To je pokazala nova anketa koju su sproveli Ipsos, Ej-Bi-Si Njuz (ABC News) i Vašington post.
Gledano samo među registrovanim glasačima, Bajden i Tramp su potpuno izjednačeni: 46:46 odsto, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
Iz Bajdenovog predizbornog štaba kažu da nema indicija da bi bilo koji drugi kandidat mogao da pobedi Trampa.
Rezultati ove ankete su otprilike isti kao i u anketama sprovedenim pre Bajdenovog lošeg nastupa u TV-debati sa Trampom krajem juna.
Anketa je pokazala da dve trećine Amerikanaca smatra da zbog slabog nastupa tokom te debate 81-godišnji Bajden treba da se povuče kao predsednički kandidat svoje stranke za drugi mandat.
Anketiran je 2.431 odrasli ispitanik, 32 odsto demokrata, 29 odsto republikanaca i 27 odsto ostalih.
Bajdenov štab je u dopisu danas ukazao da “nema naznaka” da bilo ko osim Bajdena može da pobedi Trampa na izborima u novembru, dok se više demokrata u američkom Kongresu pita da li bi trebalo pozvati Bajdena da se povuče iz predsedničke trke.
U poruci tog štaba u koju je uvid imao američki CBS News, Bajdenovi saradnici kažu da anketa pokazuje da se povećana zabrinutost zbog debate ne odražava na “drastičnu promenu u procentu podrške glasača” i da debata jeste bila udarac za Bajdena, ali da su on i štab njegove kampanje i ranije trpeli udarce.
Demokrate u Senatu, gorenjem domu Kongresa SAD, treba da se danas sastanu sa zvaničnicima Bajdenove predizborne kampanje.
Bajden je ovih dana domaćin samita NATO u Vašingtonu, razgovara s mnogim zvanilnicima iz sveta, a noćas treba da održi konferenciju za novinare na kraju samita.
To se iščekuje s pažnjom jer će predsednik ponovo nastupiti bez pripremljenog teksta koji bi se prikazivao na pomoćnom ekranu kojeg samo on može da vidi dok govori (telepromter), a i odgovaraće na pitanja novinara.
Nakon uvida u video-snimak,”primećeno je da su pored lokala prošle četiri nepoznate osobe i sumnja se da je jedna od njih zapalila zastavu”, preneo je RTS.
Zamenik direktora policije za severni region Veton Elšani potvrdio je medijima da je reč o zastavi Srbije. Predmet je u toku, a istraga se vodi zbog krivičnog dela “podstrekavanje na razdor i netrpeljivost”.
„Indikativno je to što Bećirović, kada govori u prvom licu množine, na umu ima samo bošnjačko stanovništvo BiH, dok druga dva konstitutivna naroda doživljava kao nekakvo strano telo i faktor destabilizacije.
Za njega uopšte nije relevantna politička volja srpskog naroda u BiH, koja je garantovana Dejtonskim sporazumom i ustavom te zemlje, a svaku posebnost srpskog naroda u BiH ili specifičnost njegovih političkih interesa tumači kao pretnju, iako je samom dejtonskom arhitekturom garantovana i legitimnost i ravnopravnost političkih volja tri konstitutivna naroda i dva entiteta.
Bećirovićev govor je poziv na produbljivanje nerazumevanja i omraza unutar BiH, na prekrajanje dejtonske arhitekture te države, i to je, za razliku od izmaštanih pretnji o kojima je danas govorio, i jedina prava pretnja stabilnosti BiH i regiona.
Srbija je u prošlosti bezbroj puta isticala da je spremna i da sa Federacijom BiH ima isti kvalitet odnosa kakav danas ima sa Republikom Srpskom, međutim u Sarajevu nije bilo sluha za tako nešto i spremnosti da se na našu pruženu ruku odgovori u duhu dobrosusedstva.
Bošnjačkoj političkoj eliti u Sarajevu je, iz ideoloških ili dnevnopolitičkih razloga, više odgovaralo da radi na tome da se sa Srbijom ne grade mostovi saradnje, kako u simboličkom, tako i doslovnom smislu, a posledica je svojevoljno samoisključivanje Sarajeva iz zajedničkih projekata i inicijativa koje bi nesumnjivo bile od koristi obema državama.
Ne postoje nikakve velikosrpske deklaracije, već samo nastojanje naroda Republike Srpske da ne bude žrtva nerazumne izolacionističke politike Sarajeva i talac nerealnih antidejtonskih ambicija bošnjačke političke elite u BiH.
