Kim Džong Un i ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov sastali su se 12. jula u Vonsanu
Drug Kim Džong Un je još jednom izrazio spremnost Demokratske Narodne Republike Koreje da nastavi bezuslovno da podržava sve mere ruskog rukovodstva za fundamentalno rešavanje situacije u Ukrajini u duhu međudržavnog sporazuma između DNRK i Rusije“, saopštila je novinska agencija.
Simptom/TASS
Rusija zatvorila poljski konzulat u enklavi Kalinjningrad
Odnosi dve zemlje ostaju zategnuti zbog požara u Varšavu za koji Poljska tvrdi da je produkt ruske sabotaže.
Ministastvo spoljnih poslova Rusije je saopštilo da je današnja odluka odmazda za zatvaranje ruskog konzulata u Krakovu i navelo:
„Nijedan neprijateljski napad na našu zemlju neće ostati bez odgovarajuće reakcije i posledica“.
Portparol ministarstva spoljnih poslova Poljske Pavel Vronski ocenio je da je odluka Moskve „proračunata, ali to i dalje ne znači da je ispravna“, prenosi poljska novinska agencija PAP.
Poljska je zatvorila ruski konzulat u Krakovu kao odgovor na požar u tržnom centru u Varšavi od 12. maja za koji je premijer te zemlje Donald Tusk ocenio da je podmetnut po narudžbini ruskih obaveštajnih službi.
U požaru niko nije poginuo ali je uništen čitav tržni centar sa 1.400 prodavnica roba i usluga. Mnogi od prodavaca su bili Vijetnamci.
Rusija tvrdi da nema nikave veze sa požarom.
Poljska je ranije već zatvorila jedan ruski konzulat, onaj u Poznanju, kao odgovor na akte sabotaže i podmetanja požara za koje je Varšava optužila Rusiju.
U Poljskoj sada postoji samo jedan ruski konzulat – u Gdanjsku.
Dve zemlje su u lošim odnosima otkako je Rusija napala Ukrajinu i okupirala njene delove u februaru 2022. godine.
Simptom/Danas/Beta/AP
Putin odobrava principe ruske politike nacionalnog jezika
Dokument ima za cilj očuvanje, razvoj i podršku ruskog jezika, zvaničnih jezika regiona Rusije i drugih autohtonih jezika, uz istovremeno promovisanje ruskog jezika na globalnom nivou.
„Takođe se navode trenutna situacija, ciljevi, osnovni principi i zadaci ruske državne jezičke politike, kao i alati i metode za njeno sprovođenje“, navodi se u dekretu.
Simptom/TASS
CNN: Tramp rekao Putinu da će bombardovati Moskvu ako napadne Ukrajinu
“Putinu sam rekao: ‘Ako uđeš u Ukrajinu, bombardovaću Moskvu. Nemam izbora'”, čuje se Tramp na snimku sa donatorskog skupa, prenosi CNN.
“A onda je Putin rekao: ‘Ne verujem ti.’ Ali verovao mi je 10 odsto”, dodao je Tramp.
Američki predsednik je, takođe, tvrdio da je poslao sličnu poruku kineskom predsedniku Si Đinpingu, upozoravajući ga da će SAD bombardovati Peking ako Kina izvrši invaziju na Tajvan.
“Mislio je da sam lud. Ali nikada nismo imali problem”, rekao je Tramp o Siju.
Snimci sa više zatvorenih događaja za prikupljanje sredstava u kampanji za Trampov drugi mandat u Njujorku i Floridi 2024. godine, koje su dobili novinari Džoš Dozi, Tajler Pejdžer i Isak Arnsdorf, objavljeni su u njihovoj novoj knjizi “2024”, a do sada nisu prezentovani javnosti, tvrdi CNN.
Trampov tim je odbio da komentariše njihov sadržaj, navodi američka televizija.
Ove nedelje Tramp je izrazio nezadovoljstvo zbog Putinovog odbijanja mirovnog dogovora sa Ukrajinom i rekao da ruski predsednik “prodaje gomilu gluposti” SAD.
“Nisam zadovoljan Putinom. Vrlo sam nezadovoljan njime”, rekao je Tramp tokom sastanka svog kabineta, navodi CNN.
