MINSK – Protivnici Belorusije i Rusije pokušavaju da uvuku obe zemlje u sukob i eskaliraju situaciju do te mere da će „ceo svet zadrhtati“, rekao je beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko.
“Izazivaju da nas uvuku u neki sukob kako bi se raširili duž ove granice i onemogućili naš otpor i doveli eskalaciju do te mere da će se ceo svet zgražavati. Situacija je veoma ozbiljna i apsolutno ne smemo dozvoliti da naš gard bude spušten“, rekao je on tokom sastanka u Minsku sa predsednikom ruske Državne dume Vjačeslavom Volodinom koji je stigao u Belorusiju po nalogu ruskog predsednika Vladimira Putina da učestvuje na svečanostima povodom Dana nezavisnosti i 80. godišnjice oslobođenja Belorusije od nacističkih osvajača.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je 1. juna da je Moskva takođe zabrinuta zbog koncentracije ukrajinskih trupa na beloruskoj granici jer je Rusija saveznik Minska. Odgovarajući na pitanje o mogućoj interakciji Putina i Lukašenka po tom pitanju, zvaničnik Kremlja je napomenuo da dvojica lidera „mogu to učiniti ako smatraju da je potrebno“.
Ranije je Minsk izvestio o gomilanju ukrajinskih trupa na granici sa Belorusijom. Načelnik generalštaba Pavel Muravejko primetio je aktivno kretanje ukrajinskih snaga, periodične letove dronova preko granice i aktivaciju izviđanja beloruske teritorije. Kao odgovor, Minsk je pojačao zaštitu granice, premestivši tamo dodatne snage i sredstva.
Vladimir Putin rekao je da razmišlja o promeni ruske doktrine nuklearnog oružja zbog razvoja eksplozivnih nuklearnih naprava ultra male snage od strane protivnika njegove zemlje.
To je izrečeno tokom konferencije za novinare u glavnom gradu Vijetnama Hanoju, gde je bio u državnoj poseti.
Tokom posete, Putin je potpisao najmanje desetak ugovora sa svojim vijetnamskim kolegom, uključujući ponudu za isporuku fosilnih goriva Vijetnamu.
Putin i vijetnamski predsednik To Lam dogovorili su se da dalje sarađuju u obrazovanju, nauci i tehnologiji, istraživanju nafte i gasa i čistoj energiji.
Dve zemlje su se takođe složile da rade na mapi puta za nuklearni naučni i tehnološki centar u Vijetnamu.
Putin se u Hanoju sastao i sa najmoćnijim vijetnamskim političarom, generalnim sekretarom Komunističke partije Ngujen Fu Trongom i premijerom Fam Min Činom, navodi zvanična vijetnamska novinska agencija.
Ruski predsednik se u četvrtak popodne dovezao do vijetnamske predsedničke palate, gde su ga dočekala deca mašući ruskim i vijetnamskim zastavama.
Svečani doček Putinu je priređen ispred predsedničke palate u Hanoju nakon čega je usledio razgovor sa predsednikom Vijetnama To Lamom.
Biće upriličena i ceremonija razmene potpisanih dokumenata, a predsednici dve zemlje će dati izjave za novinare.
Putin će razgovarati i sa generalnim sekretarom Centralnog komiteta Komunističke partije, premijerom i predsednikom Narodne skupštine Vijetnama.
Hanoj je poslednja destinacija trodnevnog putovanja ruskog predsednika.
Ovo je peta Putinova poseta Vijetnamu, a prva posle 2017. godine.
Putin je doputovao u sredu uveče u Vijetnam, nakon posete Severnoj Koreji tokom koje je sa liderom te zemlje Kim Džong Unom potpisao Sporazum o strateškom partnerstvu.
Ruski predsednik Vladimir Putin i predsedavajući za državne poslove DNRK Kim Džong Un počeli su pregovore u okviru delegacija u rezidenciji Geumsusan u Pjongjangu.
