“Nemački kancelar Olaf Šolc i ministarka spoljnih poslova Analena Berbok rade na konsolidaciji antiruske koalicije u Evropskoj uniji pod pritiskom administracije predsednika SAD Džoa Bajdena. Sada se suočavaju sa izazovom uspostavljanja veza sa novim timom novoizabranog predsednika Donalda Trampa”, rekao je Milorad Dodik, predsednik Republike Srpske .
„Nemačka je bila u politički gubitničkoj poziciji kada su Šolc i Berbok putovali širom EU u pokušaju da izgrade antiruski front, stvarajući sebi probleme u tom procesu. Pogledajte samo Nemačku sada, u poređenju sa četvrtom po veličini svetskom ekonomijom tokom [bivša kancelarka Angela] To pokazuje da je njihova politika bila pogrešna.“ – rekao je Dodik.
„I sada vidimo ishod: Evropa opterećena brojnim problemima i koja se bori da odredi kako da uspostavi odnose sa Trampovom administracijom. Zanima me kako će Evropa podneti prihvatanje [ruskog predsednika Vladimira] Putina kao lidera koji nije gubitnik“, rekao je on u intervjuu za Politiku.
Simptom/Tass/Politika
Ilon Mask o nemačkim izborima: Šolc nekompetentna budala, AfD jedini spas
Ilon Mask, američki milijarder i budući šef komisije za smanjenje savezne vlade u administraciji novoizabranog predsednika Sjedinjenih Država Donalda Trampa, razgnevio je pojedine nemačke političare otvorenom podrškom ekstremno desnoj Alternativi za Nemačku (AfD).
“Samo AfD može spasiti Nemačku”, napisao je Mask na Iksu (Tviteru), a potom i podelio snimak u kom nemačka desničarka Naomi Zajbt kritikuje lidera konzervativne Hrišćansko-demokratske unije Fridriha Merca, predvodnika trke za kancelara, i hvali argentinskog populističkog predsednika Havijera Mileija.
Osvrt na dešavanja u Nemačkoj zaokružio je objavom u kojoj kritikuje odlazećeg nemačkog kancelara Olafa Šolca posle napada automobilom na božićnom vašaru u Magdeburgu, u kojem je poginulo najmanje pet osoba, a povređeno više od 60 ljudi.
“Šolc odmah treba da podnese ostavku. Nekompetentna budala”, poručio je vlasnik “Tesle”.
Uzvratio je nemački ministar zdravlja Karl Lauterbah, smatrajući da se Mask meša u dešavanja “koja ga se ne tiču”.
“Odluka da se uvuče u političke događaje u Berlinu svega nekoliko nedelja pre vanrednih parlamentarnih izbora je veoma problematična, ali i nedostojanstvena”, ukazuje Lauterbah.
U najvećoj ekonomiji Evrope izbori održavaju se 23. februara, pošto se klimava koalicija levog centra raspala početkom novembra kada je Šolc razrešio ministra finansija Kristijana Lindnera, a Bundestag sredinom decembra predsedniku vlade izglasao nepoverenje.
Alternativa je u predizbornim anketama odmah iza Merca, a nemačke bezbednosne službe češljaju stranačke predstavnike, opisujući frakcije partije kao izrazite protivnike promigrantske berlinske politike.
Otpozdravi iz AfD-a i gnev razrešenog ministra finansija
Za razliku od ljutnje šefa zdravstvenog sektora, vlada je reagovala mlako – demantovala je Maskove navode. Šolc je naglasio da “sloboda govora omogućava i bogatašima da zastupaju nešto što ne može biti sasvim korisno”.
Žustriji je bio bivši poslanik u Evropskom parlamentu Elmar Bruk, koji Maskove komentare vidi kao “fantazije američkih tehnoloških kraljeva o svetskoj dominaciji”, dok je direktno odgovorio i razrešeni Lindner.
“Ilone, pokrenuli smo debatu inspirisani tvojim idejama. Migracija je ključna za Nemačku, a AfD se protivi slobodama kao takvim i preduzetništvu. Ne zaključuj izdaleka”, napisao je, između ostalog, Lindner na Iksu.
Mask je otpozdrav, logično, dobio iz AfD-a, a njihova kandidatkinja za kancelarku Alis Vajdel kratko je odgovorila da je najbogatiji čovek sveta “apsolutno u pravu”. Nešto rečitija bila je u intervjuu za nemačko izdanje Blumberga u kojem je Maska podsetila na rad nemačke kancelarke Angele Merkel.