Nedavno doneta Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, koju Bećirović pokušava da predstavi kao velikosrpski manifest, jeste potpuno u skladu sa Dejtonskim sporazumom, nijednim slovom ne dovodi u pitanje teritorijalni integritet BiH i svakako ne sadrži ništa što bi moglo biti doživljeno kao pretnja od strane bošnjačkog naroda, sa kojim srpski narod želi da ima najbolje moguće odnose.
Srbija, predvođena predsednikom Aleksandrom Vučićem, nastaviće da uprkos opasnim političkim porukama koje dolaze od Bećirovića i njegovih ideoloških istomišljenika, insistira na jačanju veza sa BiH i uvek će biti spremna da prva pruži ruku saradnje i pomirenja“, navodi se u saopštenju.
“Nekima se veoma žuri da i svoj i druge narode uvedu u nesreću.
Meni se žuri da sačuvamo mir i stabilnost i da nastavimo sa ovakvim projektima. Ti kojima se žuri u sukobe, neka dobro razmisle šta rade. Loše je to što rade i za naš i za njihov narod, ne razumem zašto,” rekao je Vučić.
Đurić je sagovornika informisao o pozicijama Srbije u kontekstu savremenih međunarodnih političkih i bezbednosnih izazova.
Srbija je, prema rečima Đurića, konstruktivan i pouzdan međunarodni činilac i nastaviće da dosledno radi na izgradnji mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu.
Jedan od spoljnopolitičkih prioriteta Srbije biće i nastavak izgradnje stabilnih i produktivnih odnosa sa SAD, a posebna očekivanja imamo od saradnje u oblastima kao što su informaciono-komunikacione tehnologije i energetika, rekao je šef srpske diplomatije.
Države članice Severnoatlantske alijanse (NATO) su u zajedničkom saopštenju sa samita koji se održava u Vašingtonu poručile kako su regioni Zapadnog Balkana i Crnog mora od strateškog značaja za Alijansu i da NATO ostaje snažno posvećen njihovoj bezbednosti i stabilnosti, prenosi Tanjug.
“Nastavićemo da unapređujemo naš politički dijalog i praktičnu saradnju sa Zapadnim Balkanom kako bismo podržali reforme, regionalni mir i bezbednosti i kako bismo se suprotstavili zlonamernom uticaju, uključujući dezinformacije, hibridne i sajber pretnje, koje predstavljaju državni i nedržavni akteri”, naglašava se u deklaraciji.
Podrška evroatlantskim težnjama
Kako se dodaje u saopštenju, demokratske vrednosti, vladavina prava, domaće reforme i dobrosusedski odnosi su od vitalnog značaja za regionalnu saradnju i evroatlantske integracije, zbog čega NATO očekuje nastavak napretka u tom pogledu.
“Ostajemo posvećeni kontinuiranom angažovanju NATO-a na Zapadnom Balkanu, uključujući i preko misije KFOR koje predvodi NATO… Dalje ćemo pratiti i procenjivati razvoj događaja u regionu sa posebnim fokusom na pretnje našoj bezbednosti i potencijalne mogućnosti za bližu saradnju sa našim partnerima u regionu.”
“NATO podržava evroatlantske težnje zainteresiranih država u ovom regionu”, navodi se u deklaraciji.
Na pitanje televizije Ej-Bi-Si (ABC) o pozivima Bajdenu da odustane od kandidature, Daglas je rekao da je duboko zabrinut jer smatra da demokrate neće pobediti u novembru sa Bajdenom kao kandidatom.
Pre manje od tri meseca, Daglas je rekao da je Bajden sposoban da bude predsednik bez obzira na to što ima 81 godinu, preneo je portal Hil.
„To je tako teško. Obožavam čoveka. Pedeset godina javne službe — divan je. Ovo je samo jedan od ovih izbora koji su tako ključni. I zaista je teško“, rekao je Daglas u sredu za „The Viev“, na pitanje voditeljke Džoj Behar o pozivima da se Bajden povuče u trci 2024.
„Ne brinem nužno danas ili sutra, ali godinu dana kasnije, brinem. Zabrinut sam“, rekao je Daglas.
Od 79-godišnjeg dobitnika Oskara zatraženo je da se izjasni o tekstu Džordža Klunija u Njujork Tajmsu, objavljenom samo nekoliko minuta pre Daglasovog pojavljivanja u dnevnoj emisiji ABC.
