U snimku koji se proširio i postao viralan na nekim mrežama čuje se tekst „Ne možemo biti ponosniji na vas“, kažu oni, i nastavljaju: „Učinićemo sve što možemo da vas uvedemo u Ovalni kabinet.
On navodi da su izbori u Velikoj Britaniji prošli gotovo neopaženo, što bi se, kaže, isto moglo reći i za one održane za Evropski parlament, “a da i ne govorimo o izborima za predsednika Rusije”.
“Međutim, kada je reč o izborima za predsednika SAD, pažnja je ogromna – u medijima, na društvenim mrežama, u političkim i medijskim debatama, na svim stranama sveta”, naveo je Arnaudov, čiji ostatak izjave dajemo u celosti:
“I onda se postavlja pitanje koliko je toga ostalo od tvrdnje da su Sjedinjene Države svetska sila koja projektuje globalnu moć? Verovatno mnogo. Jer su i dalje u grupi najrazvijenijih zemalja po glavi stanovnika; jer su i dalje na vrhu liste vojno najmoćnijih zemalja; jer su i dalje jedna od najsnažnijih diplomatskih mašinerija; jer su i dalje na listi zemalja sa velikim kapacitetima prirodnih resursa i samoodrživosti. Međutim, u ovom našem kontekstu nije samo to. Suština je da je u današnjim uslovima gotovo nemoguće govoriti o svetskoj moći jedne zemlje, a da istovremeno ta moć, stručno nazvana ‘meka moć’, ne bude projektovana u medijskom svetu.
Kada je reč o Sjedinjenim Državama, čini se, bar u ovom trenutku, da je njihova moć gotovo nepobediva; u jeku rata između Palestinaca i Izraelaca, u jeku rata između Rusa i Ukrajinaca, najvažnije vesti na svim svetskim, kontinentalnim, regionalnim i lokalnim televizijama su bile pokušaj atentata na republikanskog kandidata Donalda Trampa, a potom i odluka aktuelnog američkog predsednika Džozefa Bajdena da se povuče iz predsedničke trke i podrži potpredsednicu Kamalu Haris. Svet je zaboravio na milione žrtava na ukrajinskom frontu i na već desetine hiljada žrtava u Gazi, jer je sve podređeno izboru američkog predsednika. Čini se apsolutno sve.
Onda, koje nam je opravdanje da tvrdimo da su Sjedinjene Američke Države sila čija je moć u opadanju? Koje nam je opravdanje za takvu tvrdnju ako su globalno svi mediji puni naslovnica sa dešavanjima sa američkog kontinenta? Koje nam je opravdanje kada veliki broj političkih čelnika, pa i onih na Zapadnom Balkanu, govori kako mnogo toga zavisi od izbora u SAD i od toga ko će biti predsednik – u rešavanju ukrajinskog-ruskog sukoba, bliskoistočnih ratnih dešavanja, svetskih energetskih kriza…
Zapravo, a to je veoma lako ustanoviti – daleko su SAD od sile čija je moć u opadanju. Ne tumačimo koliko je američka moć zloupotrebljena, koliko ona potencijalno nanosi štetu pojedinim narodima i nacijama, pa i državama, već analizirajmo koliko je sveobuhvatna globalna moć Vašingtona i dalje relevantna.
Jer, u suprotnom, da nije, niko se ne bi toliko detaljno bavio niti pokušajima atentata na Donalda Trampa, niti Bajdenovim povlačenjem, niti unutrašnjim pitanjem američkih demokrata o tome da li će nominovati Kamalu Haris ili Mišel Obamu za svog predsedničkog kandidata.
Ngujen Fu Trong, koji je izabran u treći mandat za generalnog sekretara 2021. godine, dominira vijetnamskom politikom otkako je postao šef stranke 2011. On je ideolog koji korupciju smatra najvećom pretnjom s kojom se partija suočava.
Kao najviši vijetnamski bezbednosni zvaničnik, Lam je vodio Trongovu sveobuhvatnu kampanju protiv korupcije do maja, kada je postao predsednik nakon ostavke svog prethodnika, koji je podneo ostavku nakon što ga je kampanja uhvatila.
Lam se široko smatra glavnim kandidatom da zameni Tronga kada mu se mandat završi 2026.