“Neka Mask, kada počne da radi sa Trampom, vidi kako je Merkelova uništavala našu zemlju svojom socijalnom politikom. Neka vidi i kako sovjetska EU uništava svoju ekonomsku kičmu”, govorila je nedavno Vajdelova.
Mask nije pisao samo o Nemačkoj, već je svoju podršku pružio i strankama koje zagovaraju antimigrantsku politiku u Italiji i Velikoj Britaniji. Otvoreno voli i Mileija, koji je u prvoj godini na mestu predsednika Argentine smanjio javne izdatke i upravu, što su koraci koje Mask želi da primeni na, kako kaže, naraslu administraciju Vašingtona.
Simptom/RTS/Gardijan/Špigl
Keln nudi vaučere za noćni taksi koji pomažu ženama da bezbedno dođu kući
Grad Keln nudi ženama vaučere za noćni taksi kako bi im pomogao da se bezbedno vrate kući, u pilot projektu inspirisanom sličnim inicijativama u drugim delovima Nemačke.
Šema ženskog noćnog taksija obezbeđuje ukupno 1.500 vaučera u vrednosti od 10 evra za žene i ljude različitog pola za putovanja taksijem između 22 i 6 sati ujutru, prema gradskom veću Kelna. Vaučeri se mogu koristiti samo kod jedne kompanije, Taksi Ruf, a projekat će trajati do avgusta 2025. godine.
Grad Minhen takve kupone za noćni taksi nudi ženama od 2020. godine, a ove godine je subvencija povećana sa 5 na 10 evra zbog sve veće potražnje. Od tada, drugi gradovi kao što su Štutgart, Manhajm i Gisen su usvojili model.
Iako su ove šeme pohvalile mnoge nemačke novinske kuće i korisnici društvenih medija, neki ljudi su doveli u pitanje relativno nisku vrednost vaučera s obzirom na to da noćni taksi u velikim gradovima obično koštaju mnogo više od 10 evra.
Atinski taksisti započeli štrajk istog dana kada je obustavljen javni prevoz
Restrikcije za taksi u Parizu ublažene su nakon što su vozači tražili odštetu za prekid Olimpijade.
Slične aplikacije i usluge koje promovišu bezbednost žena pokrenute su poslednjih godina u Nemačkoj, uključujući telefonsku liniju na kojoj rade volonteri koji razgovaraju sa pozivaocima tokom njihovog putovanja i uzimaju njihove informacije da bi ih prosledili policiji u slučaju nužde.
Simptom/Euronews
Vučić: Razgovarao sam sa Šolcom i o KiM i drugim važnim pitanjima, kao i o geopolitici
Vučić je rekao novinarima u Frajbergu da je sa Šolcom razgovarao i o strateškim odnosima dveju zemalja, kao i onome što nam je činiti u narednom periodu.
“I sa osvrtom na američke izbore i rezultate i posledice koje će imati na ceo evropski kontinent, tako da je bio sveobuhvatan razgovor. Oni su defakto u kampanji, dakle, ovde se u februaru očekuju izbori, još nije završeno formiranje vlasti ni u Saksoniji, tako da oni imaju svoja pitanja. Mi smo ovde zaista mogli da vidimo koje su tačke i ko su ljudi sa kojima možemo da razgovaramo, da bismo napravili najbolju moguću ekspertizu za eventualno naš rudnik. Dakle da vidimo kako da obezbedimo čistu životnu sredinu i kako da se izvrši posle kultivacija zemljišta, posle korišćenja podzemnog rudnika”, naveo je Vučić.
Naglasio je da je imao šta da nauči i da veruje da ćemo još mnogo naših mladih ljudi moći da školujemo i da naši ljudi sa Rudarsko-geološkog fakulteta razmenjuju iskustva, ali i da dolaze ovde i da njihovi ljudi dolaze u Srbiju.
“Tako da verujem da smo danas dobar posao obavili, pokazuje i dobar i bliži odnos Srbije i Nemačke. Žao mi je što neki drugi koji su bili pre nas iz antivladinih medija, poput onih iz Junajted grupe, Birna i Krika, neki od njih i još neki kao i oni opozicioni poslanici koji su dolazili ovde nisu želeli da govore o onome šta su stvarno videli, nisu hteli da prenesu našem narodu da Nemci idu u otvaranje ne jednog već više rudnika litijuma u Nemačkoj, ne samo u ovoj regiji u Saksoniji već i u Rajni i u drugim oblastima”, rekao je Vučić.
