Prema mesečnom izveštaju Kopernikusa, jul je bio 1,48 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa iz perioda 1850-1990, dok je poslednjih 12 meseci bilo 1,64 stepena iznad predindustrijskog proseka zbog klimatskih promena.
U julu ove godine takođe su zabeležena dva najtoplija dana u istoriji merenja.
Na listi se nalazi se 41 model, a svi kandidati su nova vozila koja su već dostupna ili će se do kraja tekuće godine naći u prodaji na najmanje pet evropskih tržišta.
Proces glasanja za Evropski automobil godine odvija se u dve faze. U prvoj fazi broj kandidata će se smanjiti na sedam, a uža lista će biti objavljena 22. novembra. Pobednik će biti proglašen početkom 2025.
Ovo su kandidati sa šire liste:
Alfa Romeo Junior
Audi Q6 e-tron
BMW X2/iX2
BYD Seal U
Citroën C3/e-C3
Citroën C3 Aircross
Cupra Tavascan
Cupra Terramar
Dacia Duster
Fiat Grande Panda
Ford Explorer
Ford Tourneo Courier
Hyundai Inster
Hyundai Santa Fe
KGM Torres
Kia EV3
Lexus LBX
Maserati GranTurismo
Maserati Grecale
Mazda CX-80
MG3
MG Cyberster
Mini Cooper SE
Mini Countryman
Opel-Vauxhall Grandland
Opel-Vauxhall Frontera
Polestar 3
Polestar 4
Porsche Macan
Renault 5
Renault Symbioz
Renault Rafale
Skoda Superb
Skoda Kodiaq
Smart #3
Suzuki Swift
Toyota Land Cruiser
Volkswagen Passat
Volkswagen Tiguan
Volvo EX90
Xpeng G6
Izbor za Evropski automobil godine je međunarodna nagrada koja se održava po 62. put. Pobednika bira žiri sastavljen od 59 članova, automobilskih novinara, iz 22 zemlje Evrope.
Renault Scenic E-Tech je osvojio prvo mesto u prošlogodišnjem izboru, BMW Serije 5 zauzeo je drugo mesto, dok je Peugeot 3008 bio treći.
Procenjuje se da 27,1 milion Amerikanaca svih uzrasta nije imalo zdravstveno osiguranje do marta, navodi CDC, koji objavljuje procene pokrivenosti osiguranjem svaka tri meseca na osnovu rezultata ankete nacionalne zdravstvene agencije, prenosi Si-Bi-Es (CBS).
Prošle godine u ovom periodu broj Amerikanaca bez osiguranja bio je oko 7,7 odsto.
Gradonačelnik Hirošime Kazumi Macui pozvao je ljude da se ujedine kako bi podstakli svetske lidere da odustanu od nuklearnih pretnji usred globalnih sukoba, uključujući rat u Ukrajini i na Bliskom istoku.
Macui je rekao da rat u Ukrajini i pogoršanje sukoba između Izraela i Palestinaca produbljuju nepoverenje i strah među narodima i jačaju stav da je upotreba sile u rešavanju sukoba neizbežna, prenosi agencija Kjodo.
On je dodao da svaka kritična situacija može da se prevaziđe kroz dijalog, navodeći da je Hladni rat priveden kraju dijalogom poslednjeg lidera Sovjetskog Saveza Mihaila Gorbačova i tadašnjeg predsednika SAD Ronalda Regana. Takođe je pozvao sve svetske lidere da posete Hirošimu, jer će tako bolje razumeti koje su posledice atomskog bombardovanja.
Premijer Japana Fumio Kišida istakao je da je dužnost te zemlje, koja je iskusila upotrebu nuklearnog oružja, da stalno radi na tome da u svetu ne bude nuklearnog oružja. Visoki predstavnik UN za pitanja razoružanja Izumi Nakamicu pročitala je izjavu generalnog sekretara UN Antonija Gutereša u kojoj je on naveo da su se od prošle godine, globalno nepoverenje i podele dodatno produbili i da “neki nepromišljeno zveckaju nuklearnim mačem”.
