u Beogradu desiti 15. marta i kakva se poruka šalje. A šalje se poruka da su građani Srbije protiv njega!.. Čak i oni što su ostali uz njega, pokolebaće se jer mnogi su tu iz interesa i misle da će Vučić vladati, ali kada ugledaju takve proteste oni se okreću. Sada režim očajnički pokušava svim sredstvima da spreči taj skup i izazove nasilje”, smatra Anđelković u izjavi za “Simptom”, navodeći da ono što se u Skupštini Srbije desilo pre neki dan nesumnjivo navodi na zaključak da “Vučić stoji iza toga”, a da je opozicija ili “nasela i nedorasla zadatku” ili je “deo njih u indirektnom dosluhu sa Vučićem”.
Upitan za utisak današnjih dešavanja na Trgu Nikole Pašića (sedište gradske skupštine), kaže da mu se čini da je sve “potpuno namešteno od Vučićevih kriminalaca i batinaša, Bije, raznih struktura koje žele da izazovu sukobe i probleme”.
“Cilj je, najpre, da izazovu strah kod mirnih ljudi koji učestvuju u protestima kako bi bili pokolebani da dođu na demonstracije, plašeći se da će se dogoditi neko ozbiljnije nasilje. S druge strane, preko svojih propagandnih sredstava, tj. nazovimedija ili ‘dezinformativnih kanala’ režim šalje signale da opozicija izaziva nasilje, a cilj toga je da njihovi provokatori i kriminalci nešto loše urade 15. marta. Tako se priprema teren da je to uradio neko iz opozicije”, objašnjava svoje viđenje analitičar i dodaje da građani nikako i ni u kom slučaju ne treba da nasedaju na to.
“Ako bude jako puno građana, Vučićev sistem neće smeti ništa da učini. Ljudi treba da istraju i uprkos svim izazovima, prevarama i smicalicama režima dođu. U tom slučaju, Vučić će biti matiran i ništa neće moći da uradi.”
Ponovio je da je opozicija upala u zamku ili je “deo opozicije saučestvovao u tome što je jako loše”, kada su viđene nemile scene, dimne bombe i protivpožarni aparati u Skupštini Srbije, te ustvrdio da “na nasilje režima treba odgovoriti nenasiljem i mirnim otporom; na primitivizam vlasti pristojnošću”, i podvukao da “sa svime onime što studenti rade Vučićev sistem propada”.
“Ako opozicija, ne daj bože, makar bilo i indirektno, pruža mogućnost da Vučić i dalje od Srbije pravi ‘septičku jamu’, morala bi da zna da ćemo se svi podaviti u fekalijama. Ako su samo naseli, nije dobro. Kao pametan pristup vidim onaj od Demokratske stranke, Ekološkog ustanka i pokreta “Mi, snaga naroda”, koji su se distancirali od svega”, zaključio je Dragomir Anđelković.
Studenti najavljuju za sutra, 7. marta, drugi “generalni štrajk” nakon 24. januara, kada su pozvali sve da tog dana ne rade, izađu na ulice, ne idu u kupovinu i ugostiteljske objekte; a za 15. okupljanje u prestonici koje bi zaokružilo turneju po univerzitetskim centrima (centralne) Srbije.
1. februara održan je protest u Novom Sadu, 15. na Sretenje u Kragujevcu, a 1. marta u Nišu.
Na skupu su se obratili i lider stranke AUR George Simion, kao i desničar Kalin Đorđesku, pobednik poništenog prvog kruga predsedničkih izbora, prenosi sajt Digi24.
Tokom protesta došlo je do čarki između demonstranata i policije, a neki od učesnika protesta bacali su predmete i plastične boce prema policiji.
“Vratićemo našu zemlju, bez korupcije i bez onih koji su ponovo želeli da blokiraju moju kandidaturu. Želim da mi sudite svi vi, svojim slobodnim glasom, jer vaše je pravo da odlučite koga ćete birati”, poručio je Đorđesku okupljenima.
