“Požar je zahvatio veliku površinu. Trenutno traje gašenje i trude se vatrogasci, i lokalna samouprava, naravno, da se požar na neki način ograniči i da se ugasi”, rekao je Seničić.
“Hapšenje je spovedeno nakon dojave izraelskih vlasti koje su tragale za odbeglim osuđenikom koji je osuđen na kaznu od 25 meseci zatvora zbog pljačke”, saopštila je policija, prenosi Rojters.
U saopštenju se navodi da je begunac bio pod istragom u Izraelu “zbog učešća u pokušaju ubistva bombom, naveli su.
Pobednički šut, pobednički mentalitet i hrabra igra veličanstvenih vaterpolista Srbije u meču protiv Grčke. Srbija je u polufinalu olimpijskog turnira demostrirala kompaktnu igru u oba pravca i savladala favorizovane Grke.
Retko ko je prognozirao završnicu takmičenja Srbiji u Parizu, ali su izabranici selektora Uroša Stevanovića ipak bili odlučni u borbi da dođu do trijumfa u najvažnijem meču na turniru. Ovom pobedom nisu dozvolili da srpski reprezentativni vaterpolo bude potopljen.
Selekcija Srbije je odlično otvorila meč protiv Grčke, prikazala je visok nivo organizovanosti, a pritom je zatvorila sve prilaze do gola Radoslava Filipovića. Prva deonica okončana je nerešenim rezultatom 3:3. U nastavku meča, Srbija je postepeno podizala nivo igre u napadu i odličnim kombinovanjem uspela da ode s prednošću od jednog gola na odmor – 6.5.
Ipak, Grčka je odgovorila već u trećoj deonici i svela Srbiju na samo dva gola. Ukupni rezultat posle ove četvrtine bio je 9:8 u korist Grka. “Delfini” su uspeli da dođu do prednosti u poslednjoj četvrtini sa 11:10, ali je Grčka šest sekundi pre kraja meča izjednačila na 11:11. Uzbudljivu završnicu upotpunio je maestralni gol Nikole Jakšića, kapitena Srbije.
Vaterpolisti Srbije su u poslednjem napadu krenuli odlučno, a Jakšić je iz velike udaljenosti pogodio u poslednjim sekundama za pobedu rezultatom 12:11.
Najefikasniji u selekciji Srbije bio je Dušan Mandić, koji je upisao pet golova. U reprezentaciji Grčke najbolji je bio Dimitrios Skumpakis sa tri gola. Radoslav Filipović je bio odličan na golu sa 10 odbrana od ukupno 21 šuta Grka.
Srbija će u petak u polufinalu Olimpijskih igara igrati sa pobednikom meča SAD – Australija, koji je na programu večras od 19.00.
Selekcija Hrvatske je ranije izborila plasman u polufinale, savladala je Španiju sa 10:8. Hrvatska će u polufinalu igrati sa pobednikom duela Italija – Mađarska.
Kako prenosi Katimerini, vatrogasne službe cele noći su gasile požar koji i dalje gori, pa su meštani Klimakija, Liani Amosa, Petriesa i Kriezija morali da se evakuišu.
Iz vatrogasne službe je saopšteno da se vatra pomera na jug.
Na gašenju požara angažovano je 205 vatrogasaca i 56 vozila, pet aviona i tri helikoptera.
Zamenik guvernera Evije, Giorgos Kelaiditis, opisao je požar kao “veoma težak” i “nekontrolisan”.
On je za Tanjug rekao da i dalje postoji problem čekanja na granici na putu za Grčku i da ni renovirani prelazi sa mnogo više traka nego što je to bilo pre deset godina, opet nisu dovoljni da prime toliko veliki broj ljudi koji želi da ide u Grčku, ne samo iz Srbije.
“Čekanja mogu da budu i višesatna, mogu da budu između dva i pet sati, kada se dolazi”, rekao je on.
Pored prelaza Evzoni, koji je najpopularniji, kao alternative Seničić preporučuje prelaz na Dojranskom jezeru, i mali prelaz pored Bitolja gde ističe da su najmanje gužve.
“Tamo su trenutno najmanje gužve i čekanje na graničnom prelazu je negde između pola sata i 40 minuta”, navodi Seničić.
Govoreći o sezonama u Crnoj Gori i Hrvatskoj, Seničić je rekao da se očekuje da obe države završe sezonu kako su planirae, iako trenutno beleže manji broj turista od očekivanog.