Simptom/Newsmax/CNN
Lavrov izneo novu listu uslova za mir
Među ključnim uslovima su: da Ukrajina postane neutralna i demilitarizovana, da međunarodno prizna teritorije koje je Rusija okupirala, te da se ukinu sve zapadne sankcije.
„Ove odredbe moraju biti deo pravno obavezujućeg sporazuma o mirnom rešenju“, izjavio je ministar Lavrov u intervjuu za mađarski list Magyar Nemzet.
Lavrov je naglasio da Rusija želi uklanjanje „bezbednosne pretnje koju za nju predstavlja širenje NATO-a“, a naročito mogućnost da se Ukrajina priključi Alijansi. Zbog toga, prema njegovim rečima, Rusija traži „demilitarizaciju Ukrajine kako bi ostala neutralna država“.
Takođe, Rusija, kaže Lavrov, želi „zaštitu etničkih Rusa i ruske kulture u Ukrajini“. Traži se i da međunarodna zajednica pravno prizna rusku kontrolu nad Krimom, Sevastopoljem, Donjeckom, Luganskom, Zaporožjem i Hersonom.
Pored teritorijalnih i političkih zahteva, Lavrov traži potpuno ukidanje svih sankcija uvedenih Rusiji, povlačenje svih tužbi protiv nje i vraćanje ruske imovine zaplenjene na Zapadu.
Stanje na ratištu
Ukrajinske vlasti saopštile su da je Rusija tokom noći između nedelje i ponedeljka ispalila više od 100 dronova na civilne ciljeve širom zemlje. Prema dostupnim podacima, u poslednja 24 sata poginulo je najmanje 10 civila, dok je 38 osoba ranjeno – među njima i troje dece.
Rusija je poslednjih nedelja značajno pojačala vazdušne napade na ukrajinske gradove, više od tri godine nakon početka rata. Predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je samo u poslednjih sedam dana Rusija ispalila oko 1.270 dronova, 39 raketa i gotovo 1.000 kliznih bombi.
U Odesi je jedna osoba poginula, a 27 je povređeno u Harkivu. U Kijevu su delovi oborenih dronova oštetili zgrade u dva gradska okruga. U Sumskoj oblasti, gde Rusija gomila trupe, napadi dronovima kratkog dometa odneli su još dva života, dok su dve osobe ranjene.
U Donjeckoj oblasti poginulo je sedam ljudi, a devet je ranjeno, saopštio je lokalni guverner Vadim Filaškin, ne precizirajući detalje napada. Rusko ministarstvo odbrane tvrdi da je ruska PVO tokom noći oborila 91 ukrajinski dron iznad 13 ruskih regiona, Crnog mora i Krima.
Rusija napreduje, Ukrajina traži više dronova
Na terenu, brojčano nadmoćna ruska vojska pokušava da probije ukrajinske linije odbrane na više delova fronte duge oko hiljadu kilometara. Ukrajinske snage su pod velikim pritiskom, iscrpljene, i bez vidljivog pomaka u pregovorima o miru.
Zelenski je u subotu objavio da je Ukrajina postigla dogovore sa evropskim partnerima i jednom velikom američkom vojnom kompanijom u cilju povećanja domaće proizvodnje dronova. Cilj je, prema njegovim rečima, da Ukrajina do kraja godine dobije „stotine hiljada“ novih letelica.
„Protivvazdušna odbrana je najvažnija za spasavanje života“, napisao je Zelenski u ponedeljak na svom kanalu na Telegramu.
Simptom/Nova.rs
Bivši ruski ministar pronađen mrtav danas, nekoliko sati nakon što ga je Putin smenio
Roman Starovojt, koji je bio ministar saobraćaja Rusije od maja 2024. godine, smenjen je predsedničkim dekretom nekoliko sati pre smrti.
Nekoliko sati kasnije, telo Starovojta (53) pronađeno je u njegovom automobilu sa prostrelnom ranom, prema saopštenju Ruskog istražnog komiteta, vodeće agencije za krivične istrage.
Pokrenuta je krivična istraga o Starovojtovoj smrti, a istražitelji vide samoubistvo kao najverovatniji uzrok, prema rečima portparola komiteta Svetlane Petrenko.
Ruski mediji su izvestili da je Starovojtova smena mogla biti povezana sa istragom o proneveri državnih sredstava namenjenih za izgradnju utvrđenja u Kurskoj oblasti, gde je bio gubernator pre nego što je imenovan za ministra saobraćaja.