On je dodao da Rumunija nikada neće klečati pred stranim silama i da treba da bude dostojanstvena i prosperitetna zemlja, koja ima prijatelje svuda i deli vrednosti kao što su mir, demokratija i sloboda.
Okupljenima se obratio i vođa stranke AUR Simion koji je zbog nedavnog hapšenja Đorđeskua optužio vlasti da predstavljaju političku policiju.
“Pre tri dana, videli smo najnoviju epizodu državnog udara koji je u toku. Policija je zaustavila i privela Kalina Đorđeskua, a tužilac sada pokušava da isfabrikuje dokaze koji ne postoje”, rekao je on, dodajući da socijalistički premijer Čolaku koji je izgubio izbore mora da ode jer je jedan od tvoraca državnog udara.
Rumunske vlasti su pre tri dana odvele Đorđeskua na ispitivanje u momentu kada je nameravao da preda svoju kandidaturu za ponovljene predsedničke izbore.
Rumunsko tužilaštvo je Đorđeskua saslušalo u okviru šire istrage o nepravilnostima na predsedničkim izborima poništenim krajem prošle godine zbog sumnje u rusko mešanje u izborni proces.
Stotine ljudi se okupilo u Njujorku, Los Anđelesu i Bostonu kako bi izrazili podršku Ukrajini nakon žestoke svađe u Beloj kući.
Demonstranti su držali proukrajinske parole, a demonstracije su održane i u Vejtsfildu u Vermontu, gde su potpredsednik Vens i njegova porodica na skijaškom odmoru, prenosi “Jutarnji list”.
Neki američki mediji izveštavaju da su se oni sa planiranog skijališta zbog demonstracija prešli na drugu, nepoznatu lokaciju.
Protest u Vejtsfildu u protiv administracije Trampa i Vensa organizovan je ranije ove nedelje, još pre sukoba Trampa sa Zelenskim.
Mislim da je nastup u Beloj kući verovatno potakao još više ljudi da danas izađu na protest – rekla je Džudi Dejli iz organizacije koja je organizirala demonstracije
Ljudi su se juče takođe okupili ispred “Teslinih” salona širom SAD kako bi protestovali protiv pokušaja Ilona Maska da smanji državnu potrošnju.
Šarović takav utisak nosi iz obilaska gradova po Srbiji gde plamti žar studentske i građanske pobune protiv aktuelne vlasti nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu.
Kako je rekao gostujući u programu emisije “Dobar, loš, zao” emitovanoj na portalu Nova, studenti moraju biti i ostati “predvodnici bunta jer su uspeli u nečemu u čemu mnogi predvodnici prethodnih protesta nisu”, pre svega u tome da režim upadne u defanzivu i da se nađe “u dugačkom nizu poraza”.
“Režim je simbolički išutiran od studenata. Vučić je imao ozbiljan debakl u Jagodini, Kikindi, pa i S. Mitrovici (mitinzi u organizaciji SNS-a). Uložio je milione da bi pokazao neku moć, a onda doživeo da mu se smeje Srbija, i u njegovim redovima… Niko više ne želi da bude naprednjak”, naveo je Šarović.
On je kazao da je u prethodnim godinama i navratima bilo puno autogolova od opozicije i da smatra da se u ovom momentu, kada je u pitanju opoziciono delovanje, treba usredsrediti na prave i odmerene korake koji bi bili “apsolutno komplementarni sa studentskim”.
“Pravite akcije ali se trudite da one budu komplementarne sa studentskim akcijama”, istakao je lider pokreta “Ljubav, vera, nada”.
Komentarišući okupljanja i žestoke odgovore građana širom Srbije, u Bogatiću, Rači, Kraljevu, Zaječaru itd., i odijum izražen prema predstavnicima vlasti i opštinskim rukovodiocima u tim mestima, Šarović je rekao da je taj vid otpora “dobar i opravdan”.