Istakao je da je Crna Gora nezadovoljna sa posećenošću pre svega u hotelima a da su jedan od razloga za manje posete cene koje su 20 do 25 odsto uvećane.
Kao razlog manje posete Crnoj Gori Seničić navodi i ukidanje nekih redovnih aviolinija, ali i zauzetost velikog broja plaža.
“Veliki broj plaža je zauzet kompletno sa ležaljkama. Cene ležaljke variraju, naravno, od mesta do mesta, ali to je jedan trošak koji turisti nerado plaćaju”, istakao je Seničić.
On navodi da Hrvatska spada u najskuplje destinacije u regionu, a ovogodišnja poskupljenja dovela su do smanjena interesovanja turista.
“To je dovelo do smanjenja interesa, ne samo na našem nego i na nekim evropskim tržištima, upoređujući ih sa nekim drugim zemljama koje takođe imaju izuzetno dobar turistički proizvod kao su Španija, Italija, Portugal. Dakle, to su destinacije koje su odvele i jedan deo gostiju. Ali, prema nekim najavama, očekuje se da do kraja sezone Hrvatska manje-više bude negde na priličnom broju kao što je to bilo prošle godine”, rekao je Seničić.
Upitan o deficitu u turističkom kadru, Seničić je rekao da deficit postoji od perioda nakon pandemije korona virusa.
“I u turističkim agencijama, i kada je reč o sektoru prevoza, dakle, sa vozačima. Tu je veliki deficit i snalazimo se onako kako možemo, ali svakako da treba na to obratiti pažnju, voditi računa u narednim godinama koje dolaze, jer ovo je grana privrede koja donosi dobre rezultate”, kazao je Seničić.
Napomenuo je da u sektoru turizma postoji problem sa nekim deficitarnim jezicima, među kojima su turski, kineski, hebrejski i jezici nacionalnih manjina – mađarski, slovački, rumunski.
“Upravo zbog toga se pokušava da se ljudi na Filološkom fakultetu, koji se upravo nalaze na tim grupama jezika, motivišu da se prijave i da polažu za turističke vodiče, jer za njih će posla svakako biti”, naveo je Seničić.
Britanci koji se pripremaju da otputuju u Grčku na letnji odmor upozoreni su da su u opasnosti da dobiju novu varijantu koronavirusa.
Grčka je primetila povećanje broja obolelih od koronaviursa u novoj varijanti FLiRT nakon naglog porasta broja prijema u bolnice.
Upozorenja su usledila nakon što su grčki zdravstveni zvaničnici zabeležili iznenadni porast broja slučajeva virusa za 44 odsto pošto su bolnice u Atini počele da ponovo uvode maske.
Kao odgovor na porast broja slučajeva, zemlje poput Bugarske izdale su upozorenja turistima koji idu u Grčku da se pridržavaju “preventivnih i higijenskih mera” kako bi zaustavili širenje bolesti.
U periodu od 8. do 14. jula, zdravstveni sistem Grčke zabeležio je 669 novih slučajeva koronavirusa primljenih u bolnicu, što predstavlja veliki porast u poređenju sa 464 slučaja nedeljnog proseka u prethodne četiri nedelje i trostruko više od ekvivalentnog broja prošle godine.
Ukupno, 26 smrtnih slučajeva od virusa takođe je zabeleženo u mediteranskoj zemlji, što je znatan porast u poređenju sa 17 zabeleženih u prethodne četiri nedelje, piše Dejli mejl.
Ovo je navelo zdravstvene zvaničnike da upozore ljude koji su podložniji infekcijama, kao što su starije osobe, kako treba da preduzmu mere predostrožnosti i paze na simptome kako bi mogli da potraže medicinsku pomoć što je pre moguće.
Zdravim odraslim osobama s potencijalnim simptomima koronavirusa takođe je savetovano da izbegavaju kontakt s ovim grupama kako bi ograničili rizik da se razbole.
To dolazi pošto su neke bolnice u gradovima poput Atine počele ponovo da uvode mere protiv koronavirusa, poput nošenja maski, kao i ograničenja i obavezno testiranje za posetioce.
Onkološka bolnica Metaka u Pireju, koja se nalazi u lučkom području Atine, jedna je od takvih bolnica i prošle nedelje je uvela ograničenja zbog zabrinutosti za sve veći broj slučajeva.
Predsednica Udruženja bolnica Atine i Pireja Matina Pagoni rekla je grčkoj televizijskoj mreži MEGA: “Leto je, idemo na odmor, nikada nismo rekli da je koronavirus nestao. Istina je da ove godine, u odnosu na prošlu, slučajevi nemaju nikakve veze sa tim. Ima ih previše, mnogo je hospitalizacija, a takođe i smrti. 21–22 smrti su previše.”