Vučić: Nemam problem sa ljudima koji brinu, već sa aktivistima koji ne brinu ni o čemu
Predsednik Vučić je izjavio, posle sastanka sa Šolcom i obilaska rudarskog centra u Frajbergu, čemu je prisustvovao i Petar Filipović iz Gornjih Nedeljica, da je srećan što je Filipović bio sa njim i dodao da nema problem sa ljudima koji stvarno brinu, već sa političkim aktivistima koji ne brinu ni o čemu osim o sebi i svom imetku.
Vučić je podsetio da je Petar Filipović postavljao nekoliko pitanja oko litijuma u Ljuboviji i on mu je tada rekao da će ga povesti kod Olafa Šolca.
“Zanimljiva je to priča bila, neće čovek da se zaustavi sa pitanjima, na dobrodušan način ih je postavio u Ljuboviji. I sad ima jedno, drugo, pa ima treće, sad mi ne znamo odgovore na sva pitanja, niti ja hoću, niti mislim da treba da lažem bilo koga, znao sam da su lagali za sumpornu kiselinu i za ceo taj postupak i za to sam znao da im kažem. Ja sam rekao ‘ti ideš kod Šolca sa mnom’, jer sam znao da će Šolc ovo da organizuje”, rekao je Vučić.
Dodao je da su pozvali Filipovića i da je on pošao sa njima.
“Ja nemam problem sa ljudima koji stvarno brinu. Imam problem sa političkim aktivistima koji ne brinu ni u čemu, osim o sebi i nečem svom. Obično je reč o njihovom imetku, a ne o bilo čemu drugom. On (Filipović) je bio toliko pošten večeras da je u drugom pitanju rekao da dođu još neke nemačke firme, da zaposle još nekoga tamo oko Loznice u Nedeljicama i tako dalje. Logično. Čovek je shvatio šta je država i da je važno da izvuče šta je moguće više za svoje zemlju i za svoj narod”, rekao je Vučić.
Istakao je i da je dobro da “običan čovek” može da vidi kako to izgleda i poručio da će na neko od sledećih putovanja voditi nekog novog, da ljudi sagledaju iz drugog ugla i da vide kako to realno izgleda.
Vučić: Dok sam živ neću im dati mandat, nudim im savetodavni referendum
Osvrnuo se i na političku scenu u Srbiji. Vučić je poručio opoziciji da im neće dati mandat dok je živ i da jedino može da im ponudi demokratsko rešenje, a to je savetodavni referendum na kome bi se građani izjasnili o njegovom eventualnom razrešenju.
Na pitanje novinara u Frajbergu da prokomentariše to što je direktor Spoljnoobaveštajne službe Ruske Federacije Sergej Nariškin optužio Zapad, posebno Vašington i London, za prelazak na otvoreni teror i pokušaje fizičke eliminacije političkih protivnika i u intervjuu za ruski časopis Razvedčik izneo tvrdnje o pokušaju atentata na slovačkog premijera Roberta Fica, kao i o pretnjama nasiljem predsedniku Srbije Vučiću i premijeru Mađarske Viktoru Orbanu, Vučić je rekao:
“Nisam rekao da je neko pokušao mene da ubije, već sam rekao da im ja kažem kada hoće da to provode, da moraju sa mnom da završe. Džabe im je sve drugo. Može da im podnese cela vlada ostavku. Ne verujem da će to da se desi, a može da se desi. Ne dam im mandat opet. Dok sam živ, neću im dati mandat. Ali im nudim dve opcije. Jedna je demokratska, jedna je nedemokratska. Nedemokratska je da nekog ubijete”, rekao je Vučić.
Rekao je da mogu da ga ubiju, što nije demokratski, iako će neko da kaže da je i to demokratija.
“Znam ja ljude koji su pravdali Apisa i junačko delo – koliko su puta isekli dojke kraljici Dragoj i ne znam koliko su puta uboli kralja Aleksandra. Znate, ima raznih ludaka u našoj zemlji koji sve to pravdaju. Dakle, nikakav problem, to možete. A druga stvar koju vam nudim sve vreme je demokratska. Hajde, ljudi, samo tražite savetodavni referendum. Pošto kažete mladi su uz vas, stari su uz vas, narod je uz vas. Pa ako je narod uz vas, samo savetodavni referendum”, rekao je Vučić.
Poručio je da, ako narod kaže da jeste za to, da će podneti ostavku istog dana.
O blokadi fakulteta
U vezi sa blokadom fakulteta i zahtevima studenata, predsednik Srbije je, u Frajbergu, odgovarajući na pitanja novinara, rekao da nema nameru da zaustavlja bilo koga i da postoje nadležni organi koji se time bave.
