“Iz vojne perspektive je presudno da se svaka generacija u celini regrutuje. Samo tako možemo znati ko nam je na raspolaganju i na koga bismo u slučaju odbrane, koju želimo da izbegnemo, mogli da računamo”, rekao je Brojer za Redakcijsku mrežu Nemačka, prenosi dpa.
I ministar odbrane Boris Pistorijus (Pistorius) traži opštu regrutaciju.
“Ako bismo, umesto toga, morali da vršimo regrutaciju tek kada postane potrebno, izgubili bismo vreme koje u kriznoj situaciji nemamo. Danas niko sa sigurnošću ne može reći kakva će biti bezbednosna i preteća situacija u narednim godinama”, upozorio je.
Novi zakon o vojnoj službi treba da stupi na snagu 1. januara. Služenje vojske će u početku da bude dobrovoljno.
Političari su u raspravi o novom zakonu predložili da se mladi muškarci izvlače žrebom za regrutaciju i, ukoliko bude potrebno, kasnije i nasumičnim odabirom za obaveznu službu, ako dobrovoljaca bude suviše malo.
Brojer kaže da žreb znači ograničenje, ali i on za početak računa na dobrovoljce.
“Ako broj dobrovoljaca ipak ne bude dovoljan i obavezno regrutovanje bude odlučeno od strane vlade i Bundestaga, pozvaćemo one koji su posebno kvalifikovani i motivisani.”
Brojer se pritom zalaže da se vojska rukovodi trenutnim potrebama, a ne principom slučajnosti.
Na kraju, odlučujući faktor ostaje vreme.
“Do kraja decenije moramo imati ne samo jaku aktivnu vojsku, već i jaku rezervu – da bismo bili spremni za odbranu i da bismo mogli da delujemo odvraćajuće”, rekao je načelnik generalštaba Bundesvera.
“Najmanje 50 ljudi je poginulo, uključujući 22 dece, u izraelskih udarima na Pojas Gaze koji traju od sinoć”, rekao je portparol Civilne zaštite u Gazi, Mahmud Basal.
On je dodao da je oko 200 ljudi ranjeno.
Napadi su “jasno i flagrantno kršenje sporazuma o prekidu vatre”, rekao je Basal, dodajući da je situacija u Pojasu Gaze “katastrofalna i zastrašujuća”.
Izraelska vojska je saopštila da je jedan njen vojnik poginuo juče u Pojasu Gaze, uprkos primirju koje je na snazi od 10. oktobra između Izraela i palestinskog pokreta Hamasa.
Kako se navodi, 37-godišnji vojnik je poginuo u borbama na jugu Pojasa Gaze.
U akciji je preživela jedna osoba, koju su spasile meksičke službe za potragu i spasavanje. Reč je o najnovijem u nizu napada na brodove za koje SAD tvrdi da prevoze narkotike preko Pacifika i Kariba, piše BBC.
Najnoviji napadi u istočnom Pacifiku dogodili su se u ponedeljak po nalogu predsednika Donalda Trampa i označavaju eskalaciju kampanje usmerene na suzbijanje trgovine drogom.
Broj poginulih u takvim akcijama sada je porastao na najmanje 51, što je dovelo do povećanih tenzija između SAD i vlada Kolumbije i Venecuele.
Hegset je u objavi na društvenoj mreži X naveo da su četiri pogođena plovila „bila poznata našem obaveštajnom aparatu, kretala su se poznatim rutama trgovine narkoticima i prevozila drogu“.
Dodao je da je osam „narko-terorista“ ubijeno u prvom napadu, dok su u naredna dva poginule još četiri, odnosno tri osobe.
Izraelski napadi su izvedeni nakon što su izraelski zvaničnici obećali da će odgovoriti na današnji napad na izraelske trupe na jugu Gaze i na to što Hamas ne vraća sva tela talaca koja se još uvek nalaze u Pojasu Gaze.
Izraelska vlada obavestila je administraciju američkog predsednika Donalda Trampa o svojoj odluci da izvede napade u gradu Gazi kao odgovor na kršenja primirja od strane Hamasa, nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu izdao tu naredbu, saopštio je Kabinet premijera.
“Izraelski premijer je doneo odluku o izvođenju napada, dao naređenje vojsci da ga sprovede, a potom obavestio Sjedinjene Američke Države, naveo je Kabinet izraelskog premijera za Tajms ov Izrael.
Jedan američki i jedan izraelski zvaničnik rekli su za izraelski portal da je Izrael obavestio SAD nakon što je odluka doneta, ali pre nego što su napadi izvedeni.