Kao odgovor na porast broja slučajeva u Grčkoj, Bugarska, koja deli granicu, izdala je upozorenje turistima koji potencijalno idu u zemlju.
Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je:
“S tim u vezi i s obzirom na veliki broj bugarskih državljana koji posećuju zemlju tokom letnjeg perioda, Ministarstvo spoljnih poslova preporučuje striktno poštovanje preventivnih i higijenskih mera u kontekstu širenja bolesti.”
Ako šetajući ulicama grčkih letovališta osetite primamljiv miris koji se širi sa svih strana znajte da je to miris sveže pečene bugace koja je specijalitet severne Grčke. Zato i ne čudi da je većina srpskih turista bira za doručak jer je ukusna, hrskava i veoma zasitna.
Šta je bugaca?
Bugaca je jedna interesantna slatka pita sa grizom, napravljena od kremastog fila umotanog u hrskave kore i sve to posuto šećerom i cimetom. Ova tradicionalna grčka poslastica je idealna za doručak, ali je možete poslužiti i kao desert.
Jaja umutiti sa šećerom, dodati griz pomešan sa skrobom i polako smesu spuštati u vrelo mleko, Žicom mešati 2-3 minuta dok se fil ne zgusne, zatim dodati vanilu, koricu od limuna i pola putera.
Posudu za pečenje premazati rastopljenim puterom i složiti četiri kore na dno posude (prethodno svaku premazati rastopljenim puterom).
Topli fil sipati na kore, lepo ga rasporediti pa prekriti sa preostalim korama (prethodno premazane puterom). Pažljivo zavucite kore kako fil ne bi iscureo.
U zagrejanoj rerni, slatku pitu peći 40 minuta na 170C, dok ne dobije zlatnu boju.
Kad se bugaca ohladi, iseći na komade i posuti šećerom u prahu i cimetom.
Prema najavi AMSS-a, zato će i ulazni i izlazni terminali na najfrekventnijim prelazima sa ovim zemljama biti ponovo najopterećeniji.
Prema informacijama Uprave granične policije, dobijenim u 5:15 časova, na ulazu u Srbiju na graničnom prelazu Horgoš putnička vozila čekaju jedan sat, a na prelazu Preševo, na izlazu iz zemlje, 40 minuta.
Odluka je doneta zbog zaštite i zaposlenih i posetilaca, prenosi Katimerini.
Napominje se da Grčka danas i sutra prolazi kroz najtežih 48 sati toplotnog talasa, a očekuje se da će temperature dostići 43 stepena Celzijusa u pojedinim delovima zemlje.
Poznato je da Kikladi imaju reputaciju najlepših, ali i najskupljih grčkih ostrva, uglavnom nedostižnih većini turista. Međutim, ova grupa ostrva krije nekoliko bisera za svačiji džep i to ni manje više onih koja se nalaze u društvu Mikonosa.
Na samo nekoliko nautičkih milja od svetski poznatog komšije, predstavljamo vam tri ostrva koja mu i te kako mogu parirati po lepoti, ali su zato neuporedivo jeftinija.
Pogledajte naše predloge destinacija za letovanje u avgustu.
Siros
Na 150 kilometara jugoistočno od Atine nalazi se pravi biser Kiklada, a ujedno i njegov administrativni centar – Siros. Njegov glavni grad Ermupolj sa 25.000 stanovnika aktivan je čitave godine, a veličina ostrva je više nego pogodna za obilaženje – samo 20 minuta je potrebno kolima od grada do najudaljenije tačke.
Ono što je karakteriše ovo ostrvo jeste da ćete isprva pomisliti da vas je put naneo u Italiju, a ne u Grčku. Iako ćete se pitati gde su bele kućice sa plavim prozorima, odnosno klasična kikladska arhitektura – postoji dobro objašnjenje. Zbog dugogodišnje mletačke vladavine kroz istoriju, upravo je duh Italije i danas prisutan u svakom ćošku donjeg Ermupolja.
Međutim, pravi “mali Santorini”, odnosno klasična kikladska arhitektura očekuje vas u gornjem Ermupolju do kojeg možete stići taksijem, a ako imate volje i snage i peške.