“Uopšte ne mislim da ih zaustavljam, postoje nadležni organi koji se time bave. Mislite da ću da zaustavljam studente u rektoratu. Što bi to meni smetalo, bilo šta. Jedino što može da mi smeta što će da kasne u svom učenju, programima nastavnim“, kaže Vučić.
Prema njegovim rečima, ako to ne smeta njihovim profesorima, već su i oni postali revolucionari i “misle da se vrate 30 godina unazad da bi mogli da se dodvore nekome”.
“Znate li šta su danas razlozi, ja znam, pročitao sam tri. Jedan je da budu svi pušteni, svi pušteni, iako je to zahtev bio za tužilaštvo i pravosudne organe, a ne za političare. Rekli su da je nestala dokumentacija, tražimo na uvid svu dokumentaciju, a reč je o notornoj laži, nikakva dokumentacija nije nestala, kompletna dokumentacija je na raspolaganju srpskom tužilaštvu“, naveo je Vučić.
Kako je naveo, moli tužilaštvo da ih obavesti o tome, da ništa nije nestalo i da imaju sve.
Simptom/RTS/Tanjug
Predsednik Srbije danas u Nemačkoj, sastanak sa Šolcom
Kako je saopštila služba za saradnju sa medijima predsednika Republike, Vučić i Šolc će posetiti pokrajinu Saksoniju, gde će razgovarati sa načelnikom Saksonske rudarske uprave Bernardom Kramerom i prisustvovati prezentaciji plana iskopavanja litijuma u okviru projekta Zinvald litijum (Zinnwald lithium GmbH).
Simptom/Euronews
Ruski hici upozorenja ka heliktoru NATO-a
Ta situacija izazvala je nove strahove da bi treći svetski rat mogao zaista da počne.
Posada ruskog broda navodno je ispalila signalnu municiju na helikopter NATO koji je bio u izviđačkoj misiji, saznaje nemačka novinska agencija u Briselu, a preneo je i Bild.
Vest o ovom incidentu saopštila je nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok, tokom sastanka ministara zemalja članica NATO u Briselu.
Međutim, više detalja nije saopštila.
Portparol nemačkog ministarstva odbrane takođe do sada nije potvrdio ovaj izveštaj.
Kako je potom naveo Dejli mejl, signalna municija se koristi za ispaljivanje hitaca upozorenja, a ne za napad, ali ova vrsta incidenta je znak koliko su NATO i Rusija blizu direktnog suočavanja.
U međuvremenu, Berbok je navela danas da ne može da isključi mogućnost raspoređivanja vojnika Bundesvera u Ukrajini u okviru nekog budućeg sporazuma o prekidu vatre između ruskih i ukrajinskih snaga.
To je objavio Politiko koji navodi da je to Berbok to rekla uoči sastanka šefova diplomatija zemalja članica NATO u Briselu na kojem se raspravlja o ratu u Ukrajini.
Navodi se da je Berbok tu kazala da će “nemačka strana podržati sve što služi miru u budućnosti” i dodala da će Berlin to učiniti “svom svojom snagom”.
Briselski sajt podseća da je tokom poslednjih nedelja dolazak na hiljade severnokorejskih vojnika u Ukrajinu oživeo diskusiju o tome da li evropske trupe treba poslati da pomognu vojsci pod komandom Kijeva da se odbrani od Rusije i njenih saveznika u u okviru koordinisanog mirovnog sporazuma.
Navodi se da je to pitanje ponovo pokrenuto iako na terenu još uvek nema takvog sporazuma.
Podseća se i da najbliži saradnici Donalda Trampa, novoizabranog američkog predsednika, navodno razmatraju vršenje pritiska na evropske vlade da rasprorede vojnike koji bi pokrili demarkacionu liniju koja bi razdvajala Rusiju i Ukrajinu u okvoru plana za hitno okončanje rata.
Simptom/B92/Dejli Mejl/Politiko
Politiko: Nemačka ranjiva na globalne događaje van kontrole nacionalnog lidera
Fridrih Merc želi da Nemačku ponovo učini velikom, ali njegova zemlja se suočava sa globalnim rizicima van kontrole bilo kog domaćeg lidera.
Ali s obzirom na ogromne globalne izazove sa kojima se Nemačka sada suočava, od industrijskog pada do rata u Evropi, Merc bi se mogao naći praktično nemoćan da ostvari svoju nostalgičnu viziju obnavljanja ekonomskog rasta i osećaja sigurnosti.