“Svet mora da se ujedini i zajedno osudi to neprihvatljivo ponašanje. I moramo da pronađemo nova rešenja da oživimo razoružanje”, istakao je Gutereš. Ceremoniji su prisustvovali predstavnici 109 zemalja i Evropske unije, a pušteno je i stotine belih golubova kao simboli mira.
Atomska bomba koju su Sjedinjene Američke Države bacile na Hirošimu 6. avgusta 1945. godine, pred kraj Drugog svetskog rata, uništila je grad, ubivši 140.000 ljudi.
Druga bomba bačena je tri dana kasnije na Nagasaki, kada je poginulo 70.000 ljudi. Japan se predao 15. avgusta.
Oni koji su preživeli napade atomskim bombama imali su trajne posledice, pošto su bili izloženi radijaciji.
Ukupan broj preživelih u napadima na Hirošimu i Nagasaki u martu je iznosio 106.825, što je za 6.824 manje nego pre godinu dana, pokazuju podaci japanskog su Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja.
Preživeli iz Hirošime i Nagasakija su poznati kao “hibakuša” i zalažu su se za zabranu nuklearnog oružja, prenosi Tanjug.
Lansiranje predstavlja važan korak u pravcu strateškog cilja Pekinga da stvori sopstvenu verziju mreže Starlink koja ima oko 5.500 satelita u svemiru i koriste je potrošači, kompanije i vladine agencije, prenosi Rojters.
Agencija navodi da takmičenje u osvajanju niže Zemljine orbite ima i vojne implikacije zbog potencijala da deluje na balans moći rivalskih sila.
NHC je prethodno saopštio da će “Debi” dobiti snagu uragana u ponedeljak.
Guverner Floride Ron Desantis naložio je raspoređivanje 3.000 pripadnika Nacionalne garde i naredio evakuaciju u delovima okruga Pasko Ernando i Citrus na obali Meksičkog zaliva, preneo je Rojters.
Na istoku i severozapadu Kine temperature i do 43,9 stepeni Celzijusovih pogodile su kineske provincije Džeđang, Đangsu, Šangaj, Anhui i Sinđijang poslednjih dana,
objavila je državna televizija CCTV, preneo je Rojters.
Iako većina letova funkcioniše bez promena, pojedini letovi se otkazuju ili preusmeravaju na druge aerodrome na Siciliji zbog dima u vazduhu, koji utiče na vidljivost, preneo je Juronjuz.
Pojedini letovi su preusmereni na aerodrome u Palermu i Komizu.
Iako se o njima ne zna mnogo, hrišćanstvo ceni njihove živote i čuva njihovu veru i posvećenost krstu, osećaj koji se prenosi na buduće generacije pod jedinim detaljima „obeglavljeni za Hrista“.
Prema vatikanskoj novinskoj agenciji Fides, monarsi i vlasti Vijetnama potpisali su pedeset tri edikta koji su doveli do smrti i progona hiljada hrišćana, kao i domaćih lokalnih sveštenika.
Kroz vekove je bilo mnogo anonimnih sahranjivanja ovih mučenika. Katolici su sačuvali sećanje i slavili svoju veru, doprinoseći rastu uspešne lokalne Crkve.
Papa Lav KSIII je bio prvi papa koji je beatifikovao ove mučenike: tačno 64 vijetnamska i ukupno 117 mučenika uzdignuto je u svete od početka 20. veka.
Još dvadeset osam je proglašeno blaženim od strane sledećeg pape Pija Ks, a papa Pije KSII proglasio je blaženima još dvadeset i pet u Vijetnamu 1951. godine.