I baš kao što se donji i gornji grad razlikuju, a ujedno i savršeno dopunjuju, isti je slučaj sa gostoprimljivim lokacima. Najbolji dokaz za harmoniju koja vlada u odnosima meštana jeste činjenica da je Vatikan jedino na Sirosu dozvolio da se katolički i pravoslavni praznici slave isti dan. Tako u gradu možete videti više pravoslavnih crkava, a van grada više katoličkih.
Budući da se nalazi u srcu Kiklada, gotovo da nema trajekta koji ne staje ovde, a i koji takođe možete iskoristiti da odete na izlet na obližnja ostrva – Paros, Mikonos, Tinos.
Povratna avionska karta do atinskog aerodroma “Elefterios Venizelos” (koji je rodom sa Sirosa) iznosi 220 evra.
Trajekt Blue Star Ferries iz atinske luke Pirej do Sirosa košta 45,5 evra po pravcu. Putovanje do Ermupolja traje tri i po do četiri sata zavisno od vremenskih uslova, a oni koji žele da stignu brže, odnosno za tačno dva sata mogu kupiti kartu za trajekt kompanije Seajets koja košta 59,7 evra.
Što se tiče smeštaja na Sirosu, u pitanju su privatni apartmani i butik hoteli u kojima se cena noćenja za dve osobe u avgustu kreće od 80 do 120 evra.
Andros
Iako je ovo najsevernije kikladsko ostrvo udaljeno samo dva sata od Atine, masovni turizam ga i dalje obilazi. Premda je u istom komšiluku sa Tinosom i Sirosom, potpuno je drugačije. Sam grad Andros (Hora) nekada je bio stecište najvećih grčkih brodovlasnika, pa i danas čuva tu uzvišenost i arhitekturu neoklasicizma.
Još jedna karakteristika ostrva jeste da se luka ne nalazi u Hori već na severozapadu ostrva u mestašcetu Gavrio, dok je najlepši deo obale šest kilometara dalje u letovalištu Baci.
Baci je klasično turističko mesto koje krasi magična plaža u centru naselja, ali i niz drugih popularnih plaža u neposrednoj blizini. Tu je i bezbroj taverni, kafića i prodavnica, ali i jedan neobičan prizor – dva bela labuda koja plove zalivom.
Ipak, da biste videli zaštitni znak ostrva, plažu Tis Grias To Pidima (mesto gde je skočila stara dama), moraćete na kraći izlet. Radi se o remek-delu prirode smeštenom na par kilometara od gradića Korti. Kada su Turci okupirali Andros, legenda kaže da je jedna starija žena nehotice otvorila vrata zamka Kohilos i tako nenamerno pustila Turke da ga zauzmu. Od sramote je potom skočila sa litice, a po njoj ova plaža nosi ime.
Kažu da ako niste videli ovu plažu, kao da niste ni bili na Androsu.
Cena avionske karte do Atine je 220 evra po osobi, a do Androsa se putuje trajektom iz atinske luke Rafina. Putovanje traje dva sata, a karta u jednom smeru košta 25 evra.
Što se tiče smeštaja, Andros je više nego pristupačno ostrvo, a cene su na većini mesta niže nego i na severu Grčke. Noćenje u avgustu za dve osobe u Baciju kreće se od 60 evra, pa naviše.
Tinos
Prvi komšija Mikonosa ima samo nekoliko plaža, ali mnogo toga čime može nadomestiti ovaj nedostatak. U klasičnoj kikladskoj arhitekturi, Hora izgleda kao pravi san. Međutim, čim odete van grada shvatićete da se čarolija nastavlja – tako malo ostrvo ima čak 40 sela od kojih je svako po nečemu pozanto i ima svoju priču.
Najpoznatije je selo Pirgos u kojem se nalazi jedna od retkih škola na svetu u kojoj se mladi uče da obrađuju mermer i u kojoj, slobodno možemo reći, nastaju prava umetnička dela.
Iako je do pre desetak godina bilo sinonim za verski turizam, Tinos danas ima reputaciju alternativne destinacije za mlade Grke. Inače, baš u gradu se nalazi svetski poznata Crkva Presvete Bogorodice u kojoj je pronađena ikona Blagovesti, odnosno Bogorodice Evangeliste nakon što je Sveta Pelagija, tada monahinja, imala viziju.
Stoga svake godine na praznik Uspenja Bogorodice, ostrvo posećuje na desetine hiljada ne samo pravoslavnih, već i katoličkih vernika iz Grčke i sveta i to samo da bi se poklonili ikoni za koju se veruje da je čudotvorna. Neki od hodočasnika puze na kolenima od luke do crkve, čitavih 800 metara u znak poštovanja prema Bogorodici.