Sa ruske strane učestvuju: ministar Sergej Lavrov, prvi potpredsednik Vlade Denis Manturov, zamenik premijera Aleksandar Novak, sekretar za štampu predsednika Dmitrij Peskov, pomoćnik predsednika za međunarodne poslove Jurij Ušakov, izvanredni opunomoćeni ambasador Ruske Federacije u DNRK Aleksandar Macegora, ministar odbrane Andrej Belousov, ministar prirodnih resursa Aleksandar Kozlov, ministar zdravlja Mihail Muraško, ministar saobraćaja Roman Starovojt, zamenik ministra odbrane Aleksej Krivoručko, šef Ruskih železnica Oleg Belozerov i šef Roskosmosa Jurij Borisov.
Učesnici sa korejske strane su premijer Kim Tok Hun, ministar inostranih poslova Čoe Son-hui, zamenik predsednika Centralnog vojnog komiteta Radničke partije Koreje Pak Džong Čon, sekretar Centralnog komiteta partije Jo Iong-von, Šef međunarodnog odeljenja Centralnog vojnog komiteta partije Kim Song Nam i zamenik ministra spoljnih poslova Im Čong Il.
K.T. McFarland je vodeći pristalica Trampove kampanje, republikanac MAGA koji je bio njegov zamenik savetnika za nacionalnu bezbednost.
Ona je uticajan glas na odbranu i spoljnu politiku u republikanskim krugovima. Voditeljka En MekElvoj razgovarala je sa Mekfarlendom o tome kako misli da bi Tramp mogao da reši rat u Ukrajini i o njegovim planovima da Putinov režim baci na kolena tako što će povećati cenu nafte.
Veteran prve Reganove administracije, MekFarlend razmišlja o nasleđu bivšeg predsednika 20 godina nakon njegove smrti i stanju atlantskog saveza 80 godina od iskrcavanja na dan D u Normandiji.
U krugovima novih kampanja starih kandidata za predsednika SAD, govori se i o potencijalno proverenoj računici Donalda Trampa koja se odnosi na očekivanje da će Rusija ratom biti dovedena do bankrota, sa čim su slaganja na nivou strana, različita.
Predsednik Rusije Vladimir Putin posetiće Severnu Koreju prvi put posle jula 2000, samo četiri meseca pošto je prvi put izabran za predsednika Ruske federacije. Sastaće se sa severnokorejskim liderom Kim Džong Unom u Pjongjangu, što je njihov drugi susret u poslednjih nekoliko meseci.
Sjedinjene Države izrazile su zabrinutost zbog sve bližih odnosa dveju zemalja, dok je Kremlj ovaj događaj opisao kao “prijateljsku državnu posetu”.
Tokom državne posete ruskog predsednika Vladimira Putina Pjongjangu 18-19. juna planirano je potpisivanje sporazuma o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu između Rusije i Severne Koreje, koji predviđa nastavak saradnje u oblasti međunarodne politike, ekonomije i bezbednosti, rekao je pomoćnik šefa ruske države Jurij Ušakov.
“Oni su još u fazi pripreme. U pitanju je i potencijalno zaključenje Sveobuhvatnog sporazuma o strateškom partnerstvu. Ako bude potpisan, on će zameniti temeljne dokumente koji su potpisani 1961, 2000. i 2001. godine”, rekao je Ušakov, objašnjavajući da je reč o Ugovoru o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći, Ugovoru o prijateljstvu, dobrosusedstvu i saradnji, Moskvskoj i Pjongjanskoj deklaraciji.
Putin će prisustvovati paradi i koncertu u Pjongjangu, a posetiće i Pravoslavnu crkvu Životvorne Trojice, jedinu pravoslavnu crkvu u Severnoj Koreji.
Očekuje se da će Putin boraviti u gostinskoj kući Kumsusan, gde je poslednji put boravio kineski lider Si Đinping tokom svoje državne posete 2019. godine.