Foto printscreen
On je proveo više od četiri decenije u Ministarstvu javne bezbednosti pre nego što je postao ministar 2016. i bio je ključna figura u sprovođenju mera protiv korupcije kao jednog najvećeg problema društva i razloga ostalih problema koji traju decenijama.
Građani Venecuele će bIrati novog predsednika, a Maduro traži treći mandat na čelu države.
Protivkandidat, opozicioni lider Edmundo Gonzales, ima značajnu podršku.
“Podržavamo mirne izbore… u nedelju”, rekao je portparol Bele kuće Džon Kirbi na redovnom brifingu u Vašingtonu.”Bez obzira na to ko pobedi, ohrabrujemo oba kandidata da se obavežu na miran ishod”, istakao je Kirbi.
Prema njegovim rečima, represija i nasilje su neprihvatljivi.
Upitan da li bi Maduro bio u stanju da namesti izborni rezultat, Kirbi je rekao da je teško znati kako će se situacija odigrati, ali da SAD žele da jasno stave do znanja Maduru da posmatraju.
Opozicija i pojedini nezavisni posmatrači dovode u pitanje fer glasanje, zbog čestih hapšenja opozicionog predizbornog osoblja.
Na pitanje da li su SAD zabrinute da bi moglo da dođe do nasilja ako opozicija pobedi, Kirbi je rekao da ne postoji zabrinutost zbog te mogućnosti, on to ne bi spomenuo u uvodnoj reči koju je izneo na brifingu u Beloj kući.
Netanjahuovo obraćanje bilo je četvrto pred američkim zakonodavcima, što je prevazišlo prethodni istorijski rekord od tri govora britanskog lidera Vinstona Čerčila.
‘Slobodna Palestina’, ‘Stop ratnim zločinima u Gazi’, ‘Okončanje svake pomoći Izraelu’ i ‘Ratni zločinac’ samo su neki od znakova koje su nosili demonstranti, koji su “pokrili” Kapitol, Belu kuću i hotel Votergejt, gde je Netanjahu, navodno, boravio.
„Netanjahu izađi napolje, hapsimo te zbog genocida! skandirala je jedna grupa demonstranata.
Grupe aktivista su tokom noći sipale crvenu boju u fontane ispred kongresnog kompleksa i projektovali natpise na obližnjim zgradama na kojima su izraelskog lidera nazivali ratnim zločincem.
„Poštovani gospodine predsedniče, veoma sam srećan što vas vidim“, rekao je Putin.”Imamo priliku da razgovaramo o čitavom sklopu naših odnosa. Nismo se videli neko vreme”, dodao je ruski lider.
Prethodno su se dvojica lidera sastala u Kremlju 15. marta 2023. godine, a razgovori su trajali tri sata. Putin i Asad su imali telefonski razgovor 23. marta 2024. godine, kada je Asad odlučno osudio teroristički napad na Crocus Citi Hall, ističući da Sirija tuguje zajedno sa ruskim narodom.
Do promene tona bivšeg predsednika Donalda Trampa došlo je pošto se političko tlo pomerilo ispod njega za nekoliko dana.
Suočavajući se sa novim, jakim protivnikom u potpredsednici Kamali Haris, Tramp se ove nedelje vratio retorici po kojoj je poznat.
On je Haris nazvao „glupa kao stena“, „luda“, i „Kamala koja se cereka“ a u vezi sa zabavnim mimovima potpredsednice koji su dominirali društvenim mrežama poslednjih dana. Čak je i preinačio staru uvredu predsednika Džoa Bajdena, označivši svog novog protivnika „Laži Kamala“.
To je najnoviji primer onogapo čemu je Tramp odavno poznat , još od vremena na nacionalnoj sceni. Neki su mislili da će ga predsedništvo promeniti (nije) ili da će evoluirati posle 6. januara (nije).
Kroz sve to, njegova borbenost je opstala – na šta je portparol Steven Cheung slegnuo ramenima u izjavi.
„Predsednik Tramp govori istinu i nema ničeg ujedinjujućeg od govorenja istine o slaboj, neuspešnoj, nesposobnoj i opasno liberalnoj Kamali Haris i njenoj destruktivnoj politici“, rekao je Čeung odgovarajući na pitanja o njegovim poslednjim napadima na trag kampanje.