Dekretom izdatom 18. aprila 1986. nastojalo se da se kombinuju procesi kanonizacije 117 mučenika, od kojih Fides kaže da su 96 Vijetnamci: trideset sedam sveštenika, šesnaest katiheta, deset dominikanskih trećoredaca, jedna žena i jedan bogoslovac.
Pored toga, stradalo je deset francuskih i jedanaest španskih misionara, među kojima su sveštenici i biskupi iz Pariskog Društva za inostrane misije i Dominikanskog reda propovednika.
Nekoliko kraljevskih edikta navodi različite načine na koje su mučenički životi oduzeti. Najveći broj smrtnih slučajeva dogodio se odrubljivanjem glava, i to dvojice pomenutih svetitelja, dok se ostatak kretao od mučenja u zatvoru i amputacija do vešanja i spaljivanja na lomačama.
1578 – Pokušaj Portugalije da zauzme Maroko propao je porazom u bici kod Alkazarkivira, u kojoj su poginuli portugalski kralj Sebastijan (Sebastian), kralj od Feza i mavarski pretendent na presto.
1704 – U ratu za špansko nasleđe, englesko-holandske snage su zauzele španski grad Gibraltar.
1789 – Parlament Francuske je, tokom Francuske revolucije, ukinuo sve privilegije feudalaca.
1792 – Rođen je Persi Biš Šeli (Percy Bysshe Shelley) jedan od najznačajnijih pesnika engleskog romantizma. Buntovnik protiv političkih, društvenih i verskih stega, napustio je Englesku i poslednje godine života proveo u Italiji (“Kraljica Mab”, “Oslobodjeni Prometej”, “Oda zapadnom vetru”, “Ševa”).
1859 – Rođen je norveški pisac Knut Hamsun (Pedersen) dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1920. Za vreme Drugog svetskog rata, kao simpatizer Kvislingove (Quisling) pronemačke vlade i nacista izgubio je popularnost, a posle rata, već u dubokoj starosti, osudjen je na visoku novčanu kaznu zbog saradnje sa okupatorom (“Glad”, “Pan”, “Plodovi zemlje”).
1875 – Umro je danski pisac Hans Kristijan Andersen (Christian). Mada prvi književni uspeh duguje romanu “Improvizator” (1835), svetsku slavu stekao je kao autor oko 200 kratkih pripovedaka, koje se smatraju najlepšim bajkama za decu.
1907 – Umro je norveški kompozitor, pijanista i dirigent Edvard Grig (Grieg), predstavnik poznog romantizma, koji je inspirišući se nacionalnim folklorom afirmisao norvešku muziku u svetu (klavirski koncert u a-molu, “Per Gint”, “Sigrud Jorsalfar”).
1914 – Nemačke trupe napale su Belgiju, Velika Britanija je objavila rat Nemačkoj, a SAD su proglasile neutralnost.
1916 – Danska je za 25 miliona dolara ustupila SAD deo Zapadno indijskih ostrva, uključujući Devičanska ostrva.
Politika “spaljene zemlje” u istočnoj Africi i genocid u jugozapadnoj Africi bili su samo vrh ledenog brega “civilizacijske misije”. Rafael Lemkin, koji je skovao termin genocid, u svojim spisima se poziva na slučaj jugozapadne Afrike kao rani primer. Hana Arent je u „Poreklo totalitarizma“ primetila da su nemački kolonijalizam i antropologija opsednuta arijevskom superiornošću „od Darvina do Hitlera“ bili kolevka mentalnog sklopa, koji je kulminirao nekoliko decenija kasnije u Holokaustu.
Carska Nemačka je kasnila u evropskoj trci za kolonije i borbi za Afriku. Ali sustizanje, otimanje zemlje između 1884. i 1900. uzdiglo je Nemačko carstvo u ligu kolonijalnih imperija u to vreme.
Jugozapadna Afrika, Kamerun i Togo su 1884. godine eufemistički proglašeni za posede pod zaštitom Nemačke, zatim istočna Afrika 1886. i širok spektar ostrva u Južnom moru do kraja 19. veka. Zakup kineskog zaliva Jiaozhou/Kiautschou je dodat „zbirci” 1899. godine.