U uvodniku, Kluni – jedan od najistaknutijih pristalica demokrata u Holivudu koji je samo prošlog meseca organizovao prikupljanje sredstava za Bajdenovu kampanju sa zvezdama – rekao je da demokrate “neće pobediti u novembru sa ovim predsednikom”
Režiser „Kada je Hari sreo Sali…“ i žestoki kritičar bivšeg predsednika Trampa Rob Rajner takođe je izrazio podršku Klunijevom mišljenju, rekavši, iako poštuje Bajdena, „Potreban nam je neko mlađi za borbu.
„Džo Bajden mora da se skloni“, rekao je Rajner u objavi na društvenim mrežama u sredu.
Pre manje od tri meseca, Daglas je branio Bajdenove godine i sposobnost za funkciju, rekavši da je 81-godišnji predsednik delovao kao veoma oštar.
„Svi“ u Bajdenovoj orbiti sa kojima se konsultovao kažu da je predsednik „dobro“, rekao je tada Daglas, koji je bio domaćin aprilske akcije prikupljanja sredstava za Bajdenovu kampanju.
Ali Daglas je izrazio zabrinutost zbog Bajdena nakon prošlomesečne debate između vrhovnog komandanta i Trampa. Bajdenov klimavi nastup u debati ponovo je pokrenuo pitanja o njegovom zdravlju i doveo do poziva demokratskih poslanika da napusti trku za Belu kuću.
U prethodnom pismu ove nedelje, Bajden je odbacio te pozive, rekavši: „Mogu da odgovorim na sve ovo, tako što ću reći jasno i nedvosmisleno: Ne bih se ponovo kandidovao da apsolutno ne verujem da sam najbolja osoba koja je pobedila Donalda Trampa u 2024.”
Po tipu učestalosti incidenata izborni dan nije bio znatno bolji od 17. decembra. Rezultati glasanja su kompromitovani na 14 odsto biračkih mesta, što je daleko veća kontaminacija nego što je zabeležena na bilo kojim izborima osim prošlogodišnjih decembarskih, navodi se, izmežu ostalog, u izveštaju.
U izbore se ušlo bez revizije biračkog spiska, a sa neažurnom evidencijom birača koja je, pritom, podložna manipulacijama, izbori ne mogu da daju verodostojan odraz volje birača, stoji u saopštenju CRTA-e.
Vulin je istakao da bi, da su Borelj i Varhelji samo jednom rekli da je smrt 3.267 ubijenih Srba u Podrinju jedan od najmračnijih trenutaka u istoriji Evrope, prećutao što Srebrenicu zovu genocidom, navodi se u saopštenju.
“Da su samo jednom došli na bratunačko groblje i zagledali se u slike poklane srpske dece, prećutao bih što svake godine broj žrtava u Srebrenici raste, a što i mnogi živi obilaze svoje grobove u Srebrenici kao da su tamo ubijeni i sahranjeni. Da su Borelj i Varhelji samo jednom rekli da je Naser Orić zločinac, lično odgovoran za desetine zaklanih srpskih civila, a posebno za pobijene Srbe na Božić u selu Kravica, prećutao bih što licemerno pozivaju na pomirenje, a potrošili su decenije na kažnjavanje samo Srba”, ističe se u saopštenju.
„Svi ga ohrabrujemo da donese tu odluku jer vremena nedostaje“, rekla je Pelosi u sredu na MSNBC-u.
Pelosi je veoma praćena zbog mnogih signala o tome kako vrhunske demokrate razmišljaju o ugroženoj Bajdenovoj kandidaturi, a njeni komentari će se smatrati važnim za pravac stranke jer odmeravaju moguće alternative u kampanji protiv republikanca Donalda Trampa.
Zbog svoje moćne pozicije bivšeg predsednika Predstavničkog doma i blizine Bajdenu kao njegovog generacijskog i dugogodišnjeg saveznika, Pelosi se smatra jednim od retkih demokratskih lidera koji bi mogli da utiču na predsednikovo razmišljanje.
“Najveća šansa za Srbiju mladi i obrazovani ljudi koji masovno napuštaju Srbiju zato što umesto inovacija, obrazovanja, ekologije u 21. veku uspostavljate prljavo rudarenje, stranačko zapošljavanje i kupljene diplome kao vladajući obrazac”, poručio je Manojlović, objavio je Kreni-Promeni.