Ipak, upadljivo je njegovo verbalno delovanje jer su njegovi saveznici ne tako davno govorili da se zaista promenio. Nakon pucnjave 13. jula, u kojoj je ubijen muškarac koji je prisustvovao mitingu, ranjena su još dvojica, a bivši predsednik je ostavio zavijeno uvo.
saveznici GOP-a u otprilike desetak intervjua za POLITICO koristili su reči poput „emocionalno“ i „smireno“ — čak i „duhovno ” — da opiše Trampa u danima od atentata.
Ukrajinskom lideru Vladimiru Zelenskom se ne može verovati kada govori o mogućim pregovorima sa Rusijom u skladu sa nekim „mirovnim planom“, rekla je portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
„Niko nema poverenja u njega“, rekla je ona na konferenciji za novinare. „Svi odlično razumeju da je to čovek koji može da izvrne bilo šta, koji može da laže, koji može da napusti sve, kao što je napustio čak i svoj narod, bukvalno bacivši narod Ukrajine na neki žrtveni oltar.
„Niko ništa nije uradio. Ni Zelenski, ni njegova administracija ili drugi ogranci vlasti, ni zapadni rukovodioci da ukinu zakon koji zabranjuje Ukrajini da pregovara sa Rusijom“, rekla je ona. „Čujemo mnogo reči, ali u suštini ne vidimo nikakva dela. Pa, osim činjenice da Zelenski nastavlja da masakrira ukrajinske građane.
Visoke čelične barijere okružile su ulaze u kompleks Kapitola a službenici obezbeđenja raspoređeni su pojedinačno, sa biciklima i sa psima. Tokom noći, stotine demonstranata koje je organizovala jevrejska grupa, organizovale su istupe u poslovnoj zgradi Kongresa, uzvikujući: „Ne u naše ime“.
Unutar Kapitola, Netanjahuu je upriličena topla dobrodošlica republikanskih poslanika koji su organizovali njegov govor u Domu, čime je postao prvi strani lider koji se četiri puta obratio na zajedničkom sastanku Kongresa, nadmašivši Vinstona Čerčila.
Kamala Haris je pred svojim pristalicama u Viskonsinu naglasila da veruje u budućnost u kojoj svaka osoba ima priliku ne samo da preživi, već i da napreduje”.
Navela da je to njen prvi zvanični predizborni skup pošto je ranije objavila da je obezbedila dovoljnu podršku delegata da postane kandidat Demokratske stranke na predsedničkim izborima u novembru.
Harisova je pokrenula kampanju, a nakon što je akruelni predsednik SAD Džozef Bajden odustao od trke za reizbor.
Harisova je na binu izašla uz pesmu ”Sloboda” (Freedom) i u govoru poručila da u SAD ”predatori zlostavljaju žene” a da se ”potrošači pljačkaju”, prenosi AP.
Harisova je svoju kampanju označila kao ”onu u kojoj su ljudi na prvom mestu, za razliku od Trampove u kojoj su to korporacije i interesi”.
“Zastarela i zaostala Trampova politika”
Trampovu politiku opisala je kao zastarelu i zaostalu i takođe ga je optužila da želi da unazadi zemlju, piše Glas Amerike.
“U ovoj kampanji, obećavam vam da ću ponosno upoređivati svoje rezultate sa njegovim (Trampovim) bilo kog dana… Da li želite da živite u zemlji slobode, saosećanja i vladavine prava, ili u zemlji haosa, straha i mržnje”, upitala je Harisova.
Takođe je navela da će proširiti pristup pravu na abortus nakon odluke Vrhovnog suda da ukine to pravo na federalnom nivou.
“Zaustavićemo ekstremnu zabranu abortusa Donalda Trampa zato što verujemo ženama da same donose odluke o svojim telima a ne da im vlada govori šta da rade. Kada Kongres usvoji zakon o obnovi reproduktivnih sloboda, potpisaću ga kao predsednica SAD”, istakla je Harisova.
Agencija navodi i da je Harisova od nedelje, kada je preuzela predizbornu trku od Bajdena, prikupila za kampanju još 100 miliona dolara u donacijama.
Viskonsin je važna savezna država koju demokrate vide kao suštinski važnu za obezbeđivanje pobede na predsedničkim izborima, odnosno u tim državama demokratski kandidati za predsednike tradicionalno pobeđuju.
Republikanci su se u kampanji usmerili na Harisovu i poručili da su bili spremni za promenu i da im njen izbor nije promenio planove u kampanji.