„Evropa i svet bi ponovo trebalo da gledaju na Nemačku sa divljenjem, a ne sa zbunjenošću“, rekao je Merc u video poruci nakon što je ranije ove godine najavio svoju kandidaturu za kancelarsku ulogu. „Uložiću svu svoju snagu“, dodao je, u izgradnju „Nemačke na koju možemo ponovo da se ponosimo“.
Čini se da će Merc i njegova konzervativna Hrišćansko-demokratska unija (CDU) preuzeti vlast u roku od nekoliko meseci nakon sloma nemačke tropartijske koalicije orijentisane na levicu. Sa vanrednim izborima zakazanim za februar. 23, nemački konzervativci su daleko ispred u anketama sa 32 odsto podrške.
To stavlja Merza, 69-godišnjeg korporativnog advokata po zanimanju, na korak da ispuni svoj dugogodišnji san da postane kancelar. On je, međutim, jedva mogao da zamisli da će se njegov san ostvariti u vreme takve opasnosti za Evropu — a posebno za Nemačku.
Zemlja se suočava sa teškim ekonomskim i političkim problemima dok se EU suočava sa sopstvenim nizom poteškoća — među njima i pretnjom nove dužničke krize koja dolazi iz Francuske; krajnja desnica u usponu; ruske sabotaže i operacije uticaja; i eskalacije rata u Ukrajini. Sa nemačkim ekonomskim motorom koji se raspršuje i njegovom politikom sve više lomljenom zbog uspona radikalnih partija, Berlinu jednostavno nedostaje snaga da izvuče Evropu.
Stubovi se ruše
Problem za Merza je u tome što je, uprkos njegovoj ambiciji i verovatnoći jasnog mandata upravljanja, Nemačka sada jedinstveno ranjiva na globalne događaje van neposredne kontrole bilo kog nacionalnog lidera.
Decenijama se bezbednost i prosperitet zemlje oslanjaju na tri stuba: garanciju odbrane SAD; praktično nesputana međunarodna trgovina, omogućavajući njenoj izvozno orijentisanoj ekonomiji da cveta; i jeftina energija iz Rusije za jačanje nemačke industrije.
Dok se Merc priprema da preuzme uzde i obećava da će voditi Nemačku u fundamentalno novom pravcu, zemlji nedostaje sveobuhvatna vizija da zameni te zastarele stubove.
Simptom/Politico
Radnici Folksvagena u štrajku upozorenja širom Nemačke
Početak štrajkova predstavlja dalju eskalaciju spora između najvećeg evropskog proizvođača automobila i njegovih radnika, zbog masovnih otpuštanja, smanjenja plata i mogućeg zatvaranja pogona, što su drastične mere za koje je kompanija navela da ne može da isključi mogućnost da će biti primenjene, zbog kineske konkurencije i smanjenja potražnje za automobilima.
Predstavnici radnika u Folksvagenu su 22. novembra glasali za održavanje ograničenih štrajkova u Nemačkoj od početka decembra, nakon što nije postignut dogovor o platama i zatvaranju fabrika.
“Ako bude potrebno, ovo će biti najteža kolektivna pregovaračka bitka koju je Folksvagen ikada video”, rekao je u saopštenju predstavnik sindikata IG Metal Torsten Groeger, preneo je Rojters.
Kompanija je saopštila da se i dalje zalaže za konstruktivni dijalog i pronalaženje održivog rešenja.
“Folksvagen poštuje pravo zaposlenih da učestvuju u štrajku upozorenja”, rekao je portparol kompanije u odgovoru na najavu sindikata o održavanju štrajka, dodajući da je kompanija preduzela korake da se obezbedi osnovni nivo snabdevanja kupaca i minimizira uticaj štrajka.
Štrajkovi upozorenja u Nemačkoj obično traju od nekoliko sati, do celodnevne obustave rada, navodi Rojters.
Simptom/B92/Tanjug
Berlin: Nemačka neće biti zastrašena novom ruskom politikom nuklearnog odvraćanja
Analena Berbok je, na konferenciji za novinare u Varšavi nakon sastanka ministara spoljnih poslova Poljske, Nemačke, Francuske i Italije, poručila da će Berlin sada poslušati upozorenja partnera koji se graniče sa Ukrajinom.
“Putin se igra našim strahom. On to nije počeo da radi pre 1.000 dana. Počeo je još 2014. godine, a Nemačka je tada napravila grešku, posebno politički, dozvolivši sebi da bude zaplašena ovim strahom i, pre svega, ne slušajući svoje partnere, posebno naše istočnoevropske partnere, koji su tada jasno stavili do znanja: Ne smemo se oslanjati na obećanja Kremlja, moramo ulagati u sopstvenu bezbednost i zaštitu”, upozorila je nemačka ministarka, prenosi Stern.de.