On je istakao da više od 100.000 uglavnom mladih i obrazovanih ljudi, godišnje napušta Srbiju.
“Preko milion ljudi je zvanično napustilo ovu zemlju za vreme vaše vladavine. Vizija Srbija nije afrička kolonija koju svi ekspolatišu, nego moderna nezavisna evropska država”, zaključio je Manojlović.
“Zapad će morati da pokuša da zaštiti i garantuje bezbednost onoga što ostane od današnje Ukrajine” navodi Bremer za “Al džaziru”.
On navodi da se “Ukrajinci neće saglasiti sa podelom te da međunarodna zajednica neće odjednom priznati ruski suverenitet nad ukrajinskom zemljom. Ali realnost je da Ukrajina neće dobiti zemlju nazad. To je nemoguće. Za to nije dovoljna samo volja” – objašnjava Bremer.
On smatra da za obnovu Ukrajine “treba koristiti konfiskovane ruske milijarde dolara”.
Bremer veruje da Ukrajina treba da bude u potpunosti integrisana u EU.
Otaševićeva za portal “Simptom” naglašava da su parlamentarni izbori čiji je drugi krug završen u nedelju, pokazali da je predsednik Emanuel Makron oslabljen, što će se odraziti i na međunarodnom planu.
Ukazuje i na novu ulogu francuske Nacionalne skupštine nakon ovih izbora.
“Postoje tri, politički vrlo različita bloka, što može da dovede do zdravije demokratske klime. Donedavno je Emanuel Makron imao snažnu političku i predsedničku ulogu, što mu je Ustav Pete francuske republike (1958) omogućavao, dok je Skupština u kojoj je njegova politička grupacija imala većinu bila u njegovoj senci. Sada kada Makronov centar više nema većinu to bi moglo da se promeni. Pregovori su tek počeli, još je neizvesno ko će biti premijer, ali ishod izbora ukazuje da će Francuska morati da se nauči parlamentarnoj demokratiji, odnosno sistemu u kome će parlament imati veću težinu od predsednika”, ističe Otaševićeva, dodajući da su tri grupacije (levičarski Novi narodni front – 182, centristički blok Emanuela Makrona – 168 i ekstremno desna formacija Nacionalno okupljanje – 143) gotovo podjednake po snazi (Skupština broji 577 poslanika).
Napominje da je u takvoj situaciji teško napraviti većinu i odlučiti ko će biti premijer.
Ana Otašević (privatna arhiva)
“Očigledno da je taktika predsednika Makrona da se ova situacija neizvesnosti produži, jer se nada da će se levi blok, u kome su partije sa antagonističkim težnjama, raspasti i deo preći na njegovu stranu. To bi moglo da produži političku krizu u zemlji. Premijer Gabrijel Atal podneo je ostavku, ali je i dalje tehnički premijer. Makron je od njega zatražio da na toj funkciji ostane do imenovanja novog. Politička igra je oko mogućih koalicija kako bi se dobila većina iz koje bi bio izabran premijer”, kaže sagovornica “Simptoma” i dodaje da Novi narodni front, međutim, smatra da premijer treba da bude iz njihovih redova jer imaju najviše poslanika. Pregovori “koji se vode iza zatvorenih vrata mogu da dovedu do nove podele političkih snaga”, navodi.
Upitana da li i koliko ovakav rezultat oslabljuje Emanuela Makrona i njegovu ulogu na evropskoj političkoj sceni, Otaševićeva odgovara da francuski predsednik nakon ovih izbora nema isti legitimitet na međunarodnoj sceni.
“Njegova namera da Francuskoj vrati lidersku poziciju unutar EU sada je u senci političke krize u zemlji. Makron koji je bio glavni zastupnik ‘strateške autonomije’ Evrope u odnosu na SAD, više nema težinu da tu ideju dalje gura. To se vidi i na samitu NATO-a koji se odvija u Vašingtonu, gde se Makron pojavio kao značajno oslabljen lider nakon parlamentarnih izbora na kojima njegov centristički blok nije dobio većinu”, napominje Otaševićeva.
Na pitanje šta ovaj izborni rezultat donosi u kontekstu rusko-ukrajinskog rata na istoku Evrope, naša sagovornica kaže da je težište sada na unutrašnjoj politici i pitanjima koja najviše brinu Francuze, a to je pitanje urušavanja životnog standarda i socijalne pravde.