Avionska karta do Atine 220 evra. Trajekt u jednom pravcu iz luke Pirej iznosi 49 evra, ali je bolje ići iz luke Rafina odakle saobraća više prevoznika kod kojih karta košta 35 evra.
Cene po restoranima i kafićima na Tinosu su više nego pristupačne, što je prilično interesantno s obzirom da ga od Mikonosa deli samo jedna nautička milja.
Cene smeštaja jesu pak, nešto više – u avgustu od 140 evra po noćenju za dve osobe.
Zemljotres jačine 4.7 stepeni Rihterove skale pogodio je danas pogranični deo između Grčke i Turske. Zemljotres se dogodio oko 30 kilometra severistočno od grčkog ostrva Simi, prenosi Katimerini.
Prema podacima Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC), zemljotres se dogodio 20 kilometara od Marmarisa.
Turska Uprava za katastrofe i upravljanje vanrednim situacijama saopštila je da je zemljotres jačine 4,4 stepena Rihterove skale pogodio Marmaris.
Kako je saopšteno iz Vatrogasne jedinice, na ovom području vatru gasi 40 vatrogasaca sa 2 grupe planinara, 10 vozila, 2 aviona i 2 helikoptera, prenosi grčki Katimerini.
Vatra se kreće ka oblasti Papalia na istočnoj strani ostrva.
Napominje se da su ostrva severnog Egeja trenutno u veoma visokom riziku od požara (kategorija 4).
Očekuje se da će poskupljenja, a u kombinaciji sa povećanjem cena sirovina, dostići čak 15 odsto vrednosti kafe koja se služi u kafićima.
Međunarodna cena kafe poslednjih meseci je u porastu. Brojke pokazuju da su cene na tržištu u sorti kafe Robusta dostigle najviše nivoe u poslednjih 45 godina i da su od januara 2024. do maja porasle za 50 odsto povlačeći sa sobom i cenu kafe Arabica, prenosi grčki javni servis ERT.
Predstavnici ugostiteljskog sektora ukazuju na rizik ovakve odluke i traže od vlade da ne primenjuje dva različita PDV-a za kafu.
Prema procenama, sa novim poskupljenjem kafe od 15 odsto, fredo espreso u kafiću će koštati od 4 do 4,10 evra u odnosu na 3,5 koliko je bio do juče, dok će cena fredo kapućina porasti na 4,5 do 4,6 evra u odnosu na četiri. Takođe, domaća kafa koja je do juče koštala 2,5 evra, sada će koštati najmanje 2,8 evra.
S obzirom na primenu novog režima PDV-a za kafu, grčka Poreska uprava (AADE) je izdala cirkular sa pojašnjenjima kako bi se izbegao novi poremećaj na tržištu:
– Od 1. jula 2024. na potrošnju (serviranje) svih vrsta kafa, kakaa, čaja i drugih bezalkoholnih pića na licu mesta primenjuje se standardna stopa PDV-a od 24 odsto, dakle isto kao i na sva alkoholna pića.
– Od 1. jula 2024. godine, snižena stopa PDV-a od 13 odsto nastaviće da se primenjuje na isporuku bezalkoholnih pića, sokova i pića u “pakovanju” (za poneti i dostava), uključujući kafu, kakao, čaj i druga pića jer predstavljaju robu za dostavu, kao i kada isporuka istih od strane ugostiteljskih preduzeća svojim klijentima nije deo opšteg pružanja ugostiteljskih usluga na licu mesta.
Sezona odmora je počela, ali i dalje nema većih zadržavanja na granicama. Kakva je situacija u Grčkoj, koliko je tamo poskupela boravišna taksa i koja je novina u vezi težine prtljaga koji možemo da ponesemo autobusom na letovanje za Jutarnji program govorio je Aleksandar Seničić, direktor Nacionalne organizacije turističkih agencija.
Aleksandar Seničić procenjuje da će u najomiljenijoj destinaciji za Srbije, u Grčkoj, ove godine letovati više od milion turista, ali da je važno uočiti porast boravišnih taksi.
– Odluka grčkih vlasti je da povećaju takse, prošle godine je bio veliki broj poplava i požara i kao dodatna pomoć tim regijama uvedeno je povećanje taksi. Do sad smo plaćali na apartmanima boravišnu taksu od pola eura dnevno za jedan apartman, pa je to bilo pet eura za deset dana. Sada je to 1,5 eura dnevno, odnosno 15 eura za deset dana – rekao je Seničić.