“Npr. jaja u Kraljevu su letela prema čoveku (gradonačelniku Predragu Terziću) koji je krajnje bahat i osion… U Rači su poljoprivrednici nepopustljivi i nepokolebljivi boreći se za svoje zahteve… Jednostavno, u njih (SNS) je ušao strah i ovo niko više ne može da kontroliše”, zaključio je Šarović, uz očekivanje da će skup 1. marta u Nišu, u organizaciji studenata, biti masovan i odličan.
Brnabić je na konferenciji za novinare u Domu Narodne skupštine kazala i da se predloženim izmenama Zakona o visokom obrazovanju studentima trošak školarine umanjuje za 50 odsto, odnosno da će im država direktno iz budžeta refundirati taj iznos.
Kako je rekla, zahtev studenata koji se tiče povećanja izdvajanja sredstava za državne fakultete za 20 odsto je ne samo ispunjen, već je država dala i mnogo više.
Druga izmena, kazala je, tiče se izdvajanja dodatnih sredstava za visoko školstvo, čime će se visokoškolskim ustanovama u celosti pokrivati stalni troškovi, kao i primanja zaposlenih definisana kolektivnim ugovorom, takođe u celosti.
“Očekujem da nakon ovoga, svi daju sve od sebe da se nastavi nastava i polaganje ispita na državnim univerzitetima koji su u blokadi. Akademska godina je ozbiljno dovedena u pitanje, približavamo se roku kad ni fizički nije moguće nadoknaditi nastavu”, ocenila je Brnabić.
Dodala je i da na ostalim zahtevima studenata u blokadi radi pravosuđe.
Izmene i dopune zakona, kako je navela, trebalo bi da budu na prvoj sednici redovnog zasedanja Skupštine, najverovatnije u utorak, 4. marta.
“Pozvaću naravno na kolegijum da vidim kakav će biti tok sednice, da li predstavnici opozicionih poslaničkih grupa imaju zahteve za dopunama dnevnog reda. Trudiću se da učestvuju svi i biću otvorena za sve razgovore”, dodala je Brnabić.
Upitana da li očekuje incidente da sednici Skupštine, kazala je da nije navikla da pregovara sa “terorističkim organizacijama koje žele da blokiraju međunarodni aerodrom u Beogradu”, navodeći da tako nešto rade teroristi, a ne političari.
Komentarišući odluku Centra za istraživanje, transparentost i odgovornost (CRTA) da podnese Ustavnom sudu inicijativu za ocenu ustavnosti za 54 zakona usvojenih na sednici održanoj 25. novembra 2024, Brnabić je kazala da bi volela da vidi šta je tu neustavno, jer je, kako je navela, pozivala na konsultacije i na raspravu.
“To što oni (opozicija) ne žele dijalog ne znači da će Skupština da stane, ona mora da radi i radiće bez obzira na sve pretnje”, dodala je Brnabić.
Kako je rekla, CRTA danas ima mnogo većih problema jer joj se čini da je i ona pod istragom zbog primanja novca iz Agencije SAD za međunarodni razvoj (USAID).
“Srbija je postala opet zvezda stranih medija po tome koliko je novca ušlo u Srbiju upravo radi smene Aleksandra Vučića i ove vlasti jer nisu radili u interesu američke administracije”, ocenila je Brnabić.
“Meni je od početka nejasno da se studenti kao bune i žale na situaciju u društvu i u institucijama, a jedina institucija s kojom imaju neposredan kontakt su fakulteti i univerziteti. Tu je stanje tako da je zapravo studentski položaj na drugom mestu”, rekao je Vuletić za Tanjug.
Ista je stvar sada, kako je dodao, i u osnovnim i srednjim školama.
”Neki nastavnici sebi daju za pravo pod izgovorima nekakve političke priče da ugrožavaju ono što je osnovni interes škola, ono što je Konvencija o dečijim pravima, ono što je Ustav, ono što su zakoni – ugrožavaju sva ta prava deteta na obrazovanje zarad nekakvih parola. Dakle, škole postoje zbog nastavnika, a ne zbog dece. Fakulteti postoje zbog nastavnika, a ne zbog studenata. I to je osnovni problem sa kojim ovo društvo ili kogod bi morao da se bavi kada je reč o studentima, kada je reč o fakultetima”, rekao je Vuletić za Tanjug.
