Film se snima u Velikoj Britaniji, u Lutonu, a poznati glumac je častio filmsku ekipu ručkom u jednoj od pekara čuvenog britanskog lanca Gregs, prenosi Standard.
Kako prenose učesnici ekipe na snimanju, Kejdž je brzo prihvatio lokalnu popularnost ovih pekara i, umesto da izabere tradicionalni ketering, odlučio se da sve na setu časti pecivom, rol viršlama i sendvičima.
“Nikolas je pravi čovjek iz naroda”, rekao je jedan član filmske ekipe za list San.
Film Fortitude je triler o vremenu Drugog svetskog rata koji govori o istinitoj britanskoj operaciji čiji je cilj bio da se nacisti ubede da će se savezničke snage iskrcati u Kaleu, a ne Normandiji.
Popov je, zajedno sa obaveštajcima Dadlijem Klarkom i Tomasom Argilom Robertsonom, osmislio komplikovani plan za ovu operaciju.
Fortitude je treći film koji Kejdž snima sa rediteljem Vestom, posle ostvarenja Con Air i Stolen.
U filmu će sed pjaviti i Metju Gud, Ed Skrajn, Elis Iv, Majkl Šin, ser Ben Kingsli i Art Malik, a tačan datum premijere filma još nije određen.
Savetnik koga koriste Najdžel Faraž i drugi u organizaciji Reform UK kako bi povećali svoju popularnost na društvenim mrežama, sugerisao je da bi Velika Britanija bila bolje da je ostala neutralna u Drugom svetskom ratu umesto da se bori protiv nacističke Nemačke.
Džek Anderton, koji je vodio Faražov izuzetno uspešan TikTok nalog pre nego što je pomogao Luku Kembelu da postane gradonačelnik Hala i Istočnog Jorkšira u okviru organizacije Reform, takođe je rekao da Velika Britanija ne bi trebalo da podržava Ukrajinu u njenoj borbi protiv ruske agresije.
U objavi na svom ličnom blogu o međunarodnom položaju Britanije, Anderton je rekao da bi u budućem svetu „meritokratije“, Velika Britanija mogla da „vrati“ bivše kolonije poput Australije, Kanade i Južne Afrike.
Dodao je da bi Velika Britanija trebalo da kopira politiku masovnog zatvaranja koju je sproveo predsednik El Salvadora, Najib Bukele, a koja je široko osuđena kao kršenje ljudskih prava.
Anderton nikada nije bio zaposlen u organizaciji Reform, ali je ovaj 23-godišnjak osnovao Farage na TikTok-u, gde sada ima 1,3 miliona pratilaca, pre nego što je tesno sarađivao na Campbell-ovoj predizbornoj kampanji.
Zbog štrajka koji je počeo danas u 7.00 po lokalnom vremenu će biti otkazani mnogi prethodno zakazani pregledi u javnom zdravstvenom sistemu NHS, koji je već u dubokoj krizi, s ogromnim listama čekanja i masovnim odlaskom profesionalaca na druga mesta.
Sindikat lekara, Britanska medicisnka asocijacija (BMA) dao je početkom jula vladi dve nedelje da sedne za pregovarački sto da bi došli do sporazuma.
Ti lekari su u septembru prošle godine posle niza štrajkova izdejstvovali povećanje plata od 22,3 odsto tokom dve godine od laburističke vlade koja je stigla na vlast dva meseca ranije.
British Medical Association/Facebook Account
Prihvatajući ponudu vlade u septembru sindikat BMA je tvrdio da su plate lekara 20,8 odsto manje u realnim vrednosstima u odnosu na 2008. godinu.
Sindikat je tražio dodatno povećanje od četiri funte na sat (4,5 evra).
U članku objavljenom juče u listu Tajms, premijer Kir Starmer pozvao je mlade lekare da ne slede „štetan put“ štrajka ocenjujući da bi on imao ogroman uticaj na sistem javnog zdravlja.
Optužio je sindikat da je ubrzao štrajk, i rekao da je on nepravedan za pacijente.