„Deutschland uber alles“
Nemačko učešće u kineskom bokserskom ratu na prelomu veka otkrilo je dominantan način razmišljanja i signaliziralo ambiciju Nemačke da igra vodeću ulogu među imperijalnim silama. Vođen je sa nesputanom brutalnošću i našao je svoj izraz u zloglasnom i rasističkom Hunnenrede (hunski govor) cara Vilhelma II kada se obraćao vojnicima poslatim u Kinu 27. jula 1900. u Bremerhavenu:
„Ako naiđete na neprijatelja, on će biti poražen! Neće biti dat! Zarobljenici neće biti uzeti! Ko god padne u vaše ruke biće oduzet… … neka vam se u Kini afirmiše ime Nemac, da se u Kini potvrdi ime Nemac! Nijedan Kinez se više nikada neće usuditi da popreko pogleda Nemca“.
Ovo je zadalo temu za brojne naknadne “kaznene ekspedicije” protiv domorodaca koji su se opirali nemačkoj “zaštiti”
Wikimedia
Kao što brojke govore, tokom čitavog kolonijalnog perioda od 30 godina od 1884. do početka Prvog svetskog rata 1914. godine, broj Nemaca u kolonijama u bilo kom trenutku ostao je – čak i u periodima vrhunca kada su vojnici bili raspoređeni – manji od 50.000 . Ali daleko više od milion kolonizovanih ljudi platilo je svojim životima u direktnim oblicima ratovanja vođenim na teritorijama. Telesno kažnjavanje i pogubljenja, seksualno zlostavljanje i prinudni rad bili su svakodnevni raspored dana. Nilpferdpeitsche (bič nilskog konja) je bio široko povezan sa nemačkom vladavinom na zapadnoafričkim teritorijama.
„Gubitak pamćenja“ bio je u središtu formiranja nacionalnog identiteta od rođenja takozvane nacionalne države. Kao što je Ernest Renan već primetio na predavanju na Sorboni 11. marta 1882:
Ali dok se demencija čini nepovratnom, kolonijalna amnezija nije
Kontinuirane kampanje podizanja svesti ostavile su traga u bivšim carstvima. U Nemačkoj su uočljivi putokazi ka „dekolonijalnom zaokretu“. Napraviose prodor u javnu sferu, bilo da se radi o bilateralnim nemačko-namibijskim pregovorima o genocidu u Jugozapadnoj Africi, kontroverznom Humbolt forumu, ili restituciji ljudskih ostataka i opljačkanih kulturnih artefakata.
Podnošenjem onih “gore”, pristajete na njihov tretman, složili ste se
Neumorni napori lokalnih postkolonijalnih inicijativa, uključujući rastuću ulogu Afro Nemaca u kampanji za preimenovanje javnih prostora i preispitivanje drugih oblika kolonijalnog sećanja, rasizma i diskriminacije, ipak su napravili trajne prodore u svakodnevni život. Ove, kao i linije odbrane kolonijalne apologetike, uključene su knjigu, koja se proteže od prvih nemačkih umešanosti u trgovinu robljem do sadašnjih bitaka oko moći definicije.
Državna somalijska nacionalna novinska agencija saopštila je da su bezbednosne snage „neutralisale napadače“. Nije bilo reči o mrtvima i povređenima.
Ogranak Al Kaide u istočnoj Africi, Al-Šabab, saopštio je preko svog radija da su njeni borci izveli napad.
Plaža Lido, popularna oblast u Mogadišu, vreva petkom uveče dok Somalijci uživaju u vikendu.
Svedok, Mohamud Moalim, rekao je Asošiejted presu u telefonskom pozivu da je video napadača koji je nosio prsluk sa eksplozivom nekoliko trenutaka pre nego što je čovek „sebe razneo pored hotela sa pogledom na plažu“.