Prema njenim rečima, Evropljani nemaju pravo da prave pauze za praznike u pogledu sopstvene bezbednosti i pomoći Ukrajini.
“Nažalost, bezbednosna situacija u Evropi neće se brzo poboljšati, naprotiv, sve dok ruski predsednik… svoje imperijalističke ciljeve postiže nasiljem. Vreme je da stvorimo novu osnovu za evropsku bezbednost i slobodu i nastavimo da jačamo naš transatlantski savez, a ne da ga uništimo”, rekla je Analena Berbok.
Ona je dodala kako je uverena da Putin neće biti spreman da Ukrajincima i Evropljanima dozvoli predah za Božić ili Novu godinu, i neće praviti pauzu da sačeka rezultate izbora u Nemačkoj ili negde drugde.
“Takođe, ne možemo da napravimo pauzu kako bismo osigurali bezbednost Evrope. I zato ćemo svaki dan nastaviti da gradimo našu evropsku bezbednost”, naglasila je Analena Berbok.
Ona je navela da je neophodno uložiti više od 2 odsto BDP-a u odbranu kako bi se razvila zajednička bezbednosna i odbrambena industrija. Analena Berbok je napomenula da su se šefovi spoljnopolitičkih resora okupili u Varšavi i “kako bi podržali Ukrajinu protiv terora, nasilja i smrti”.
“Hiljadu dana i hiljadu noći nastavljaju se nasilje, rizik, opasnost, teror, bombardovanje, otmice dece. Hiljadu dana i noći ljudi pokušavaju da se izbore sa ovim ruskim terorom, kada bombe padaju na njihove kuće, škole, centrale. Sve da bi se Ukrajinci umorili, iscrpili”, rekla je Analena Berbok i dodala da je i Evropa, koju štite Ukrajinke i Ukrajinci, takođe na udaru hiljadu dana.
“Nije dovoljno biti zahvalan. Moramo biti jaki i spremni da učinimo sve što je potrebno da zaštitimo evropski mir”, zaključila je ona.
U utorak su se u Varšavi okupili šefovi “velike petorke” Evropske unije (Poljska, Nemačka, Francuska, Italija, Španija), kao i predstavnik Velike Britanije.
Ministar spoljnih poslova Poljske Radoslav Sikorski rekao je ranije da je na sastanku postignuta saglasnost “da Evropa mora preuzeti veću odgovornost za sopstvenu bezbednost, a to uključuje i uravnoteženiju podelu tereta među članicama NATO-a”.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je danas revidiranu nuklearnu doktrinu, u kojoj se navodi da će se konvencionalni napad na Rusiju od bilo koje nacije koju podržava nuklearna sila smatrati zajedničkim napadom na Rusiju.
To je usledilo nakon odluke američkog predsednika Džozefa Bajdena da dozvoli Ukrajini da gađa mete na teritoriji Rusije raketama dugog dometa koje isporučuju SAD.
Simptom/B92/Tanjug
Kremlj: Razgovor Putin-Šolc bio poslovni, uz iskren ton
Koliko ja znam, to je bio poslovni razgovor, detaljan i prilično iskren, pošto su strane međusobno izložile svoje stavove“, rekao je on.
Nemački kancelar Olaf Šolc pozvao je ruskog predsednika Vladimira Putina 15. novembra. To je bio njihov prvi telefonski razgovor od početka decembra 2022. Kako je saopštila pres-služba Kremlja, lideri su razgovarali o Ukrajini, bliskoistočnom sukobu, bilateralnim odnosima Moskve i Berlina. Putin i Šolc su se složili da će njihovi pomoćnici nastaviti komunikaciju.
Simptom/Tass
Srećni dobitnik vanrednih izbora u Nemačkoj – Pistorijus predvodi trku za novog kancelara
Oko 39 odsto ispitanika ankete bi volelo da Pistorijus bude kancelar, a lidera opozicione Hrišćansko-demokratske unije Merca podržalo je 25 odsto njih, prenosi Bild.
Među pristalicama CDU/CSU, Pistorijus uživa podršku 22 odsto anketiranih, dok simpatizeri Socijaldemokratske partije Nemačke, njih 58 odsto i istraživanju javnog mnjenja, želi aktuelnog ministra odbrane kao kandidata za kancelara.Oko 30 odsto je onih koji podržavaju Šolca.