Simptom/AP
Lavrov i šef STO potvrđuju potrebu za reformom globalne trgovinske organizacije
Ruski šef diplomatije i šef STO razgovarali su o potrebi reforme globalne trgovinske organizacije, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova u saopštenju na svojoj veb stranici.
„Na marginama 17. samita BRIKS-a u Rio de Žaneiru, 6. jula, održan je sastanak između ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova i generalne direktorke STO Ngozi Okondžo-Iveale. Potvrdili su hitnu potrebu za reformom STO na osnovu principa inkluzije, nediskriminacije, transparentnosti i međusobnog poštovanja“, navodi se u saopštenju.
Simptom/TASS
Najviša španska zvaničnica EU privatno pokušala da ublaži zabranu uvoza gasa Rusiji
U utorak je EU predstavila dugo očekivani zakonski predlog koji ima za cilj da ukine uvoz ruskog gasa u blok do 2027. godine, dok Brisel pokušava da uništi vitalni tok prihoda za ratne napore Kremlja u Ukrajini.
Ali da bi to učinila, morala je da prevaziđe i iznenađujuću prepreku: moćnog šefa EU za čiste tehnologije, zelenog šampiona i čvrstog pristalicu Ukrajine.
Riberin portparol nazvao je optužbe „apsurdnim“, tvrdeći da je španska političarka više puta pozivala firme da prestanu da kupuju rusku energiju, dok je dosledno promovisala politike koje imaju za cilj postepeno ukidanje svih fosilnih goriva.
Međutim, prema rečima tri zvaničnika EU i dva diplomate EU, kojima je svima zagarantovana anonimnost da slobodno govore, Ribera je više puta intervenisala dok su njene kolege u izvršnoj vlasti EU poslednjih meseci izrađivale strategiju. Oni tvrde da je delovala iz straha da će se španske firme suočiti sa nizom tužbi iz Moskve.
„Pet nedelja, Ribera je govorila da nije urađena dobra procena i da je rizik od tužbi od strane Rusa visok“, rekao je jedan od zvaničnika, tvrdeći da je španska političarka „koristila svoju klastersku ulogu“ kao izvršna potpredsednica Komisije da pokuša da oslabi planove.
Tokom tog vremena, Ribera je lobirala u užem krugu šefa energetike EU Dana Jergensena, koji je zadužen za strategiju i tehnički radi pod njenim rukovodstvom, tvrdio je zvaničnik, ali je njegov „Kabinet ostao čvrst“ i odbio je da odustane od celokupnog plana.
Međutim, na kraju je napor kulminirao izmenom teksta u poslednjem trenutku koja ostavlja vrata odškrinuta za povratak ruskog uvoza, rekla su dva zvaničnika – potez koji su podržale i zemlje EU, istorijski više naklonjene Moskvi, Austrija, Mađarska i Slovačka.
Riberin portparol je priznao da je komesarka bila uključena u izradu predloga, ali je tvrdio da je to učinila u interesu Evrope.
Simptom/Politiko
Zelenski: Moskva je izvor razaranja za sve u regionu
“Bezbednost Jugoistočne Evrope i Crnog mora je neodvojiva. To je očigledno Ukrajini od 2014. godine, a celom kontinentu je postalo jasno 2022. godine. Pa ipak, čak i danas smo primorani da se borimo, ne samo za našu zemlju, već i da ova realnost postane kamen temeljac nove regionalne politike”, poručio je Zelenski na Samitu Ukrajina – Jugoistočna Evropa.
Zahvalio je liderima koji su se okupili na četvrtom samitu u Ukrajini, rekavši da je njihovo prisustvo “jasan i zajednički signal protiv pokušaja Rusije da destabilizuje region i oslabi suverenitet u Evropi”.
Dodao je da je ovaj format saradnje važan, te da se mora razvijati.
“Moskva Ukrajinu ne posmatra kao zemlju, već kao izvor resursa i vojnu bazu za svoje buduće invazije. Svi u regionu se suočavamo sa istim izvorom razaranja. Naš region je jedna od glavnih meta Rusije za stvaranje haosa. Ovo smo već videli na Balkanu, gde je Rusija podsticala etničke sukobe, sabotaže, pa čak i pokušaje državnih udara. Svedoci smo pokušaja manipulacije javnim mnjenjem u Rumuniji uz učešće Moskve”, napisao je na Telegramu.