“Najveću podršku je dobio program levice i njihova socijalna politika kako bi se poboljšali uslovi života građana od kojih mnogi osećaju veliki teret inflacije. To je ono što je prevagnulo, a ne identitetska pitanja kako je izgledalo nakon prvog kruga kada je ekstremna desnica predvođena Nacionalnim okupljanjem Marin le Pen dobila istorijski broj glasova. Spoljna politika nije bila ključna u ovoj kampanji, ali rat u Ukrajini je ključni izazov francuske spoljne politike. Postoji jedna vrsta konsenzusa između ključnih političkih formacija, a to je da se nastavlja pomoć Ukrajini. Makronova ideja o slanju trupa bila je jako nepopularna i verovatno je uticala na slab rezultat njegove centrističke struje na izborima”, zaključuje Ana Otašević.
Tako je predsednik Srbije, posle obilaska mesta Rudno, odgovorio na pitanje novinara, da prokomentariše navode bivšeg američkog i NATO generala Veslija Klarka da je Srbija ruski pion na Balkanu i da Vučić želi da stvori Veliku Srbiju.
“Moja poruka gospodinu Klarku je – svako ko prati šta radi Srbija, jasno mu je da mi nismo ničiji pioni. Ali kako nismo ruski, tako nismo ni američki. I nikada nećemo biti. Niti bilo čiji drugi. Ovde živi slobodarski narod, koji je uvek poštovao, više od svega cenio i ginuo za svoju slobodu. Jer je znao da nema preče stvari od slobode. Sloboda je od svih stvari najpreča. I to bi bilo dobro, da je tu lekciju još i 1999. savladao… Srbija neće da služi nikome. I ni jednoj velikoj sili. Srbija će da služi samo svom narodu”, poručio je Vučić.
Kako je rekao, Vesli Klark je ostavio svoj “neizbrisiv” trag na Balkanu, koji nisu bili ni putevi ni pruge, već, kako je istakao, ubijanje srpskog naroda i dece tokom agresije 1999. godine. Vučić je dodao da se on uvek direktno obraća i da nema portparola i naveo da bi, da mu je ideja da stvara Veliku Srbiju, on to jasno rekao.
“Meni je drago da oni uživaju u napadima na Srbiju, to znači da smo osnažili i ojačali. I da pri tome moraju da se služe neistinama, jer to vam je dodatni dokaz da su prilično nemoćni u svojoj mržnji i lošem odnosu prema našoj zemlji”, ocenio je Vučić.
Na pitanje novinara da prokomentariše izjavu američkog predsednika Džozefa Bajdena, koji je kazao kako je NATO bombardovanje 1999. bila intervencija da se spreči etničko čišćenje Albanaca na Kosovu i Metohiji, Vučić je odgovorio da je Bajden rekao ono što je zvanična interpretacija svih zapadnih sila koje su učestvovale u agresiji na Saveznu Republiku Jugoslaviju.
“Nisam ja čovek koji bi po tom pitanju i po bilo kojem drugom pitanju mogao tim velikanima da držim lekcije, ali imam jedno pitanje – koje je više oblik društvene svesti, moral. A dobro ako ste tad sprečavali etničko čišćenje, iživljavajući se na jednoj maloj zemlji, nad jednim malim narodom, vas 19, velikih, moćnih i jakih, pa kako isto tako vam ne pada na pamet da se iživljavate i da uđete odmah da napadnete Rusiju kad je ušla na teritoriju suverene međunarodno priznate Ukrajine, pa da ih uništite i da sprečite osvajanje teritorije, sve to što o njima govorite”, rekao je Vučić.
On je upitao kako to kad Rusija upadne u Ukrajinu zapadne sile kažu da je to agresija, a kad oni upadnu na teritoriju Srbije, onda to za njih nije agresija, nego je spasavanje.
“Čega? Koga? Ali dobro, to su istorijska pitanja, nama su potrebni dobri odnosi sa svima. Gradićemo ih i sa Amerikancima i sa Rusima. Osim što ih molim da jednu malu lekciju o Srbima i Srbiji nauče, to je da slobodu volimo više od svega i da ne želimo da budemo ponizni i da se dodvoravamo bilo kome”, zaključio je Vučić.