Takođe, 13 odsto svih birača sa pravom glasa smatra da bi Šolc trebalo da bude i kandidat svoje stranke za kancelara na predstojećim izborima.
Anketa je takođe pokazala da, iako ministar odbrane može da postigne poene u politički konzervativnom taboru, Merc nema šanse na levom spektrz – samo dva odsto pristalica SPD-a i Zelenih bi izabralo njega u potencijalnom obračunu sa Pistorijusom.
Nemački kancelar je 6. novembra razrešio ministra finansija Kristijana Lindnera, lidera Slobodne demokratske partije, koja je deo vladine koalicije zbog spora oko ekonomske i finansijske politike u vladajućoj koaliciji.
Nemački predsednik Frank-Valter Štajnmajer rekao je da raspad vladajuće koalicije “nije kraj sveta” i izrazio spremnost da raspusti Bundestag kako bi se otvorio put vanrednim parlamentarnim izborima u Nemačkoj.
Simptom/RTS
Šolc potvrdio da će Bundestag glasati o poverenju vladi 16. decembra
Šolc je u obraćanju u nemačkom parlamentu rekao da je bilo “neophodno, ispravno i neizbežno” da otpusti ministra finansija Kristijana Lindnera, uprkos tome što je vladajuća koalicija time doživela krah.
Dodao je da je zahvalan što će novi izbori biti održani krajem februara.
Socijaldemokrate, Zeleni i demohrišćani predložili su taj plan predsedniku Nemačke Frank-Valteru Štajnmajeru.
Šolc je rekao da ima “urgentnih pitanja” oko kojih nemačke stranke treba da postignu dogovor pre izbora, kao što su povećanje dečjeg dodatka, fiskalna pitanja, kao i inflacija.
Nemački kancelar je pozvao i na veću zaštitu Ustavnog suda Nemačke.
Šolc je pre tri dana u intervjuu za javni servis ARD reka da ukoliko se svi slože da mu nije nikakav problem da postavi pitanje poverenja vladi pre Božića.
Kako je ranije objavio Bild, u Bundestagu se održava “istorijska debata” kojoj prisustvuje cela prva garda nemačke politike.
Sam kancelar Šolc govorio je 30 minuta, a zatim slede lider i kandidat Unije (CDU/CSU) za kancelara Fridrih Merc, ministarka spoljnih poslova Analena Berbok, lider FDP Kristijan Lindner, kandidatkinja AfD za kancelara Alis Vajdel. Na sednici će se obratiti i lider Hrišćansko-socijalne unije i premijer Bavarske Markus Zeder.
Simptom/RTS/Tanjug/Bild
Šolc se danas obraća Bundestagu
Politički preokret znači da će najveća evropska ekonomija sada održati vanredne izbore 23. februara umesto u septembru kako je prvobitno planirano.
Šolcovo obraćanje u parlamentu u 13:00 takođe efektivno služi kao početak predizborne kampanje njegove Socijaldemokratske partije (SPD) levog centra.
Očekuje se da će Fridrih Merc, koji predvodi obnovljeni mejnstrim konzervativni blok i koji je spreman da postane sledeći kancelar, odgovoriti na Šolcov govor.
Šolcova sporna koalicija, koja je visila o koncu, konačno se raspala prošle nedelje kada je kancelar smenio ključnog ministra iz provladinih Slobodnih demokrata (FDP).
Pošto FDP više ne pripada koaliciji, Šolc nema većinu u Bundestagu. To postavlja scenu za glasanje o poverenju sledećeg meseca, koje će Šolc sigurno izgubiti. Očekuje se da će vanredni izbori uslediti u februaru.
Simptom/B92/Avaz.ba
Ako vam u autu u Nemačkoj nađu ovaj predmet to može skupo da vas košta
Predmet koji mnogi drže u automobilu može skupo da vas košta.
Nemački automobilski klub ADAC upozorava na jedan predmet koji u Nemačkoj nikada ne treba prevoziti bez valjanog razloga – nož.
Ako se nož prevozi u vozilu bez valjanog razloga, to može dovesti do kazne od 10.000 evra, piše Avtomagazin.si.
Dešava se da vozači ponesu nož sa sobom, na primer, na piknik. Međutim, Zakon o oružju postavlja stroga pravila za nošenje noževa: zabranjeno je bilo kome sa oštricom dužim od 12 centimetara.
Dozvoljeno im je da se nož prevozi samo ako postoji legitiman razlog, kao što je posao, inače je prevoz zabranjen.