Moalim je rekao da su neki od njegovih prijatelja koji su bili sa njim u hotelu ubijeni, a drugi su ranjeni.
Drugi svedok, Abdisalam Adam, rekao je za AP da je “video mnogo ljudi kako leže na zemlji” i da je pomogao da se neki povređeni odvezu u bolnicu.
Područje plaže Lido je u prošlosti bilo na meti militanata koji su bili saveznici al-Šababa. U poslednjem napadu prošle godine ubijeno je devet osoba.
Ta odluka je objavljena na sajtu turskog regulatornog tela za informacione tehnologije.
Zabrana je usledila nakon što je turski zvaničnik za telekomunikacije Faretin Altun kritikovao Instagram zbog toga što je blokirao objave u kojima je bilo izraženo saučešće povodom ubistva političkog lidera Hamasa Ismaila Hanijea, preneo je Rojters.
Altun, koji je šef za komunikacije turskog predsedništva, napisao je na platformi X da je reč o očiglednoj cenzuri jer Instagram nije naveo da je bilo kršenja pravila za objavljivanje na toj platformi kada je blokirao objave u kojima je bilo izraženo saučešće povodom ubistva Hanijea.
Politički šef Hamasa Ismail Hanije ubijen je u iranskoj prestonici, Teheranu, eksplozivnom napravom koja je bila skrivena nedeljama ranije, javio je Si-En-En (CNN).
Iranska vlada i Hamas okrivljuju Izrael za ubistvo Hanijea. Izrael nije ni potvrdio, niti demantovao svoju umešanost.
Izraelski zvaničnici su informisali američke zvaničnike o operaciji tek nakon atentata, rekao je izvor.
Iranski državni mediji i Hamas ranije su nagovestili da je Hanije ubijen raketom ispaljenom izvan zgrade.
Zbog Hanijevog ubistva Iran je zapretio Izraelu da će se osvetiti, što je podstaklo zabrinutost da ne dođe do eskalacije sukoba na Bliskom istoku, prenosi Rojters.
U pitanju je često mali prostor zasićen vlagom, a da ne spominjemo bakterije, mrtve ćelije kože i druge klice.
Tuš kabine su posebno žarište buđi i gljivica, koje se često naseljavaju na mokrim zavesama za tuš kabine i kade. Briga o njihovoj čistoći ne samo da sprečava rast buđi, već i sprečava nastanak ružnih ružičastih i crnih mrlja.
Kada je vreme za zamenu zavese?
Neki tuševi su opremljeni jednom vodootpornom zavesom, dok drugi imaju i zavesu i oblogu. Jastučići obično zadržavaju vodu dok zavesa štiti od prskanja.
U svakom slučaju, tkanina koja dodiruje vašu kadu ima rok trajanja. Većina proizvođača preporučuje promenu svakih šest meseci. Veoma je važno da redovno menjate zavesu za tuš, posebno ako patite od hronične bolesti ili autoimunog stanja.
Čak i ako marljivo čistite zavesu, i dalje ćete morati da je menjate s vremena na vreme. Međutim, često pranje može pomoći da se produži njegov životni vek. Opšta preporuka je da je treba pratiti najmanje jednom mesečno.
Ako vaša zavesa za tuširanje nema dovoljno vremena da se potpuno osuši, što se dešava ako se viši ljudi tušira u kratkom roku, i ako je vaše kupatilo često vlažno, veća je verovatnoća da će se formirati buđ.
Razmislite o promeni zavese i ranije, pre šest meseci ako je stalno vlažna od upotrebe. Takođe bi trebalo odmah da je zamenite ako vidite velike ružičaste, narandžaste, crvene ili crne mrlje, najčešće na dnu zavese.
Ako zaista marljivo održavate svoju zavesu čistom i dezinfikovanom, možda ćete moći da je zamenite jednom godišnje, a ne svakih šest meseci.