Zelenski je napisao i da ruski predsednik Vladimir Putin ne želi da okonča rat i da veruje da sve dok može da se bori i dominira nad svojim susedima, ostaje politički živ. Međutim, Zelenski navodi da je moguće Rusiju dovesti u poziciju da traži mir i politički opstanak mirnim sredstvima.
Poručio je zato da je odbrambena podrška Ukrajini neophodna – pre svega sistemi protivvazdušne odbrane i dronovi.
“Još jedan važan alat su sankcije. Osamnaesti paket sankcija EU mogao bi biti jači, posebno za ruske tankere za naftu i finansijski sektor, 45 dolara po barelu je bolje nego 60 dolara, ali pravi mir će doći sa ograničenjem od 30 dolara – to je nivo koji će zaista promeniti način razmišljanja u Moskvi”, dodao je.
Još je naveo da je ove godine Ukrajini potrebna jasna odluka o pregovaračkim klasterima.
“Ispunili smo sve uslove. Blokiranje napretka sada je samo gubljenje vremena za celu Evropu. Sve naše zemlje su važne i zaslužuju pravedno proširenje. Isto važi i za NATO”, dodao je.
Evropa, naveo je, mora da učini više za svoju odbranu, ali SAD moraju da zapamte: dva puta ranije, destabilizacija u Evropi je uvukla američke vojnike u razorne ratove.
“Zato je toliko važno da Amerika ostane uključena u evropsku bezbednost. NATO jača evropsku bezbednosnu arhitekturu. Svaka evropska zemlja ima pravo da izabere svoj bezbednosni put. Predstojeć́i samit NATO trebalo bi da to potvrdi”, naveo je ukrajinski predsednik.
Zelenski je sa liderima, uključujući predsednika Srbije Aleksandra Vučića, posetio Aleju heroja u Odesi, gde su odali počast palim braniocima Ukrajine.
Između ostalih, samitu prisustvuju premijeri Hrvatske i Grčke, predsednici Crne Gore i Rumunije, ministarka spoljnih poslova Slovenije Tanja Fajon.
Prošle godine, treći samit Ukrajina – Jugoistočna Evropa održan je u Dubrovniku.
Simptom/N1/Beta
Šef nemačke obaveštajne službe: Moskva bi mogla da izvrši provokaciju u baltičkim državama
Prema njegovim rečima, ne govorimo o invaziji velikih razmera uz upotrebu tenkova i bombardovanja – dovoljno je da Rusija pošalje „male zelene ljude“ u Estoniju kako bi zaštitila manjinu koja navodno govori ruski, prenosi Rojters Kalove reči.
Na taj način, veruje on, predsednik Vladimir Putin će pokušati da testira odlučnost NATO-a da zaštiti svoje saveznike.
Kal je rekao da je Ukrajina za Moskvu međufaza na putu ka sukobu sa savezom.
„Prilično smo uvereni i imamo obaveštajne dokaze da je Ukrajina samo korak na putu Rusije ka Zapadu“, rekao je on. Šef BND-a smatra da deo ruskog rukovodstva ne veruje da će savez oštro odgovoriti u slučaju napada na jednog od njegovih članova.
„Oni više ne veruju da član 5 NATO-a funkcioniše. I oni bi želeli da ga testiraju. Oni žele da vrate NATO u stanje kasnih 1990-ih. Oni žele da izbace Ameriku iz Evrope i da će koristiti sva sredstva neophodna da se to postigne „, naglasio je Kal.
Istovremeno, on smatra da je besmisleno pregovarati sa Moskvom sada, jer ruski predsednik Vladimir Putin nije promenio svoj stav „o agresivnom pristupu rešavanju ovog problema“.
U 2014. godini, tokom zauzimanja Krima, ruska vojska bez oznaka preuzela je kontrolu nad ključnim objektima na poluostrvu, počeli su da se zovu „zeleni ljudi“ ili „ljubazni ljudi“.
Ranije su estonske vlasti nazvale Rusiju glavnom vojnom pretnjom. „Rusija je i nastaviće da bude najveća pretnja bezbednosti Estonije.