Tramp je Harisovoj dao nadimak “Lažljiva Kamala” i optužio je da nije bila dovoljno čvrsta prema kriminalcima dok je bila tužilac.
Delegati bi trebalo formalno da imenuju predsedničkog kandidata na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji u Čikagu u avgustu.
Nakon susreta sa Netanjahuom, potpredsednica Kamala Haris planira da ponovi svoju posvećenost bezbednosti Izraela i pravu da se brani, ali će takođe „preneti svoj stav da je vreme da se rat završi na način gde je Izrael siguran, taoci oslobođeni, patnja palestinskih civila u Gazi završena a palestinski narod može da uživa svoje pravo na dostojanstvo, slobodu i samoopredeljenje“, rekla je.
Od početka rata, Haris je kolegama u administraciji, uključujući Bajdena, govorila da želi da Bela kuća javno pokaže više zabrinutosti za humanitarnu štetu u Gazi
Osoba bliska kancelariji potpredsednika rekla je da veruje da bi Sjedinjene Države trebalo da budu “oštrije” prema Netanjahuu. Ona je pozvala da bude „snažniji u traženju dugoročnog mira i rešenja sa dve države“, rečeno je.
Predsednica Senata Pro Tempore Patti Murrai (D-Vash.), koja bi bila sledeća u redu da predsedava Netanjahuovim obraćanjem, odbila je to da učini.. Takođe je rečeno za POLITICO da senator uopšte neće doći.
Sve veći broj demokrata u Kongresu bojkotuje pomenuti događaj
Senator Ben Kardin (D-Md.) će umesto toga biti senator iza Netanjahua u sredu, prema izvoru koji je upoznat sa planovima koji daju anonimnost razgovora o privatnim temama.
U međuvremenu, zvaničnici Kapitolske policije upozorili su zakonodavce i osoblje na demonstrante u danima koji prethode Netanjahuovoj poseti.
Biće pojačano obezbeđenje oko kompleksa Kapitola.
Na saslušanju na Kapitol Hilu, Kimberli A. Čitl odbila je da odgovori na pitanja o propustima u zaštiti zbog kojih je naoružani čovek pucao na bivšeg predsednika Donalda Trampa u Batleru, Pensilvanija
Republikanski i demokratski lideri nadzornog komiteta Predstavničkog doma Kongresa SAD zatražili su ostavku direktorke Tajne službe, jer su posle njenog svedočenja zaključili da nije odgovorila na brojna pitanja kongresmena u vezi sa atentatom na Trampa.
Tokom saslušanja, na kojem se Čitl našla na udaru kongresmena obe stranke, predsedavajući nadzornog odbora Džejms Komer je ocenio da smatra da “nije dobijeno dovoljno odgovora” u vezi sa atentatom na Trampa.
Čitl je priznala da je Tajna služba “izneverila” svoju dužnost obezbeđivanja, ali je branila potrebu da ostane na funkciji i time izazvala nezadovoljstvo i republikanskih i demokratskih kongresmena jer je stalno izbegavala da daje odgovore na postavljena pitanja.
Direktorka Tajne službe Kimberli A. Čitl suočila se u ponedeljak sa dvostranačkim pozivima da podnese ostavku.
printscreen
Gospođa Čitl je odbila da kaže koliko agenata je štitilo gospodina Trampa kada je napadač pucao na njega na predizbornom skupu u Batleru, Pensilvanija, 13. jula, ili ko je odlučio da obližnji krov ostavi van bezbednosnog perimetra događaja. Niti bi rekla članovima nadzornog odbora Predstavničkog doma zašto agenti Tajne službe do poslednjih sekundi nisu bili svesni da su ljudi u gomili videli naoružanog čoveka na tom krovu.
Ponekad je gospođa Čitl delovala manje informisano od zakonodavaca koji su je ispitivali. Kada je predstavnica Mardžori Tejlor Grin, republikanka iz Džordžije, zatražila detaljan vremenski raspored događaja, gospođa Čitl je rekla da ga nema.
printscreen
„Imam vremensku liniju koja nema pojedinosti“, rekla je, izazivajući smeh u prostoriji.
Do kraja saslušanja, mnoge demokrate u komitetu – obično u odbrani imenovanih od strane svoje stranke – takođe su oštro reagovale protiv gospođe Čitl.