Dodao je da bi voleo da vidi izveštaje dekana i rektora o tome šta je učinjeno da se nastava normalizuje.
“Rektorski kolegijum se postavio prema svemu tome na način da oni ipak na kraju krajeva zavise od toga što će da kažu studentski plenumi. To je samo po sebi već besmisleno. Vi kao rektorski kolegijum donosite nekakve odluke koje su u skladu sa onim što je, po vašem mišljenju, u najboljem interesu univerziteta, da li će se neko s tim složiti ili ne, to je sasvim druga stvar, pa bilo da je reč o državi, bilo da je reč o studentima”, rekao je Vuletić.
Istakao je da mu se dopada to što vlast nije upotrebila silu da razbije proteste i to je ono što pokazuje demokratski karakter vlasti i dodao je da smatra da je ovo sada napad na politiku koju vlast vodi.
“Ono što je ovde problem je to što vi imate napad na politiku koju ova vlast vodi, a ta politika se tiče i Kosova i Metohije, i Republike Srpske, i onoga što su temeljni i razvojni ciljevi Evropske unije”, rekao je Vuletić.
Naveo je da je rešenje jednostavno – poštovati zakon, studenti da se vrate učenju i predavanjima, a da onda nakon svojih obaveza – popodne i ako treba uveče do jutra protestuju i štrajkuju.
U Valjevu je na poziv učenika Valjevske gimnazije organizovana protestna šetnja do Školske uprave za Kolubarski i Mačvanski okrug u znak solidarnosti sa prosvetnim radnicima koji ih podržavaju.
Gimnazijalci i okupljeni građani su uz “buku“ i povike “Hoćemo pravdu” glasno i jasno izrazili svoje nezadovoljstvo zbog kako su istakli “pretnji koje su upućene profesorima širom Srbije koji su u obustavi nastave”.
U svom obraćanju ispred Školske uprave oni su poručili da “škola nije preduzeće. Profesor nije sluga. I mi nećemo stati dok ne dobijemo ono što nam pripada: pravdu, dostojanstvo i poštovanje”.
Plenum prosvetnih radnika Grada Valjeva je u saopštenju za javnost istakao da se na kolege u Osnovnoj školi “Vojvoda Živojin Mišić” u Rajkoviću vrši pritisak i da im se preti otkazima.
U saopštenju pozivaju kolege na obustavu nastave od 24. do 28. februara.
Orkestar opere SNP-a u Novom Sadu u štrajku
Članovi orkestra opere Srpskog narodnog pozorišta (SNP) su saopštili da obustavljaju rad i tako pružaju podršku studentima svih univerziteta u Srbiji u njihovoj borbi za pravednije, sigurnije i kulturnije društvo.
Ocenili su da mahanje crvenim rukavicama više nije dovoljno.
U Beogradu blokada Francuske i Cara Dušana
Učenici Tehničke škole “Drvo art” i Prve beogradske gimnazije blokirali su raskrsnicu ulica Cara Dušana i Francuske u Beogradu, odajući poštu nastradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
Građani Kruševca odali poštu stradalima u padu nadstrešnice
Građani Kruševca i ovog petka okupili su se na Trgu glumaca u 11.52, kako bi 15-minutnom tišinom odali poštu stradalima na Glavnoj železničkoj stanici u Novom Sadu.
Zatim su u protestnoj šetnji prošli centrom grada, pružajući na taj način, kako su naveli, podršku studentima i njihovim zahtevima.
I u krugu Opšte bolnice deo zdravstvenih radnika je na 15 minuta, u tišini, stajao za 15 žrtava pada nadstrešnice.
Protest u Zaječaru – blokirana centralna raskrsnica
Građani Zaječara blokirali su centralnu gradsku raskrsnicu i petnaestominutnom ćutnjom odali počast nastradalima u padu nadstrešnice u Novom Sadu.
