Sedamdesetdevetogodišnji republikanac povezao je svoju težnju da preuzme kontrolu nad Grenlandom sa neuspehom u osvajanju Nobelove nagrade za mir, rekavši da više ne razmišlja „isključivo o miru“, jer spor oko ostrva preti da ponovo rasplamsa trgovinski rat sa Evropom.
Tokom prošle godine, Tramp je takođe zauzeo konfrontacioniji pristup prema neprijateljima i saveznicima, naredio je stotine vojnih udara u inostranstvu i povukao SAD iz desetina tela Ujedinjenih nacija i međunarodnih organizacija.
Tokom prve godine svog drugog mandata, izdao je više od 200 izvršnih naredbi i povukao najmanje 80, koje je izdao njegov demokratski prethodnik, Džo Bajden.
Od stupanja na dužnost, Donald Tramp je uveo niz tarifa zemljama, uključujući ključne trgovinske partnere, što je dovelo do predviđanja vrtoglavog rasta inflacije, zastoja proizvodnje i rasta nezaposlenosti.
Nijedan od tih scenarija se nije ostvario.
Inflacija, iako iznad cilja Federalnih rezervi, bila je skromnih 2,7 odsto u decembru.
Stopa nezaposlenosti bila je relativno niska, 4,4 odsto, prošlog meseca. Bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 4,3 odsto u trećem kvartalu 2025. godine, što je najbrže u dve godine.
„Šok i strahopoštovanje koje smo očekivali jednostavno se nisu materijalizovali“, rekao je za Al Džaziru Bernard Jaros, vodeći američki ekonomista u Oksford Ekonomiks.
Jaros je rekao da se ograničene posledice mogu pripisati relativnom nedostatku reakcije drugih zemalja i rastu berze koji je brzo usledio nakon Trampovog ukidanja najstrmijih tarifa najavljenih na „dan oslobođenja“.
Dobitci u neto bogatstvu su pokrenuli skoro jednu trećinu rasta potrošnje od pandemije COVID-19, saopštila je kompanija Oxford Economics u istraživačkom brifingu u oktobru.
Procenjuje se da 10% najbogatijih sada čini otprilike polovinu svih troškova, što je najveći udeo otkako su zvaničnici počeli da prikupljaju podatke 1989. godine, prema podacima agencije Moody’s Analytics.
„Dobitci u velikoj meri idu ljudima sa višim prihodima – oni su ti koji imaju portfolije akcija – i idu ljudima u sektorima i zanimanjima povezanim sa veštačkom inteligencijom“, rekao je za Al Džaziru Markus Noland, izvršni potpredsednik Instituta za međunarodnu ekonomiju Peterson.
„Ali, ovi brojevi prikrivaju neravnomernost u rastu ove ekonomije.“
Iako zagovornici veštačke inteligencije veruju da je svet na pragu ogromnog povećanja produktivnosti koje bi moglo dramatično povećati životni standard, postoji zabrinutost zbog velikog broja ljudi koji ostaju bez posla.
„Ovo bi mogla biti nova norma – rast bez zaposlenja. To je jedan od razloga zašto se ljudi ne osećaju tako dobro“, rekao je Jaros.
„Iako se još uvek očekuje velika pompe oko veštačke inteligencije i njenih koristi za produktivnost, mislimo da je to rizik za tržište rada ako nastavi da koči zapošljavanje.“
Simptom/Aljazeera