Taksa za hotele je sa dva do pet, povećana na tri do deset eura. Hoteli sa pet zvezdica imaju najveću taksu i do deset eura po osobi. Taksa obračunava po smeštajnoj jedinici, a ne po osobi.
Za četvoročlanu porodicu i do 100 kilograma prtljaga u autobusu
Od prvog juna uvedeno je neobavezujuće pravilo za težinu prtljaga koji može da se unese u autobus, nalik aviosaobraćaju, ograničeno na 23 kilograma.
– Imali smo velike probleme protekle godine, budući da je jedan broj putnika zloupotrebljavao neograničenost u težini i nosio na letovanje čamce, ležaljke, stolice, ali smo zbog bezbednosti punika predložili ograničenje. Smatramo da je apsolutno dovoljno da jedna porodica koja putuje sa troje ili četvoro članova treba da ima četiri torbe po 23 kilograma, dakle, oko 100 kilograma prtljaga – kazao je Seničić.
Požari u Turskoj i Grčkoj
U turističkim mestima, Kušadasiju i Antaliji, vladaju požali, ali Seničić navodi da nema mesta za brigu.
– Požari u tim oblastima ne utiču na boravak turista, jer su požari u planinama i brdima. Niko nije evakuisan i ne razmatra se mogućnost evakuacije. Dovoljno je sve udaljeno – rekao je direktor Nacionalne organizacije turističkih agencija.
Aleksandar Seničić naveo je da se prati situacija u svim oblarima zahvaćenih požarom i preporuka je da se ljudi ponašaju u skladu sa preporukama domicilnih organa.
Aleksandar Seničić procenjuje da će u najomiljenijoj destinaciji za Srbije, u Grčkoj, ove godine letovati više od milion turista, ali da je važno uočiti porast boravišnih taksi.
– Odluka grčkih vlasti je da povećaju takse, prošle godine je bio veliki broj poplava i požara i kao dodatna pomoć tim regijama uvedeno je povećanje taksi. Do sad smo plaćali na apartmanima boravišnu taksu od pola eura dnevno za jedan apartman, pa je to bilo pet eura za deset dana. Sada je to 1,5 eura dnevno, odnosno 15 eura za deset dana – rekao je Seničić.
Taksa za hotele je sa dva do pet, povećana na tri do deset eura. Hoteli sa pet zvezdica imaju najveću taksu i do deset eura po osobi. Taksa obračunava po smeštajnoj jedinici, a ne po osobi.
Očekuje se da će poskupljenja, a u kombinaciji sa povećanjem cena sirovina, dostići čak 15 odsto vrednosti kafe koja se služi u kafićima.
Međunarodna cena kafe poslednjih meseci je u porastu. Brojke pokazuju da su cene na tržištu u sorti kafe Robusta dostigle najviše nivoe u poslednjih 45 godina i da su od januara 2024. do maja porasle za 50 odsto povlačeći sa sobom i cenu kafe Arabica, prenosi grčki javni servis ERT.
Predstavnici ugostiteljskog sektora ukazuju na rizik ovakve odluke i traže od vlade da ne primenjuje dva različita PDV-a za kafu.
Prema procenama, sa novim poskupljenjem kafe od 15 odsto, fredo espreso u kafiću će koštati od 4 do 4,10 evra u odnosu na 3,5 koliko je bio do juče, dok će cena fredo kapućina porasti na 4,5 do 4,6 evra u odnosu na četiri. Takođe, domaća kafa koja je do juče koštala 2,5 evra, sada će koštati najmanje 2,8 evra.
S obzirom na primenu novog režima PDV-a za kafu, grčka Poreska uprava (AADE) je izdala cirkular sa pojašnjenjima kako bi se izbegao novi poremećaj na tržištu:
– Od 1. jula 2024. na potrošnju (serviranje) svih vrsta kafa, kakaa, čaja i drugih bezalkoholnih pića na licu mesta primenjuje se standardna stopa PDV-a od 24 odsto, dakle isto kao i na sva alkoholna pića.
– Od 1. jula 2024. godine, snižena stopa PDV-a od 13 odsto nastaviće da se primenjuje na isporuku bezalkoholnih pića, sokova i pića u “pakovanju” (za poneti i dostava), uključujući kafu, kakao, čaj i druga pića jer predstavljaju robu za dostavu, kao i kada isporuka istih od strane ugostiteljskih preduzeća svojim klijentima nije deo opšteg pružanja ugostiteljskih usluga na licu mesta.