Putin u Severnu Koreju dolazi sa novim ministrom odbrane Andrejom Belousovim, dok će ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i zamenik premijera Aleksandar Novak takođe biti deo delegacije.
Predsednik Putin je u pismu objavljenom u severnokorejskim državnim medijima pohvalio Severnu Koreju za “čvrstu podršku” Moskvi u ratu u Ukrajini.
Obećao je jačanje trgovinskih i bezbednosnih sistema sa Pjongjangom “koji nisu pod kontrolom Zapada”. Predsednik Putin je takođe obećao podršku naporima Pjongjanga da brani svoje interese uprkos, kako je naveo, “američkom pritisku, ucenama i vojnim pretnjama”.
“Naši protivnici nastavljaju da snabdevaju neonacistički režim u Kijevu novcem, oružjem i obaveštajnim podacima, dozvoljavajući i zapravo podstičući upotrebu modernog zapadnog oružja i opreme za napad na rusku teritoriju. I to najčešće u očigledno miroljubive svrhe. Prete da će poslati svoje vojne kontingente u Ukrajinu”, naveo je Putin u članku za severnokorejski list “Nodong Sinmun”, čiji je tekst objavila pres-služba Kremlja.
Kim je prošle nedelje izjavio da su veze sa Rusijom “prerasle u neraskidiv odnos saboraca”.
Posle posete Severnoj Koreji, Putin planira da poseti i Vijetnam, gde će se razgovarati o trgovinskim pitanjima.
“Verujem da Putin neće zaustaviti svoju vojnu ofanzivu čak i ako bi njegovi zahtevi za prekid vatre bili ispunjeni. Ovo su ultimativne poruke koje se ne razlikuju od poruke iz prošlosti. To je isto što je nekada radio Hitler. Zato ne treba da verujemo ovim porukama”, rekao je Zelenski za italijanski informativni kanal SkiTG24 na marginama samita G7, koji se održava u italijanskom letovalištu Borgo Enjacija, prenosi Rojters.
Ukrajinsko ministarstvo spoljnih poslova takođe se oglasilo i nazvalo Putinove uslove “apsurdnim” i naglasilo da ruski predsednik pokušava da obmane svetske sile i potkopa istinske mirovne napore.
“Apsurdno je za Putina, koji je planirao, pripremio i izvršio, zajedno sa svojim saučesnicima, najveći oružani agresiju na Evropu od Drugog svetskog rata, da se predstavi kao mirotvorac”, saopštilo je ministarstvo.U odvojenim komentarima, pomoćnik ukrajinskog predsednika Mihail Podoljak rekao je za Rojters da “ne postoji mogućnost da se pronađe kompromis” između Putinove izjave i ukrajinskih uslova za okončanje rata.
“On nudi Ukrajini da prizna poraz. On nudi Ukrajini da legalno ustupi svoje teritorije Rusiji. On nudi Ukrajini da potpiše svoj geopolitički suverenitet”, rekao je Podoljak putem platforme Zum.
Podoljak je rekao da Ukrajina želi mir, ali samo ako Rusija bude “pravedno kažnjena za rat i ako se potvrdi suverenitet Ukrajine”.
Putin je ranije danas izjavio da Ukrajina mora da povuče svoje trupe sa cele teritorije novih regiona Rusije i da se odrekne namere da uđe u NATO da bi počeli mirovni pregovori.
On je naveo da bi ukrajinske trupe morale da se povuče sa teritorija Luganske Narodne Republike, Donjecke Narodne Republike, Hersonske i Zaporoške oblasti.
„Moj pogled na Rusiju“ je emisija portala „Sputnjik Srbija“ u kojoj glavna urednica Ljubinka Milinčić komentariše aktuelne događaje i teme iz Rusije i sveta.
Sada u novom terminu – četvrtkom od 21.00.