Rat u Ukrajini smanjio je njenu ofanzivnu moć, ali prema različitim procenama, moći će da je obnovi u roku od dve do tri godine. Moramo biti spremni da cenu napada na Estoniju učinimo što je više moguće“, rekao je Kaido Tiitus, savetnik zamenika državnog sekretara Ministarstva odbrane.
U aprilu 2025. godine postalo je poznato da će Estonija otvoriti vojnu bazu u Narvi kako bi ojačala zaštitu granice sa Rusijom. Tamo će biti stacionirano više od 200 estonskog vojnog osoblja i savezničkih jedinica.
U septembru 2024. godine, estonske vlasti su takođe stvorile vojnu bazu Redo u blizini ruske granice, dizajniranu za 1000 ljudi. Objekat će se koristiti kao „mesto okupljanja“ u skladu sa planovima odbrane NATO-a.
Pored toga, ove godine zemlja će započeti izgradnju odbrambene linije za 600 zaštitnih objekata duž pograničnog područja. Do jeseni će biti stvorena prva linija od 14 bunkera na severoistoku Estonije, a još četiri skloništa biće postavljena na jugoistočnim teritorijama.
Simptom/Danas
Nova razmena zarobljenika
Rusija bi mogla da oslobodi 500 od 1.000 ukrajinskih vojnika za koje su se strane dogovorile da će ih razmeniti tokom poslednje runde pregovora u Istanbulu, rekao je on.
“Spremni smo da razmenimo odgovarajući broj”, rekao je Zelenski u ponedeljak, dodajući da Ukrajina još uvek nije primila spisak vojnika koji bi trebalo da budu pušteni.
Pregovarački timovi iz Rusije i Ukrajine dogovorili su razmenu po 1.000 ratnih zarobljenika tokom mirovnih pregovora u Istanbulu.
Dodatna razmena po principu 200 za 200 takođe je predmet razgovora, dodao je Zelenski.
Kijev i Moskva su već razmenili po 1.000 zarobljenika nakon prve runde pregovora u maju.
Simptom/B92/Index
Ukrajinski napadi dronova paralisali moskovske aerodrome
„Sistem protivvazdušne odbrane presreo je i uništio ukupno 105 ukrajinskih dronova“, navodi se u saopštenju ministarstva.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin napisao je na Telegramu da su spasilačke službe upućene na mesta padova dronova.
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo je, sa svoje strane, navelo da je Rusija poslala 128 dronova iznad Ukrajine tokom noći, od kojih je 112 oboreno i presretnuto elektronskim sredstvima.
Dve zemlje se gotovo svakodnevno izvode međusobne napade dronovima, ali je Moskva retko bila pogođena.
Letovi su danas obustavljeni na nekoliko aerodroma u glavnom gradu, navela je agencija za civilno vazduhoplovstvo Rosavijacija, uključujući glavni međunarodni aerodrom Šeremetjevo, kao i aerodrome Vnukovo, Domodedovo i Žukovski.
Ruski predsednik Vladimir Putin je odbacio pozive Kijeva, Vašingtona i Evropljana za trajno primirje.
Simptom/Danas/Beta
Mirovni pregovori u Istanbulu – Medinski na čelu ruske delegacije, dolazak Zelenskog pod znakom pitanja
Ruski delegaciju u Istanbulu predvodiće pomoćnik Vladimira Putina, Vladimir Medinski, koji je takođe predvodio tim Moskve na pregovorima sa Kijevom u Istanbulu 2022. godine.
Tokom pregovora, rusku stranu, između ostalih, predstavljaće i zamenik ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin, načelnik Glavne uprave Generalštaba Oružanih snaga Rusije Igor Kostjukov i zamenik ministra odbrane Aleksandar Fomin, prenosi Tas.
Prethodno je pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov naveo je da će delegacija te zemlje u Istanbulu razgovarati i o političkim i o tehničkim pitanjima i da će sastav biti određen u skladu sa njima. Komersant piše da u ruskoj delegaciji neće biti šefa diplmatije Sergeja Lavorva.
U slučaju ličnog susreta sa Putinom, Zelenski je najavio da će pokrenuti pitanje potpunog prekida vatre i razmene svih zatvorenika.
Napomenuo je da ni Rusi neće verovati Ukrajincima, niti da će Ukrajinci verovati Rusima, i da zato samo spoljni posrednici mogu garantovati poštovanje sporazuma između strana.