Za prekršaje su predviđene novčane kazne do 10.000 evra.
Ako imate valjan razlog, nož treba čuvati u zatvorenoj kutiji ili sličnom sigurnom pakovanju.
Pored naoružanja, među stvarima koje zahtevaju posebnu pažnju prilikom transporta spada i gorivo.
U Nemačkoj je u kontejnerima dozvoljeno da se preveze do 240 litara dodatnog goriva po vozilu, a svaki kontejner ne sme da sadrži više od 60 litara. Prekoračiti to znači rizikovati novčanu kaznu.
Prilikom transporta goriva u inostranstvo potrebno je proveriti pravila pojedine zemlje. U nekim zemljama, poput Luksemburga, transport goriva je, na primer, strogo zabranjen.
Ako u Nemačkoj u automobilu vozite kućne ljubimce, oni moraju biti uredno osigurani, u posebnim sedištima. Nepoštovanje može da dovede do kazne od 35 evra, a u slučaju opasnosti kazna se povećava na 60 evra i jedan kazneni poen.
Simptom/N1
Vanredni izbori u Nemačkoj, raspad koalicione vlade, prevremeni izbori verovatno u martu
Samo nekoliko sati nakon što je postalo jasno da je Donald Tramp pobedio na izborima u SAD, izazvavši šokove širom Evrope, kancelar Olaf Šolc pojavio se pred kamerama da na prilično dramatičan način (barem po ustaljenom standardu) objavio kraj svog narušenog trostranog saveza. Šolcova najava pokrenula je niz događaja koji će dovesti do vanrednih izbora u Nemačkoj u roku od nekoliko meseci, iako tačan tajming još nije jasan.
Zašto je pala vladajuća koalicija?
Nemačka trostranačka vladajuća koalicija — koju čine Socijaldemokratska partija (SPD) i Zeleni na levoj strani političkog spektra i fiskalno konzervativna Slobodna demokratska partija (FDP) na desnom centru — nikada nije bila pravi spoj.
I SPD i Zeleni favorizuju snažnu mrežu socijalne sigurnosti i velike investicije za ubrzanje ekonomskog rasta i tranzicije zelene energije. FDP, s druge strane, veruje u manje vlade i manju potrošnju.
Možete se zapitati zašto se ova trijada uopšte spojila
Jednostavno rečeno, nije bilo mnogo opcija s obzirom na sve više rascepkani politički pejzaž Nemačke, pošto je uspon partija početnika otežao formiranje velikih partija — SPD i konzervativne Hrišćansko-demokratske unije (CDU) dvopartijske koalicione vlade.
Fragmentacija se pogoršala usponom stranke krajnje desnice Alternativa za Nemačku (AfD), koja se sada nalazi na drugom mestu na nacionalnom nivou, a nastaviće se sa dolaskom nove populističke levice Alijanse Sare Vagenkneht (BSV). Posleratna Nemačka nije imala mnogo iskustva sa većim koalicijama (Šolcova pala trijada je bila prva trosmerna alijansa u više od šest decenija), ali tekuća podela može da učini takve koalicije – koje imaju tendenciju da budu nestabilnije – novom normom.
Ključni trenutak u ranom raspadu Šolcove koalicije dogodio se pre godinu dana, kada je najviši nemački sud doneo presudu kojom je okončano rešenje koje je vlada koristila za trošenje novca bez kršenja ustavne „kočnice duga“ zemlje.
Simptom/Politico
Šolc: Ne isključujem glasanje o nepoverenju vladi pre Božića
Olaf Šolc je u intervjuu za nemački javni servis ARD poručio da ne isključuje da se glasanje o poverenju vladi koju predvodi dogodi i pre 25. decembra, kada se proslavlja Božić po gregorijanskom kalendaru.
“Nije mi problem da zakažem glasanje o nepoverenju pre Božića ukoliko su svi saglasni. Takođe, mislim da bi trebalo da spustimo loptu. Da razgovaramo mirno”, rekao je Šolc.
Nemački kancelar je 6. novembra razrešio ministar finansija Kristijana Lindnera, čime je prestala da postoji trostranačka koaliciona vlada.
Tada je predložio da se o nepoverenju glasa u januaru, što bi dovelo do raspisivanja prevremenih parlamentarnih izbora za mart.
Opozicioni političari su tražili da se to glasanje obavi ranije, kako bi se izbori održali već u januaru.
Simptom/RTS
- « Previous Page
- 1
- …
- 10
- 11
- 12
- 13
- 14
- …
- 17
- Next Page »