“Srećan sam što sam ovde. Dali smo ne mali novac za put Studenica-Rudno. I srećan sam što smo to uradili, jer je bilo pitanje trenutka kada će neko da strada prelazeći most. Oko šest miliona evra je to koštalo i nema za to nikakvog ekonomskog opravdanja. Ne postoji taj koji će vam reći da je to bilo pametno ulaganje. A ja mislim da je bilo pametno ulaganje zato što je ulaganje u vas koji živite ovde na Goliji, Studenici, Rudnom”, rekao je Vučić obraćajući se meštanima.
On je najavio da će se brzo nastaviti sa ulaganjima i ka Nikoljači, ali je poručio meštanima i da se zapitaju zašto to nije urađeno 30,40, 50 godina, i podvukao da je to urađeno zato što je sada država u boljem stanju nego što je ikada bila.
“Biće u još boljem, ukoliko budemo uspeli da izbegnemo sve teškoće i sve prepreke koje nam se na putu nalaze, sve one koji bi da Srbiju na različite načine uvlače u nemirne vode, samo da sačuvamo mir svojim znanjem, svojom sposobnošću, svojim radom, uspećemo sve to da izgradimo i da rešimo pitanje i vodovoda i kanalizacije, da rešimo ona pitanja koja su u mnogim najrazvijenim zemljama odavno rešena, a za koje smo mislili da su samo laži političara pred izbore”, naveo je Vučić.
Vučić je zamolio meštane da veruju svojoj državi i da je poštuju, poručujući da država hoće da ulaže i da pokaže da brine za ljude. Zahvalio im je što su ga dočekali na lep način i poručio da veruje u snagu i stabilnost srpske države, i da se očuva mir i stabilnost, dodajući da živimo u svetu u kome se to ne podrazumeva.
“Plašim se da će stvari biti još lošije, još teže i vidim da su se zakačili za nas, od Veslija Klarka i američkog predsednika Bajdena, koji priča o Balkanu i onome što se zbivalo 99. godine. Moje je samo da im kažem da mi nikoga ne diramo, da nikoga nećemo da diramo, ali da Srbija neće ikada više biti bilo čiji plen kao što je bila 99. godine”, poručio je Vučić.
Vučić je podvukao da je Srbija danas ozbiljna, odgovorna, da želi mir, ali nikome na svetu neće dozvoliti da ugrozi slobodu našeg naroda i slobodu naše otadžbine.
buducnostsrbijeav/printscreen
Predsednik Vučić najavio je da će radovi na izgradnji dijagnostičkog centra u Kraljevu početi do kraja ove godine ili u martu sledeće. “Jesmo obećali dijagnostički centar i uradićemo ga. Samo što ne možete u istom trenutku da imate novac za sve. Ali da, uradićemo ga i da li ćemo početi to ove godine ili u martu sledeće godine, napravićemo. Ne moraju ljudi u Kraljevu da brinu”, rekao je Vučić.
Izjavio je da ne može da govori o tome koje su tajne službe sprečile da Srbija postane vodeća zemlja u iskopavanju litijuma, jer ne želi da ugrozi pozicije Srbije.
“Ne mogu da vam govorim mnogo drugih stvari, jer ne želim da ugrozim poziciju Srbije. Moja reč nije neobavezujuća, moja reč, osim što nameće obaveze, nameće i ogromnu odgovornost i ne želim da Srbiji nametnem teret dodatnog sukobljavanja sa onima koji su od nje mnogostruko snažniji. Ovako je dovoljno da mi znamo šta su radili”, rekao je Vučić i dodao da su to radile najmanje dve zapadne službe.
Razgovor sa meštanima
Vučić je u selu Rudnu razgovarao sa meštanima, a jedan od njih Milovan Jevremović zahvalio je na urađenom putu Studenica- Rudno i istako da put znači meštanima, da ostanu u tom kraju.
Žitelj sela Biljići je zamolio Vučića da se uradi put do sela, na šta je predsednik odgovorio da će, koliko danas, nadležni otići da snime taj put, da vide u kakvom je stanju. Jedan meštanin ga je zamolio da se uradi još jedan lokalan put, na šta je Vučić zamolio nadležne da zabeleže.
Od fudbalskog kluba “Mineral 2015” dobio je na poklon fudbalski dres sa svojim prezimenom.
Pre obilaska puta Vučić je obišao i manastir Studenica. Sa predsednikom Vučićem u selu Rudno su i ministri Irena Vujović, Aleksandar Martinović, Husein Memić.