U drugom dnevniku Telegrafu ministar zdravlja Ves Striting takođe je napao sindikat optužujući ga da nije pregovarao „u dobroj veri“.
Te izjave je osporio sindikat BMA koji navode da je vlada imala sve karte u rukama da spreči štrajk.
„Ne vredimo manje nego pre 17 godina“, rekli su kopredsednici sindikata u saopštenju.
U januaru 2024. godine, lekari su održali najduži štrajk u istoriji NHS-a, koji je trajao šest dana uzastupno.
„Lokalni mediji su ponovo preplavljeni talasima fantastičnih priča o ‘ruskoj pretnji’ koja se navodno kreće ka britanskim obalama iz morskih dubina. Sklopili su ludu priču o ruskim istraživačkim brodovima i ‘jahtama oligarha’ koji navodno obavljaju vojne misije, i ne shvataju da britancima serviraju bolesne priče o nanošenju štete spekulacije o misterioznim robotskim pipcima koje Moskva koristi da dođe do britanske dubokomorske infrastrukture“, saopštila je ambasada.
„Poput glomaznog dela romana Žila Verna je poziv Dejli Mejla za Britance, da se opskrbe baterijama, hranom i noževima švajcarske vojske kako bi preživeli neminovni energetski kolaps u Velikoj Britaniji izazvan ruskom sabotažom. Istina je potpuno utopljena u ovim nedokučivim dubinama pretnje Ujedinjene Kraljevine, a Rusija nikada nije opravdavala ovu pretnju laži. naglasila je ambasada. „Neosnovane optužbe Londona imaju za cilj da ometaju napredak mira na putu ukrajinskog “poravnanja” i pojave znakova bilo kakvog poboljšanja u odnosima Rusije i SAD.
Prodaja novih Teslinih automobila skoro se prepolovila u Evropi prošlog meseca, što ukazuje na opadajuću potražnju za vozilima američkog proizvođača automobila jer je njen izvršni direktor Elon Musk više puta intervenisao u politici sa obe strane Atlantika.
Proizvođač automobila sa sedištem u Teksasu prodao je 9.945 vozila u Evropi u januaru, što je 45 odsto manje u odnosu na prošlogodišnjih 18.161, prema podacima Evropskog udruženja proizvođača automobila (ACEA). Teslin udeo na tržištu pao je na 1% sa 1,8%.
To bi moglo da sugeriše da Muskove intervencije u evropskim političkim poslovima i visoka uloga u administraciji Donalda Trampa u oduzimanju sredstava i depopulaciji američke vlade – uključujući zatvaranje njenog programa pomoći – dovode do reakcije potrošača.
Tehnološki milijarder, bliski savetnik američkog predsednika, poslednjih meseci je postao glasni pristalica nemačke krajnje desničarske partije AfD, a u januaru ju je opisao kao „najbolju nadu za budućnost“ u Nemačkoj. U ponedeljak je pozvao ko-lidericu stranke Alis Vajdel da joj čestita na učinku stranke na nacionalnim izborima u Nemačkoj nakon što je udvostručila podršku u odnosu na prethodne izbore.
Musk se takođe uvukao u britansku političku svađu oko doterivanja bandi, javno optužujući Keira Starmera i druge visoke političare za prikrivanje skandala, uprkos tome što nema dokaza o bilo kakvom organizovanom zataškavanju.
Francuski predsednik Emanuel Makron, pridružio se norveškim, britanskim i nemačkim liderima početkom januara u odgovoru na niz neprijateljskih objava na društvenim mrežama od kojih je Musk podržavao krajnje desničarske političke stranke i kritikovao levičarske političare u Evropi.
Tesla je prošlog meseca u Nemačkoj prodala 1.277 novih automobila, što je najniži mesečni ukupan broj od jula 2021, prema proračunima Blumberga. Prodaja u Francuskoj je pala za 63 odsto, što je najgori učinak u zemlji od avgusta 2022.
Kompanija je takođe po prvi put registrovala manje vozila u Velikoj Britaniji nego njen kineski rival na električnim automobilima BID. Teslina prodaja pala je za skoro 8% na tržištu električnih vozila koje je poraslo za 42% prošlog meseca.