Još se ne zna tačna lokacija na kojoj bi pregovori mogli da se održe a kao jedna od lokacija spominje se palata Dolmabahče, rezidencija poslednjeg turskog sultana, gde su i 2022. vođeni pregovori.
Šef Bele kuće Donald Tramp nagovestio da je malo verovatno da će doći u grad na Bosforu budući da ima “gust raspored”, ali da ga to neće sprečiti da se sastane sa Putinom radi “spasavanja života”.
Domaćini su potvrdili da se danas ne očekuje dolazak američkog predsednika u Istanbul, ali ne isključuju mogućnost da bi to moglo da se dogodi u naredna dva dana.
Trampov izaslank Stiv Vitkof rekao je da će sa državnim sekretarom Markom Rubiom u Istanbul stići u petak.
Simptom/RTS
Šta treba znati o mogućim mirovnim pregovorima Rusije i Ukrajine u Turskoj
Ruski predsednik Vladimir Putin predložio je u četvrtak ponovno pokretanje direktnih mirovnih pregovora sa Ukrajinom u tom turskom gradu koji se prostire na Aziji i Evropi. A predsednik Volodimir Zelenski izazvao je lidera Kremlja da se lično sastane u Turskoj.
Šta će se odvijati ostaje nejasno. Kremlj je odbio da potvrdi ko ide u Tursku i da li će to uključivati Putina. Savetnik ukrajinskog predsednika Mihail Podoljak rekao je da će Zelenski sesti samo sa ruskim liderom.
Zelenski je u utorak rekao da „ako Putin ne dođe i ne igra igrice, to je konačna tačka da on ne želi da okonča rat“.
Šta se zna o mogućim razgovorima:
Kako je nastala ideja o pregovorima u Turskoj?
Zelenski je u subotu ugostio francuskog predsednika Emanuela Makrona, britanskog premijera Keira Starmera, nemačkog kancelara Fridriha Merca i poljskog premijera Donalda Tuska u demonstraciji jedinstva. Oni su uputili koordinisani poziv na 30-dnevni prekid vatre u Ukrajini od ponedeljka.
Plan je dobio podršku Evropske unije i predsednika SAD Donalda Trampa, koji je tokom svoje kampanje obećao da će brzo okončati rat koji sada traje četvrtu godinu. Lideri su obećali strože sankcije Rusiji ako Putin ne prihvati predlog.
Zelenski je odgovorio insistiranjem na prekidu vatre, rekavši da će otputovati u Tursku — i izazvao Putina da učini isto: “Čekaću Putina u (Turska) u četvrtak. Lično. Nadam se da ovog puta Rusi neće tražiti izgovore.”
Ko dolazi i zašto?
Pod pritiskom novinara ko će predstavljati Rusiju u Istanbulu, portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbio je da kaže, ističući da je Putin dovoljno jasno izneo stav Rusije.
Trampova administracija je u martu pokrenula odvojene razgovore sa Rusijom i Ukrajinom u Saudijskoj Arabiji. Ali od tada, administracija je nagovestila da bi se mogla povući iz procesa ako se ne postigne opipljiv napredak. Tramp je u ponedeljak rekao da je optimista po pitanju pregovora – što je oštar kontrast u odnosu na sporni sastanak u Ovalnoj kancelariji sa Zelenskim 28. februara. Postoji „potencijal za dobar sastanak“ Putina i Zelenskog, rekao je Tramp u Vašingtonu. On je dodao da “razmišlja o preletu” nakon posete Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ali je kasnije rekao da će državni sekretar Marko Rubio i drugi iz SAD otići u Tursku na razgovore.
On je dodao da u okruženju Zelenskog „uvek ima ljudi“ koji mogu „da vode određene pregovore na odgovarajućim nivoima“ sa Rusima, ali je doveo u pitanje smisao sastanka na nižem nivou. „Nesumnjivo, samo Putin može da donese odluku da nastavi rat ili zaustavi rat“, rekao je on.
Zelenski je u utorak rekao da će se sastati sa turskim predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom u glavnom gradu Ankari i tamo sačekati. Ako ruski lider izabere Istanbul za sastanak, rekao je Zelenski, onda će on i Erdogan otputovati tamo.