“Bili smo obavešteni”, rekao je zvaničnik administracije Trampa, napominjući da je Civilno-vojni koordinacioni centar u Kirjat Gatu, koji je pod američkim vođstvom i zadužen za nadzor primirja i praćenje napretka američkog plana za mir u Gazi, posredovao u komunikaciji između dve strane.
Hamas odbacuje optužbe za kršenje primirja u Pojasu Gaze
Član političkog krila militantne grupe Hamas Suhail al Hindi izjavio je da se ta grupa suočava sa “značajnim poteškoćama” u pronalaženju i vraćanju tela izraelskih talaca, ističući posvećenost pokreta sporazumu sa Izraelom.
“Izrael mora da shvati da smo posvećeni sporazumu i da prestane da nas lažno optužuje za njegovo kršenje”, rekao je Al Hindi za Al Džaziru, dodajući da je Hamas tražio ulazak timova za pretragu u tzv. “crvene zone” radi pronalaženja tela, što je odbijeno.
Kako navodi Al Hindi, Hamas nema nikakav interes da “sakriva ili odlaže predaju tela” bilo kog zatvorenika.
“Potvrđujemo našu punu posvećenost sporazumu. Uložili smo sve moguće napore da pronađemo tela, a okuptor snosi punu odgovornost za bilo kakvo kašnjenje u vraćanju preostalih tela”, naglasio je Al Hindi.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je zakon o raskidu međuvladinog sporazuma sa Sjedinjenim Državama o odlaganju viška plutonijuma za oružje. Prvobitno sklopljen 2000. godine i ratifikovan 2011. godine, sporazum je predviđao planove da obe zemlje odlože po 34 tone plutonijuma – materijala koji se smatra prekomernim za vojnu upotrebu.
Pored povlačenja iz glavnog sporazuma, Rusija je takođe otkazala sve povezane protokole. Ovi dodatni dokumenti su ranije regulisali mehanizme finansiranja, građansku odgovornost za potencijalnu štetu i aranžmane za odlaganje plutonijuma zračenjem u nuklearnim reaktorima.
General Nebojša Pavković (79) preminuo je u ponedeljak u Beogradu. Bio je načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije od februara 2000. do juna 2002. godine, a tokom NATO agresije 1999. godine bio je komandant Treće armije Vojske Jugoslavije, koja je bila raspoređena na Kosovu i Metohiji.
Haški tribunal je Pavkovića 2009. godine osudio na 22 godine zatvora, a tužilaštvo ga je teretilo za zločine protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Zatvorsku kaznu je služio u Finskoj, a 28. septembra je stigao u Beograd, nakon što je Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu, na zahtev Vlade Srbije, doneo odluku da ga, zbog teškog zdravstvenog stanja, prevremeno pusti na slobodu.
Pavković je u junu 1999. godine odlikovan Ordenom slobode.
„Izraelske odbrambene snage (IDF) objavljuju nastavak primirja u Pojasu Gaze, nakon današnjeg smrtonosnog napada na trupe i vojnih udara odmazde“, javio je Tajms of Izrael.
„U skladu sa direktivom političkog ešalona i nakon niza značajnih udara, IDF je započeo obnovljeno sprovođenje primirja nakon što ga je prekršila teroristička organizacija Hamas“, citirano je saopštemnje izraelske vojske.
Takođe, IDF dodaje da će „nastaviti da poštuje sporazum o primirju i da će snažno odgovoriti na svako kršenje“.
Istovremeno, Tajms of Izrael – pozivajući se na neimenovano američkog zvaničnika – najavljuje da će specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof i savetnik američkog predsednika Donalda Trampa Džared Kušner sutra stići u Izrael, dok će potpredsednik SAD Džej Di Vens doleteti u utorak.
Oni će se tokom svoje posete sastati sa premijerom Benjaminom Netanjahuom i visokim izraelskim dužnosnicima, kako bi dalje unapredili okvir Vašingtona za primirje u Gazi, dodao je diplomatski izvor izraelskog lista.
“Ako ponovo uvedemo vojni rok za sve muškarce određene starosne kategorije i prikupimo podatke svih koji mogu da služe vojsku, to će takođe biti primećeno i u Moskvi. Drugim rečima, i to je vid odvraćanja”, poručio je on u intervjuu za Bild am Zontag.
Kako navodi, ukoliko bi došlo do potrebe za odbranom, što se mora sprečiti, onda bi odmah bilo ponovo uvedeno služenje vojnog roka koje je prekinuto 2011.
“U tom slučaju biće potrebno da znamo ko je spreman za vojnu službu, a ko nije”, poručio je Pistorijus.