Takođe, pružena je i podrška i studentima u borbi za, kako rekoše, pravednije društvo. Pružena je podrška i prosvetarima čije se pravo na štrajk ne sme ukinuti.
Posle petnaestominutne ćutnje građani su se mirno razišli.
Šabac – odavanje pošte stradalima u Novom Sadu i skup podrške zaposlenima OŠ “Jevrem Obrenović”
Šabački studenti i maturanti uz podršku građana i danas su petanestominutnom tišinom ispred Šabačke biblioteke odali poštu stradalima u Novom Sadu a potom su, na molbu roditelja učenika OŠ “Jevrem Obrenović” organizovali protestnu šetnju do te škole zbog, kako navode, problema koje imaju zaposleni u toj ustanovi.
Kako saznajemo, nastavnici Jevremove škole izjasnili su se za zakonski štrajk, odnosno, da časovi traju 30 minuta, ali ih u tome, kako tvrde, sprečava aktuelni direktor koji im ne omogućava slobodu govora.
Kako se na protestu u obraćanjima čulo, danas ništa nije glasnije od tišine, a učenici ponekad, i kad nisu u školi, “možda uče neku mnogo važniju lekciju”.
Dok u toj školi nastavnici kažu da su danas u učionicama 30 minuta, a preostalih 15 po hodnicima nadgledaju učenike, zvaničnih informacija iz Uprave škole nema.
Učesnike protesta podržali su i zdravstveni radnici okupljeni ispred šabačke bolnice.
Leskovčani odali poštu nastradalima u Novom Sadu i Andriji Iliću
Na Bulevaru oslobođenja u Leskovcu ispred zgrade Tehnološkog fakulteta u 11.52 studenti su organizovali još jedan protest. Pridružili su im se srednjoškolci, profesori, građani.
Šesnaestominutnom tišinom odata je pošta nastradalima u Novom Sadu i sedamnaestogodišnjem Leskovčaninu Andriji Iliću.
Šetnja je potom krenula ka Hisaru pored leskovačke Opšte bolnice, Osnovne škole “Kosta Stamenković“, Pošte i Gimnazije.
Cilj je da se prođe kroz sve delove Leskovca i pozovu građani da ih podrže u zahtevima. Trasa protestne šetnje koju je obezbeđivala policija duga je više od četiri kilometra.
Odavanje pošte u Čačku stradalima u Novom Sadu
Studenti u blokadi Fakulteta tehničkih nauka i maturanti Gimnazije u Čačku zajedničke akcije 12-časovne blokade kružnog toka kod Moravice u tom gradu odali su poštu stradalima u tragediji na Glavnoj železničkoj stanici u Novom sadu 15-ominutnom tišinom.
Deo prosvetnih radnika pridružio se akciji.
Blokada kružnog toka u širem centru grada počela je u 10 časova.
Policijske patrole na svim obilaznim putevima i preusmeravaju saobraćaj, jer je ovo jedna od važnih raskrsnica u širem centru, odnosno na ulasku u grad.
Blokada Takovske u blizini Rudarsko-geološkog fakulteta
Deo studenata Rudarsko-geološkog fakulteta i građani blokirali su na 15 minuta Takovsku ulicu u blizini zgrade fakulteta kako bi odali poštu stradalima u padu nadstrešnice na Glavnoj železničkoj stanici u Novom Sadu.
Protest “Došli smo po kasete Srećnih ljudi” u Nišu
U organizaciji neformalne grupe studenata Univerziteta u Nišu ispred zgrade Osnovnog suda u 11.52 odata je počast poginulima u Novom Sadu.
Protest pod nazivom “Došli smo po kasete Srećnih ljudi” studenti će održati ispred zgrade dopisništva RTS.
Najavili su da će oblepiti zgradu u znak podrške kolegama sa Fakulteta dramskih umetnosti koji su pozvali na bojkot RTS-a.
Ovom akcijom, studenti kako kažu, apeluju na uredništvo programa RTS-a da počne profesionalno da radi svoj posao.