On je istakao da je Putin ”pun prijateljstva i razumevanja”, prenosi RTRS. ”Rusija je garant Dejtona i ponašala se u skladu sa slovom Dejtona”, rekao je Dodik.
Da li će Rusija posle odluke Amerike da dozvoli napad na rusku teritoriju njihovim oružjem, uzvratiti istom merom i Hutima ili Hezbolahu isporučiti „iskandere“
Posle odluke američkog predsednika Džoa Bajdena da dozvoli Ukrajini korišćenje njihovog oružja za napade na teritoriju Rusije nije se dugo čekao odgovor iz Moskve.
Dan ranije Vladimir Putin je upitao zašto neko misli da ima pravo da snabdeva takvim oružjem koje se koristi za napad na rusku teritoriju, a da Rusija onda nema to isto pravo, da oružjem iste klase snabdeva snage koje u drugim regionima sveta udaraju po osetljivim objektima onih zemalja koje ovo rade protiv Rusije?
„Dakle, odgovor bi mogao biti asimetričan. Razmislićemo o ovome,” poručio je Putin zapadnim stratezima.
Očigledno da ruski predsednik ne bi davao javno ovakvu izjavu da ruska strana već nema razrađenu strategiju za ovakvu vrstu odgovora Zapadu.
Grčka, Danska, Pakistan, Panama i Somalija nove članice Saveta…
„Ako Zapad Ukrajini dozvoli da gađa Rusiju projektilima poput ‘storm šedou’ ili ‘atakms’, Rusija će pojačati svoju PVO. Rusija zadržava pravo da odgovori na isti način na koji to rade zemlje koje se uvlače u rat protiv Rusije”, rekao je Putin.
I pre ove Putinove izjave jedan broj ruskih vojnih analitičara nagoveštavao je mogućnost da se ruski “iskanderi” nekako iznenada zateknu u pustinjskom pesku na Arabijskom poluostrvu. To bi praktično značilo da Huti ili neke vojne formacije poput “Hezbolaha” dobiju dugometne rakete sa kojima mogu da gađaju američki, engleske ili francuske brodove i avione u regionu. To praktično znači da nijedan američki vojni objekat, baza, ratni brod ili avion više ne bi bio siguran na Srednjem i Bliskom istoku.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da izjava ruskog predsednika Vladimira Putina o mogućoj isporuci ruskog visokopreciznog naoružanja drugim zemljama daje predstavu o neizbežnim posledicama isporuke tog oružja Zapadu Ukrajini.
„Ovo je veoma važna izjava, koja vrlo jasno govori da snabdevanje oružjem koje će ciljati nas ne može ostati bez posledica, a te posledice će sigurno nastupiti”, rekao je Peskov i precizirao da je sve krajnje jasno i da zbog toga ne treba nikakvo pojašnjavanje.
Posle odluke Amerike da dozvoli upotrebu njihovih raketa za napade na Rusiju to je uradila i Nemačka. Velika Britanija je prva nagovestila takvu odluku, ali je izjava njihovog ministra nekoliko sati posle objavljivanja povučena.
Albanija: Protest ispred parlamenta, demonstranti zahtevaju ostavku…
S druge strane Rusija počinje da povlači slične poteze koje je godinama radila NATO alijansa na njenim granicama. Naime, Rusija će ovog leta održati pomorske vežbe na Karibima, sa planiranim zaustavljanjima na Kubi i Venecueli, javio je Rojters.
Do pre nekoliko meseci bilo je nezamislivo da Rusija i njeni saveznici izvode vojne vežbe na prilazima ili u blizini američkih granica. Izgleda da je neodmerena i često neracionalna taktika NATO stratega dobija odgovor u vodama Karipskog mora.
Da li će se “ruski odgovor” uskoro videti i u Persijskom zalivu, izgleda da zavisi od raketa koje se budu ispaljivale iz Ukrajine na teritoriju Rusije.