Do pada je došlo pošto je evropsko tržište novih električnih automobila na baterije poraslo za 34% na 124.341 jedinicu, zauzimajući 15% udela u ukupnom tržištu automobila, pokazuju podaci ACEA-e.
Čak je i Iran, gde vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei ima poslednju reč o svim državnim pitanjima, izabrao Masuda Pezeškijana, poslanika koji je dugo bio povezan sa reformističkim pokretom.
U Francuskoj je levičarska koalicija pobedila krajnju desnicu na treće mesto na parlamentarnim izborima. Britanska Laburistička partija levog centra vratila se na vlast u klizištu posle 14 godina vladavine konzervativaca. Iranski birači, koji su imali ograničen izbor na ograničenim predsedničkim izborima, odlučili su se za umerenijeg od dva kandidata da zameni pokojnog tvrdolinijaša Ebrahima Raisija.
Ali s obzirom na to da su birači u mnogim zemljama i dalje podeljeni i razočarani u pozadini ekonomske sumornosti, analitičari kažu da je marš desnice možda samo bio usporen, a ne zaustavljen.
„Ovo je kriza koja je odložena, a ne izbegnuta“, rekao je analitičar Grupe Eurasia Mujtaba Rahman o ishodu u Francuskoj, gde su birači odbacili krajnje desničarski Nacionalni skup – ali su takođe usmerili gnev na centrističkog predsednika Emanuela Makrona, koji je raspisao iznenadne izbore. Makronova centristička grupa završila je na drugom mestu posle drugog kruga glasanja u nedelju, ispred krajnje desničarskog Nacionalnog skupa.
„To nije dobra situacija ni za Francusku, ni za Evropu, ni za NATO“, rekao je Rahman, generalni direktor Eurasia Group, Evropa. „Francuska je članica G-7, stalna članica Saveta bezbednosti (UN)… Sve što slabi Emanuela Makrona, sve što ga primorava da posveti više pažnje unutrašnjim poslovima… naravno da će biti oduzeto od njegovog sopstvenog uticaja, i takođe uticaj Francuske u svetu.”
Nasuprot tome, nova britanska vlada obećava da će se ponovo angažovati sa svetom nakon godina u kojima je Velika Britanija bila po strani i ometena njenim izlaskom iz Evropske unije.
Laburistička partija premijera Keira Starmera osvojila je ogromnu većinu na izborima održanim u četvrtak, zauzevši 412 od 650 mesta u Donjem domu. Konzervativci, koji su vladali od 2010, smanjeni su na 121 mesto, što je najgori rezultat u 190-godišnjoj istoriji stranke.
Laburisti će moći da sprovedu svoju politiku, ali slika je nestabilnija nego što ta većina sugeriše.
Pobeda laburista je izgrađena na promenljivoj podlozi: bes na konzervativce, taktičko glasanje za njihovo izbacivanje i pobunjenička partija na desnici, Reform UK, koja je pojela podršku konzervativaca.
Reforma je osvojila samo pet mesta, ali je uzela skoro 14 odsto glasova. Njen lider Najdžel Faraž kaže da je njegov plan da preuzme ulogu istinske opozicije laburističkoj vladi od umanjenih i demoralisanih konzervativaca pre sledećih izbora, koji se moraju održati do 2029. godine.
Evropa uopšte, pokušava da se izbori sa postepenim gubitkom poverenja biračkog tela u sposobnost vlade da se nosi sa globalizacijom i pobednicima i gubitnicima koji su rezultirali, rekao je Robin Niblet, bivši direktor istraživačkog centra Chatham House.
„Upravo smo u veoma, veoma teškom periodu unutrašnje politike. Dakle, ne mislim da je to ni povratak levice“, rekao je on. „Nalazimo se u veoma nestabilnom i rizičnom periodu, ali u onom u kojem bih rekao da stranke umerenosti još uvek imaju ruku ako mogu da budu kreativne.
U međuvremenu, Le Pen i njena stranka u Francuskoj „možda čekaju svoje vreme i samo čekaju“, rekao je Filip Marlijer, profesor francuske i evropske politike na Univerzitetskom koledžu u Londonu.