Blokada Takovske kod zgrade RTS-a
Aktivisti “Most ostaje”, deo radnika Radio-televizije Srbije i drugi građani okupili su se ispred zgrade Radio televizije Srbije (RTS) u Takovskoj ulici kako bi odali poštu poginulima u padu nadstrešnice novosadske Železničke stanice.
Blokada kod Pravnog fakulteta
Studenti pravnog i tehničkih fakulteta i građani blokirali su i danas u 11.52 raskrsnicu u Bulevaru kralja Aleksandra kod Pravnog fakulteta odajući 15-minutnom tišinom poštu za 15 stradalih u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
Ćutnja i protestna šetnja “Svaki petak – izuzetak” od Železničke stanice o Pozorišnog trga
Akcije Zastani Srbijo, na više raskrsnica, trgova, zdravstvenih ustanova u Novom Sadu.
Studenti su se takođe okupili ispred zgrade Rektorata, gde su u 11.52 odali poštu nastradalima u padu nadstrešnice Železničke stanice, nakon čega su krenuli u protestnu šetnju “Svaki petak – izuzetak”, sve do Pozorišnog trga, gde se očekuju obraćanja studenata, ali performans i program glumaca i novosadskih muzičara.
Neformalna mreža profesora “Slobodan univerzitet” dodelila priznanja studentima
Neformalna mreža profesora “Slobodan univerzitet”, dodelila je ispred Rektorata Univerziteta u Novom Sadu, priznanja studentima u blokadama svojih fakulteta i mladima iz Novog Sada, zbog, kako kažu, njihove hrabrosti i upornosti u borbi za pravednije društvo.
Studenti iz Zrenjanina nastavili protestni marš do Vršca – danas do Plandišta
Studenti Tehničkog fakulteta “Mihajlo Pupin” koji su krenuli u četvrtak iz Zrenjanina, nastavili su protestni marš do Vršca.
Prespavali su u Osnovnoj školi u Sečnju, a za danas je planirano da pešače 40,2 kilometra. Pauze će praviti u Boki, Konaku, Hajdučici, Velikoj Gredi, a spavaće u Plandištu.
Čačak, dvanaestočasovna blokada kružnog toka kod Moravice
Studenti u blokadi Fakulteta tehničkih nauka i maturanti Gimnazije u Čačku pozvali su građane da im se pridruže u zajedničkoj akciji 12-časovne blokade kružnog toka kod Moravice u tom gradu.
Deo prosvetnih radnika pridružio se akciji.
Blokada kružnog toka u širem centru grada počela je u 10 časova. U 11.52 planirano je 15 minuta ćutanja, a potom radionice i igre humanitarnog karaktera.
Policijske patrole na svim obilaznim putevima i preusmeravaju saobraćaj, jer je ovo jedna od važnih raskrsnica u širem centru, odnosno na ulasku u grad.
U 18 časova održaće se plenum, a potom još jednom će Čačani odati poštu nastradalima u padu nadstrešnice u Novom Sadu oko 22 časa, na kraju današnje blokade. Studentima će se, kako je najavljeno, pridružiti Sindikat obrazovanja Čačka.
Studentski protesti i blokade zbog pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je poginulo 15 ljudi, nastavljeni su posle protesta studenata iz cele zemlje pod nazivom “Sretnimo se na Sretenje” u Kragujevcu.
Studenti traže odgovornost za tragediju u Novom Sadu 1. novembra, kada je 15 osoba poginulo, a dvoje ljudi teško povređeno.
Prethodno, povodom 100 dana od pada nadstrešnice u Novom Sadu, studenti su 9. februara, sedmočasovnom blokadom beogradskog mosta Gazela, još jednom pozvali nadležne institucije na odgovornost.
Kada se navršilo tri meseca od tragedije na Železničkoj stanici 1. i 2. februara organizovana je studentska blokada Mosta slobode u Novom Sadu, koja je trajala 27 sati.
Nekoliko dana pre, istim povodom studenti su organizovali jednodnevnu blokadu beogradske Autokomande.
