Sadašnji i bivši ministri, poslanici i politički pomoćnici — uključujući tri Makronova saveznika — rekli su za POLITIKO da će sada kada je borba oko budžeta završena i kada su zabrinutosti ljutitih građana i nervozna tržišta smirene, ceo ciklus francuske politike preći u režim kampanje na račun prljavog posla zakonodavstva.
Prvo će doći sledećeg meseca opštinski izbori, gde će birači u svih preko 35.000 francuskih opština birati gradonačelnike i gradska veća. Zatim će sva pažnja biti usmerena na trku za svemoćnog predsednika, Makron ne može ponovo da se kandiduje zbog ograničenja mandata, a ankete pokazuju da bi ga mogao zameniti kandidat krajnje desničarskog Nacionalnog okupljanja.
„Kraj je Makronovog mandata“, rekao je bivši savetnik blizak premijeru Sebastijanu Lekornuu o usvajanju budžeta.
Gabrijel Atal, Makronov bivši premijer, koji sada predvodi stranku francuskog predsednika, potvrdio je u intervjuu za francuske medije prošlog meseca da je svojim trupama rekao da budžet označava „kraj“ Makronovog drugog mandata.
„Stojim iza onoga što sam rekao“, rekao je Atal za FranceInfo.
Kao predsednik, Makron nastavlja da ima snažan uticaj na spoljne poslove i odbranu, dve oblasti koje će ga održati na svetskoj sceni s obzirom na geopolitičke previranja izazvana drugim mandatom američkog predsednika Donalda Trampa.
Međutim, na domaćem planu, ometali su ga vanredni izbori 2024. godine koji su doveli do neodređenog parlamenta.
Lekornu je uspeo da izbegne svrgavanje zbog usvajanja budžeta, kao što su to učinila njegova dva neposredna prethodnika, zahvaljujući svojoj političkoj veštini, nekim kompromisima i nekoliko smelih odluka. To je uključivalo pauziranje Makronove vodeće penzione reforme kojom je podignuta starosna granica za penzionisanje i kršenje njegovog obećanja da neće koristiti ustavna vrata da bi je provukao bez glasanja.
Simptom/Politiko