“Naravno da je to nazadovanje za Nacionalni skup, ali oni mogu da kažu: ‘Poraženi smo jer su se sve druge stranke udružile protiv nas… bez tog smešnog taktičkog glasanja mi bismo pobedili'”, rekao je on.
„Naročito ako situacija postane neuredna, što je mogućnost, čekaće svoje vreme. A za tri godine imate predsedničke izbore i Le Penova bi bila u jakoj poziciji da pobedi.
Više od 250 osoba u Engleskoj svake nedelje umre zbog dugog čekanja na hitnu pomoć, pokazuju podaci Kraljevskog koledža za hitnu medicinu.
Prošle godine je zabeležno 268 dodatnih smrtnih slučajeva na nedeljnom nivou, što je pad za 17 slučajeva u poređenju sa 2022. godinom, prenosi Tajms.
Rizik od smrti počinje da raste nakon pet sati čekanja hitne službe
Prošle godine je više od milion i po pacijenata čekalo na hitnu pomoć više od 12 sati, navodi se u izveštaju.
Predsednik Kraljevskog koležda Adrijan Bojl istakao je da veliki broj ljudi previše vremena čeka pomoć, što dovodi do dodatnih smrtnih slučajeva.
Iz Nacionalne zdravstvene službe Engleske (NHS) naveli su da su zabeležili značajno povećanje potražnje za uslugama hitne medicinske pomoći.
„Najnoviji podaci pokazuju da naš plan oporavka za hitnu pomoć donosi poboljšanja, zajedno sa kontinuiranim radom sa našim kolegama u socijalnoj zaštiti na optuštanju pacijenata koji mogu da idu kući i tako oslobode krevete za druge pacijente“, istakli su iz NHS.
Bilo je šta je bilo, najvažnije je da se igrači odmore i da sve misli usmere na narednog suparnika, Sloveniju (četvrtak, 15 č), protiv koje bismo uz pozitivan ishod već dobrano gledali prema nokaut fazi Evropskog prvenstva u Nemačkoj.
Izveštač Tanjuga sa EVRA i urednik sportske redakcije Novinske agencije Tanjug, Željko Vučković, kazao je da je uoči početka utakmice sa Engleskom najlepše bilo videti razdragane navijače Srbije koji su dugo čekali trenutak da svoje izabranike gledaju uživo, a ne više preko malih ekrana (podsetimo, Srbija prvi put pod tim imenom učestvuje, a poslednji nastup naši fudbaleri imali su 2000. u Belgiji i Holandiji).
Nakon završene utakmice sa “Gordim Albionom”, Vučković je rekao kako je glavni utisak da je viđeno dosta dobrih stvari u igri Srbije, uz, kako kaže, svakako i poneku lošu, kao i da Engleska sa izvrsnim pojedincima ipak nije bauk i da su, ukazavši na reči reprezentativca Engleske, Harija Kejna, u jednom delu meča bili primorani da “pate”.
“Engleska zaista ima kvalitetne pojedince koji su, na kraju, i odlučili utakmicu, ali smo isto tako videli da oni imaju dosta slabosti koje su pokazali u drugom poluvremenu. I Kejn se na konferenciji nakon meča pohvalno izrazio prema Srbiji i naveo kako ga je iznenadio Srbijin otpor te da je očekivao lakši meč”, preneo je zapažanja za televiziju K1 Vučković i dodao da je u ovom momentu najvažnije okrenuti se utakmici protiv “zmajčeka” u četvrtak: “I selektor Piksi je naveo da moramo da dobijemo Sloveniju, što je bila kalkulacija od početka. U tom meču nas čeka potpuno drugačija utakmica i rival koji je slabiji od nas na papiru, ali koji može biti i te kako opasan. Mi ćemo morati da igramo drugačije i nametnemo svoj stil igre što podrazumeva da napadamo, vodimo igru i kontrolišemo loptu… Momenat je da arhiviramo Englesku, a sve računice kažu da može da se prođe dalje i sa tri ili četiri boda. Nema razloga da ne budemo optimisti jer je opšti utisak nakon sinoćnje utakmice umnogome dobar”, jasan je Vučković.