U međuvremenu, studenti, profesori univerziteta u Srbiji kao i nastavnici osnovnih i srednjih škola, đaci i maturanti širom gradova Srbije nastavljaju sa protestima i blokadama zgrada fakulteta i rektorata, osnovnih, srednjih škola i gimnazija.
Zahtevi studenata u blokadi su objavljivanje celokupne dokumentacije o rekonstrukciji Železničke stanice, odbacivanje optužbi protiv uhapšenih i privedenih studenata, aktivista i građana na prethodnim protestima povodom tragedije u Novom Sadu, podnošenje krivičnih prijava protiv svih napadača na studente, profesore i građane i povećanje budžeta za fakultete za 20 odsto.
Predstavnici vlasti smatraju da su ispunili sve zahteve, dok studenti u blokadama ističu da nijedan od zahteva nije ispunjen u potpunosti. Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu više puta je objavio analize dokumentacije u kojima je taksativno navođeno koji papiri nedostaju ili nisu kompletni.
Jedan od povoda za ostavku premijera Miloša Vučevića 28. januara je i napad na studente ispred stranačkih prostorija SNS-a u Novom Sadu, u noći između 27. i 28. januara. Napadači su tukli studente palicama i pesnicama.
Studentkinja koja je tada teže povređena imala je intervenciju na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju UKCB.
U blokadama su najmanje 63 fakulteta pet državnih univerziteta, dva privatna fakulteta i četiri visoke strukovne škole.
Svojim potpisima su podržali studentske zahteve određen broj sudija Apelacionog suda u Beogradu, Privrednog apelacionog suda, Prvog osnovnog suda u Beogradu, Višeg suda u Beogradu, Osnovnog suda u Obrenovcu, kao i Advokatska komora Srbije koja je bila u trodnevnom štrajku a potom i u jednomesečnom štrajku. Akcijama, protestima i obustavom rada pružaju podršku i poljoprivrednici, lekari, glumci, pozorišta i druge kulturne ustanove i pojedinci.
Blokadama i obustavi nastave pridružili su se maturanti velikog broja gimnazija i srednjih stručnih škola. Pojedine srednje škole i gimnazije održavale su tokom raspusta javne časove na kojima su odavale poštu stradalima na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
Protestima i obustavama rada priključile su se i osnovne škole širom Srbije, nastavnici nezadovoljni dogovorom koji su reprezentativni sindikati napravili sa Vladom Srbije. Oprečni su podaci o osnovnim i srednjim školama u štrajku koje objavljuju resorno ministarstvo, s jedne i nereprezentativni sindikati i organizacije civilnog društva s druge strane. U međuvremenu, učitelji, nastavnici i profesori u štrajku svojim zahtevima su pridodali i zahteve studenata.
Maturanti novosadske Gimnazije “Jovan Jovanović Zmaj” obustavili su blokadu zato što su, kako navode, ispunjeni svi zahtevi osim izvinjenja direktora. Veći deo kolektiva nastavnika škole, ali i članova sindikata Gimnazije, kao i roditelji učenika koji ih podržavaju, zahtevaju smenu direktora.
Početkom februara studentske zahteve podržali su i penzioneri.
Studentske blokade fakulteta i rektorata počele su krajem novembra, pošto su akademci sa Fakulteta dramskih umetnosti (FDU) u Beogradu fizički napadnuti ispred zgrade fakulteta tokom odavanja pošte stradalima u novosadskoj tragediji.
Skupovi podrške studentima koji tri meseca blokiraju fakultete i protestuju zahtevajući odgovornost za pogibiju 15 ljudi na Železničkoj stanici u Novom Sadu održavaju se u regionu, ali i u srpskoj dijaspori, u Evropi, Americi i Kanadi, Australiji. Nedavno, održani su i u Vašingtonu, Čikagu, Bostonu, Los Anđelesu, Hjustonu, Torontu, Vankuveru, Sidneju ali i po evropskim gradovima – Milanu, Frankfurtu, Beču, Amsterdamu, Londonu, Luksemburgu, Ljubljani.