Glavni cilj Netanjahuove posete je govor na zajedničkom sastanku Kongresa. Ali u pitanju su, na sastancima sa zvaničnicima administracije, nade u napredak i napori kojima SAD posreduju u okončanju devetomesečnog rata između Izraela i Hamasa. Poseta dolazi pošto se broj Palestinaca ubijenih u izraelskim napadima u Gazi približava 40.000 a kada su prijavljeni i novi smrtni slučajevi među preživelim taocima — među kojima su Izraelci, Amerikanci i druge nacionalnosti — koje drže Hamas i drugi militanti od prvih dana rata.
Netanjahu je planirao svoje putovanje nedeljama pre nego što je počelo stresno razdoblje u američkom političkom životu.
Očekuje se da će se Bajden i Netanjahu sastati u četvrtak, rekao je američki zvaničnik koji je govorio (pod uslovom da ostane anoniman) a uoči saopštenja Bele kuće.
Govoreći za Belu kuću, savetnik za nacionalnu bezbednost Džejk Salivan rekao je na bezbednosnoj konferenciji u Koloradu prošle nedelje da je Bajden planirao da se usredsredi na to šta će biti potrebno da Sjedinjene Države. Kako se kaže “Izrael i drugi” dobiju oslobađanje talaca i dogovor o prekidu vatre koji će biti sklopljen u narednim nedeljama.
Bajden je u ponedeljak pozvao na sastanak osoblje kampanje, rekavši im: „Mislim da smo na ivici“ okončanja rata.
Međutim, Netanjahu je ukazao na dugoročne probleme pre nego što je, u ponedeljak, otputovao iz Izraela. Rekao je da želi da razgovara sa Bajdenom o nastavku rata protiv Hamasa i suprotstavljanju drugim oružanim grupama u regionu koje podržava Iran, kao i o oslobađanju talaca.
Zašto je Netanijahuova poseta kontroverzna
Izraelski rat je izazivao intenzivne podele u Sjedinjenim Državama, podstakao je proteste i rezultirao hapšenjima u univerzitetskim kampovima, otuđivši neke glasače na dve strane ovog pitanja i frustrirajući višemesečne napore Bajdena da rat privede kraju .
Njeno ime i dalje se pominje kao moguća zamena za predsednika Džozefa Bajdena, navodi Skaj Njuz.
Iako bivša prva dama nije ranije ukazivala da je zainteresovana za funkciju predsednika, povlačenje Bajdena iz izborne trke sada je ponovo pokrenulo spekulacije o njenom kandidovanju, a mediji prenose da bi Obama, mogla bi da bude snažan rival Trampu.
Nedavna anketa Ipsosa utvrdila je da je ona jedini hipotetički kandidat koji bi definitivno porazio Trampa, a takođe je u vrhu popularnosti među biračima.
Istovremeno, Barak Obama, iako je uputio mnoge pohvale Bajdenu, nije sledio njegov primer i dao podršku Kamali Haris kao naslednici predsednika.
“Za sada, Mišel i ja samo želimo da izrazimo ljubav i zahvalnost Džou i Džil zbog toga što su nas vodili tako vešto i hrabro u ovim opasnim vremenima, kao i zbog njihove posvećenosti idealima slobode i jednakosti na kojima je ova zemlja zasnovana”, poručio je Obama.
Prema zvaničnom rasporedu, predsednik bi popodne trebalo da stigne u Belu kuću.
Bajden je od prošle srede u svom domu u Delaveru gde je bio u izolaciji, jer je oboleo od koronavirusa.
Njegov lekar Kevin O’Konor rekao je da je predsednik juče završio terapiju lekom “pakslovid” i da su simptomi kovida 19 “skoro u potpunosti nestali”.
“Njegova pluća su čista. Predsednik nastavlja da obavlja sve svoje predsedničke dužnosti”, rekao je on.
Bajden je u nedelju saopštio da se povlači iz kampanje za reizbor, nakon što je prethodnih mesec dana to odbijao da učini, istovremeno pružajući podršku potpredsednici SAD Kamali Haris bude kandidatkinja Demokrata na izborima u novembru.
On je izrazio uverenje da je “u najboljem interesu njegove stranke i zemlje” da se povuče i da se do kraja mandata fokusira samo na ispunjavanje svojih dužnosti predsednika.