Proslavljeni fudbaler i reprezentativac Makedonije i bivše Jugoslavije, Boško Đurovski, kazao je u programu televizije K1 da je meč odlučio rani gol protivnika (Belingem, 13. minut).
“Ušli smo u utakmicu sa previše respekta prema Englezima, očekivao sam da Vlahović i Mitrović napadnu odmah visoko napred. Mi smo ih respektovali i povukli se i kao da smo čekali njihov gol da bismo počeli da ih napadamo… Polako smo se budili, naročito u drugom poluvremenu, rizikovali smo i malo pomalo se oslobađali tog pritiska psihološkog. Po meni, trebalo je odmah da napadnemo Englesku pa šta bude, ali šta je tu je.”
Bivši centarfor Jugoslavije i, uz današnjeg selektora Dragana Stojkovića Piksija i Dejana Savićevića, član eks-JU fudbalskog “Svetog trojstva” 90-ih, Predrag Mijatović, istakao je da je Srbija ostavila dobar utisak “ozbiljne ekipe koja je prebrodila neke probleme. Vidim drugačiji tim u odnosu na Katar 2022, i sa više želje. Istina je da je skroman početak sinoć bio zbog respekta i poštovanja prema Engleskoj, kao velikom favoritu, međutim, očekivali smo da vidimo više od Engleza… Ipak, posle 15. minuta smo shvatili da možemo da se nosimo s njima i igra je bila mirnija, počeli smo da se oslobađamo psihološkog pritiska”.
Mijatović je kazao i kako bi realno gledano najpravedniji ishod protiv Engleske bio “nerešeno”.
“Nije loše, reprezentacija zavisi od sebe same. Protiv Slovenije je važno odigrati dobro i napraviti pozitivan ishod, a to je ne samo pobeda već i da ne izgubimo. Ne zaboravimo da postoji i treća utakmica koja takođe daje šanse da se ode dalje”, zaključio je Predrag Mijatović.
Nakon bledog i slabog većeg dela prvog poluvremena i primljenog gola u 13. minutu (Belingem), kada je i pre i posle tog momenta Srbija izgledala nesigurno, pretkraj prvog dela igre naši su se oslobodili pritiska i počeli da igraju fudbal.
Delovalo je da su naši na početku potcenili sebe, a precenili protivnika.
U nastavku bolja i otresitija Srbija koja je delovala i konkretnije i opasnije, posve hrabrije, što je dovelo do nekoliko polupokušaja. Pravovremene izmene (Ilić i Tadić) su dovele do brže i povezanije igre, i čini se da u nastavku prvenstva ne možemo bez kapitena Dušana Tadića (večeras 109. nastup za Srbiju) već od 1. minuta.
Odličan udarac je imao Dušan Vlahović u 82. minutu; Filip Mladenović bio je odličan, a takođe i veznjak Ivan Ilić.
Srbija može mnogo bolje i neka drugo poluvreme bude nagoveštaj dobrih igara i vesti u nastavku EP.
Očekujemo pobedu protiv Slovenije, u četvrtak, 20. juna (15 č).
Navijači Srbije okupljaju se u Gelzenkirhenu uoči meča prvog kola grupe C na Evropskom prvenstvu protiv Engleske.
Nemački Bild navodi da su pristalice albanske fudbalske reprezentacije napale navijače Srbije u bašti jednog restorana u Gelzenkirhenu. Albanski navijači su gađali Srbe stolicama, flašama i stolovima, a onda su se razbežali pre dolaska policije.
Nemački mediji navode da za sada nema informacija o broju povređenih ili uhapšenih navijača.
Grupa engleskih navijača napala je ranije danas pristalice Srbije u blizini glavnog trka u Gelzenkirhenu.
Međutim, Skaj sports navodi da su u incidentu učestvovali samo albanski i srpski navijači. Navodno u ovoj tuči nisu učestvovali engleski navijači.
Utakmica između Srbije i Engleske biće odigrana večeras od 21 sat u Gelzenkirhenu.