Ako se Putin ne pojavi, evropski i američki lideri bi trebalo da sprovedu dodatne sankcije Rusiji, dodao je on.
Šta se desilo na pregovorima u Istanbulu 2022.
Kremlj je pregovore u četvrtak nazvao „ponovnim pokretanjem“ mirovnih pregovora u Istanbulu 2022. godine, na početku rata, koji su se brzo raspali. Moskva je okrivila Ukrajinu i Zapad za njihovu navodnu želju da nastave borbu, dok je Kijev rekao da ruski zahtevi predstavljaju ultimatum, a ne nešto oko čega bi se strane mogle međusobno dogovoriti.
Kremlj je više puta ponavljao da bi “stambulski sporazumi” mogli poslužiti kao osnova za dalje mirovne pregovore. Nakon što je Moskva ilegalno anektirala ukrajinske regione Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje u septembru 2022. godine, ruske vlasti su počele da govore da i Kijev treba da prizna „realnost na terenu“.
Simptom/AP
Poruka EU Robertu Ficu: Stojite na pogrešnoj strani istorije
Zaista to ne mogu da shvatim. Svi koji podržavaju slobodu, nezavisnost i sve evropske vrednosti bi trebalo da budu danas na Dan Evrope u Ukrajini a ne u Moskvi. Fico stoji rame uz rame sa Putinom koji je počeo taj rat“, kazala je Kalas u Lavovu gde boravi zajedno sa šefovima diplomatija EU.
Kalas je podsetila koliko izlišnih mrtvih i nepotrebnih stradanja nevinih ljudi je donela agresija Rusije na Ukrajinu.
„Kako možete da stojite pored njega? Stojite na pogrešnoj strani istorije“, kazala je visoka evropska zvaničnica češkom poratalu Novinky.cz.
Luksemburški ministar spoljnih poslova Ksavje Betel kazao je u Lavovu da je Ficov odlazak na vojnu paradu u Moskvu šamar koji pokazuje da neki lideri do danas nisu shvatili za šta su se ljudi borili u Drugom svetskom ratu.
„Drago mi je da na Crvenom trgu ne stoji češki političar. Mislim da treba da stojimo uz Ukrajinu ne da pomažemo rusku propagandu“, kazao je šef češke diplomatije Jan Lipavski.
Čak i češki predsednik Miloš Zeman u vreme dok je otvoreno zastupao ruske stavove i pojavio se na 70. godišnjicu kraja Drugog svetskog rata kao jedan od dva evropska državnika u Moskvi već zbog ruske aneksije Krima smatrao je da nije prikladno da posmatra paradu ruske vojske, već je to vreme proveo u ambasadi a pojavio se samo na ceremoniji odavanja pošte palim vojnicima.
Tada je u Moskvi bio i Fico ali obojica su u vreme parade organizovali svoj bilateralni sastanak i nisu bili na Crvenom trgu.
Slovački i češki mediji objavili su danas da Fica nisu našli na snimcima sa tribina medju stranim zvaničnicima na paradi a da je vidjen tek kada su se polagali venci poginulim crvenoarmejcima koji su inače oslobodili 1945. godine najveći deo Čehoslavačke.
Simptom/Danas/Beta
Putin i Đinping u četiri oka u Moskvi
Kako navodi agencija Ria novosti, taj format komunikacije uobičajen je na svim rusko-kineskim sastancima, kako bi oni mogli da u neformalnom okruženju razgovaraju o najosetljivijim i ključnim pitanjima.
Putin je Sija ispratio do njegovih kola i mahnuo mu.
Na čajanci priređenoj u Kremlju su posluženi limun, sušeno voće, bobičasto voće, pite i orasi.
Ruski predsednik Vladimir Putin i kineski predsednik Si Đinping su ranije danas potpisali više od 20 dokumenata o saradnji, uključujući izjavu o produbljivanju sveobuhvatnog partnerstva i strateške saradnje dve zemlje.
Kineski predsednik Si Đinping izjavio je da Kina i Rusija treba da nastave da produbljuju praktičnu saradnju u različitim oblastima i da postave čvrste temelje za sveobuhvatnu stratešku saradnju.
Simptom/N1/Tanjug
- « Previous Page
- 1
- …
- 4
- 5
- 6
- 7
- 8
- …
- 10
- Next Page »