Prema njegovim rečima, ukidanje vojnih odseka za regrutaciju bilo je ozbiljna greška.
“Mi sada gradimo novu, modernu vojnu strukturu i bićemo spremni do sredine 2027. Tada ćemo ponovo moći da uvedemo vojni rok na nivou cele zemlje”, istakao je nemački zvaničnik.
Koalicija sastavljena od partija CDU i CSU u četvrtak je u parlamentu Bundestagu podnela predlog za reformu vojne službe, ali još postoje nesuglasice između partija oko toga koje mehanizme bi trebalo primeniti ako ne bude dovoljno dobrovoljaca za služenje u oružanim snagama, Bundesveru.
Pistorijus je naglasio da je važno da sistem prijave ostane na dobrovoljnoj bazi što je duže moguće.
On je najavio da bi Akt o vojnoj službi trebalo da stupi na snagu početkom 2026. i izrazio optimizam oko postizanja dogovora sa parlamentarnim grupama, preneo je Špigl.
Nemački ministar otputovaće kasnije danas u posetu Islandu, Kanadi i Velikoj Britaniji, a u ove tri NATO zemlje planira da, između ostalog, razgovara o bezbednosnoj i vojnoj saradnji.
Kriminalne grupe koje su sada meta američkih udara su, međutim, sasvim drugačiji neprijatelj, nastao u zatvorima Venecuele i podstaknut ne antizapadnom ideologijom već trgovinom drogom i drugim ilegalnim poduhvatima.
Trampova upotreba ogromne vojne sile za borbu protiv takvih grupa i odobravanje tajnih akcija unutar Venecuele, moguće radi svrgavanja predsednika Nikolasa Madura, pomera granice međunarodnog prava, kažu pravni stručnjaci.
Ovo dolazi u trenutku kada Tramp proširuje ulogu vojske u zemlji, raspoređujući Nacionalnu gardu u američke gradove i govoreći da je otvoren za pozivanje na skoro 150 godina star Zakon o pobuni, koji dozvoljava raspoređivanje vojske samo u izuzetnim slučajevima građanskih nemira.
Napadi
Najnoviji u utorak, u kojima su SAD ubile šest ljudi – dogodili su se bez ikakve pravne istrage ili tradicionalne objave rata od strane Kongresa. To pokreće pitanja o opravdanosti Trampovih postupaka i uticaju koji bi mogli imati na diplomatske odnose sa latinoameričkim zemljama koje se sa dubokim negodovanjem sećaju ponovljenih vojnih intervencija SAD tokom Hladnog rata.
Američka obaveštajna zajednica je takođe osporila Trampovu centralnu tvrdnju da Madurova administracija sarađuje sa bandom Tren de Aragua i organizuje trgovinu drogom i ilegalnu imigraciju u SAD.
Vlasti su za oba napada u četvrtak okrivile odmetnute frakcije sada ugašenih Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije, ozloglašene pobunjeničke grupe FARK koja se decenijama borila protiv vlade, vršeći atentate, otmice aviona i bombaške napade kako bi potkopala vlasti u Bogoti.
I dok je FARK postigao mirovni sporazum sa vladom 2016. godine, a neki članovi su prešli u političku stranku, pobunjenici koji su se odvojili od mejnstrima nastavili su sa terorističkom kampanjom.
Napadi podvlače neuspehe Petrove prepoznatljive politike istovremenog pregovaranja sa više ilegalnih grupa, kažu analitičari, strategije koja je omogućila odmetnutim pobunjeničkim grupama da steknu teritoriju i vlast u oblastima sa istorijski ograničenim državnim prisustvom.
Analitičari predviđaju da će pobunjenici verovatno pojačati napade u pokušaju da učvrste svoju moć uoči predsedničkih izbora u Kolumbiji sledećeg maja.
„Zabrinjavajuća“ upotreba dronova
Policijski helikopter je prevozio osoblje u područje u severnom regionu Antiokije kako bi pomogao u naporima za iskorenjivanje useva lista koke, sirovine za kokain, kada je oboren. Trinaest policajaca je poginulo.
Direktor kolumbijske policije, general-major Karlos Fernando Trijana, rekao je novinarima u petak da su pobunjenici koristili eksplozivne naprave, poput domaćih bacača dinamita, kao i dronove u napadu. Ali nije potvrdio da je dron isključivo odgovoran za obaranje helikoptera.
Upotreba drona pokazuje ne samo pristup pobunjenika modernijoj tehnologiji ratovanja, već i njihovu novu sposobnost da poremete vazdušni prostor zemlje, kojim je dugo dominirala kolumbijska vojska.
Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je dekret o regrutovanju građana na vojnu službu u oktobru-decembru 2025. godine i otpuštanju građana koji služe vojni rok po regrutovanju iz vojne službe.
Uredba je objavljena na zvaničnom internet portalu pravnih informacija.
“Od 1. oktobra do 31. decembra 2025. godine biće sprovedena regrutacija 135.000 građana Ruske Federacije starosti od 18 do 30 godina koji nisu u rezervi i podležu regruciji u skladu sa Federalnim zakonom br. 53-FZ od 28. marta 1998. godine, o vojnoj dužnosti i vojnoj službi”, navodi se u dokumentu.
To su Derilovo i Majska u Donjeckoj oblasti, i Stepove u Dnjepropetrovskoj.
Ruske snage postepeno osvajaju teritoriju tokom žestokih borbi u razorenim regionima istočne Ukrajine.
Ali, po podacima Ministarstva odbrane Rusije, ruska vojska je ove godine osvojeno proširila za svega 0,8 odsto ukupne površine Ukrajine.
Ukrajina je saopštila da je jedna osoba poginula tokom noći, a 12 je ranjeno u ruskom napadu iz vazduha u Hersonskoj oblasti, na jugoistoku, a da je drugim napadom oštetećena železnička pruga u susednoj Odeskoj oblasti.
Rusija je objavila da je njena rafinerija nafte u regionu Čuvašije obustavila rad posle napada ukrajinskog drona.
Diplomatski pokušaji da se okonča rat koji traje više od tri godine, propali su, a predsednik SAD Donald Tramp (Trump) je nedavno procenio da bi Ukrajina mogla da povrati celu okupiranu teritoriju i da čak nešto zauzme u samoj Rusiji koja je potvrdila odlučnost da nastavi ofanzivu.
Kako je navedeno, najmanje 76 poginulih su iz grada Gaze, na koji Izrael izvodi pojačanu vazdušnu i kopnenu ofanzivu, primoravajući stanovnike da pređu u oblasti na jugu, gde će biti koncentrisani, prenosi jutros Al Džazira.
Izraelske snage su, navodi se u izveštaju, bombardovale stambene objekte, škole pretvorene u skloništa, šatore u kojima žive raseljeni, kao i kamion koji je prevozio ljude koji su pokušavali da pobegnu iz grada Gaze po nalogu vojske.
Hamas je saopštio da su izraelske snage ubile oko 1.700 zdravstvenih radnika i zarobile oko 400 njih otkako su počele rat u Gazi u oktobru 2023. godine.
Ofanziva se nastavlja u trenutku kada bi 10 zemalja, uključujući Australiju, Belgiju, Veliku Britaniju i Kanadu, trebalo u ponedeljak formalno da priznaju nezavisnu palestinsku državu uoči godišneg zasedanja Generalne skupštine UN, prenosi Rojters.
Na meti pojačane izraelske vojne kampanje u gradu Gazi, koja je počela ove nedelje, nalaze se visoke zgrade, a paralelno se izvodi kopneni napad. Izraelska vojska, koja kontroliše istočna predgrađa grada, gađa područja Šeik Radvan i Tel Al Hava, kako bi osvojila položaje odakle bi mogla da krene ka centralnim i zapadnim delovima grada Gaze. Najveći deo stanovnika tog grada sklonio se u te delove.
Vojska procenjuje da je u protekle dve nedelje uništila do 20 odsto visokih blokova zgrada u gradu Gazi, kao i da je preko 500.000 ljudi napustilo grad od početka septembra.
Pokret Hamas osporava ovu brojku, navodeći da je samo 300.000 ljudi otišlo iz grada, a da ih je ostalo oko 900.000, uključujući izraelske taoce.
„Izraelske snage nastaviće svoje operacije silom bez presedana protiv Hamasa i drugih terorističkih organizacija“, rekao je na mreži Iks portparol izraelske vojske za arapski jezik pukovnih Avišaj Adrae.
On je pozvao stanovništvo da se evakuiše i „pridruži stotinama hiljada stanovnika koji su se evakuisali ka humanitarnoj zoni na jugu“ Pojasa Gaze temeljno razorenog ratom.
Izraelska vojska je pokrenula prethodnih dana “glavnu“ fazu svoje ofanzive u Gazi , smatrajući da se hiljade boraca palestinskog pokreta Hamas kriju u najvećem gradu na palestinskoj teritoriji i da su tamo preostali taoci tog pokreta koje bi da oslobodi.