Posle uvođenja carinskih taksi Kanadi, Meksiku i Kini – od 25 odsto u prva dva slučaja i 10 procenata vlastima u Pekingu – lider Bele kuće Donald Tramp već duže preti carinama zemljama BRIKS-a ukoliko izbace dolar iz međusobne upotrebe i uvedu novu valutu.
Profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić ističe da slobodno tržište nikada nije bilo u potpunosti oslobođeno, ali da je ranije funkcionisalo bolje nego danas, te da odluke štete svima.
“Najbolji svet bio je onda kada nije bilo ograničenja i kada su tržišna pravila važila za sve. Istina, najbogatijima je bilo najbolje, ali ni siromašni nisu bili u tako lošem položaju”, kaže Savić.
Upozorava da je uvođenje carina nalik oštrom sukobu, jer, za razliku od verbalnih nesuglasica, nanosi dugoročnu štetu.
“Carina je najskuplja reč danas, ali ljudi previđaju da ta mera ima dve strane – teret neće snositi kineski proizvođači, već američki građani. Tramp je pogrešno naučio da carinama može da reši stvar. Razumeo je da najveći broj robe za najsiromašnije slojeve američkog stanoništva ipak dolazi iz Kine, pa je sa najavljenih 60 odsto za Peking, carina sad 10 procenata”, objašnjava Savić.f
Ekonomista Slobodan Aćimović slaže se da se globalni odnosi drastično menjaju.
“Poslednjih nekoliko godina svedočimo resetovanju svetske ekonomije i politike. Posebno su se novi odnosi počeli formirati sa ratom u Ukrajini, ali i etabliranjem BRIKS-a”, napominje Aćimović.
Ističe da nova američka administracija ne iznenađuje svojim potezima.
“Predsednik Amerike je u kampanji jasno najavio svoju ekonomsku strategiju, a sada je dosledno sprovodi. U političkom svetu, ovo je retkost. Posledice će osetiti najbliže komšije Amerike”, naglašava Aćimović.
Posledice odluke
Savić veruje da će Kina odgovoriti na američke mere nastavljajući sa svojom izvoznom strategijom, jer su njene ekonomije konkurentnije od ostalih.
Trido najavio kontramere
Odlazeći premijer Kanade Džastin Trido je izjavio da će ta zemlja uvesti carine od 25 odsto na 155 milijardi kanadskih dolara (102,7 milijardi evra) vrednu američku robu koju Kanada uvozi, a to je odgovor na carine, takođe od 25 odsto, koje su SAD uvele na robu iz Kanade.
Trido je na konferenciji za novinare rekao da bi deo carina za robu iz SAD, vrednosti od 30 milijardi kanadskih dolara, stupio na snagu od utorka, a da bi carine na svu ostalu robu koja se uvozi iz te zemlje stupile na snagu za 21 dan.
“Kinezi neće odustati od svoje robe, jer je teško pronaći jeftinije proizvode na svetskom tržištu. Odgovoriće istom merom – ako im uvedete carine, oni će uzvratiti”, smatra Savić.
Podseća na koncept “Kimerike”, odnosno uzajamne zavisnosti kineske i američke ekonomije.
“Kina je najveći kupac američkih hartija od vrednosti, a najveći izvoz iz Kine ide u Ameriku. To je politika Donalda Trampa – on nastupa kao slon u staklarskoj radnji, rušeći sve pred sobom”, zaključuje Savić.
Nova realnost
Aćimović, sa druge strane, veruje da je ovo samo početak novog dogovora.
“Sve ovo je početna pozicija. Jedna strana zauzima stav, druga odgovara, a tek kasnije sledi približavanje stavova. Sada imamo tri glavne sile u međunarodnim odnosima – Rusiju, Ameriku i Kinu, a Evropa je u najlošijoj poziciji”, upozorava Aćimović.
Prema njegovim rečima, Evropska unija već oseća posledice recesije, a ogroman trgovinski suficit sa Amerikom neminovno je morao izazvati reakciju.
“Amerika sada pokušava da izbalansira odnos sa EU – kroz skuplji tečni naftni gas, povećanje vojnih budžeta i druge ekonomske mere, jer je EU imala suficit u razmeni sa Amerikom”, ukazuje sagovornik.
Savić podseća da ovo nije prvi put da Amerika primenjuje ovakvu politiku.
“Tramp je i u prethodnom mandatu uveo carine od 25 odsto na kineski čelik, što je uticalo i na Evropsku uniju, ali i na Srbiju”, ističe Savić.
Smatra da Tramp pokušava da uvede red, ali na način koji odgovara isključivo američkim interesima.
“Sve ovo će ići teško i neće se završiti lako. Evropa je sebi napravila problem – odrekli su se jeftinog ruskog gasa, ruskih sirovina i velikog tržišta, a sada ih Tramp drži u šaci”, naglašava sagovornik.
Aćimović zaključuje da je ovo početak novog ekonomskog resetovanja.
“Amerika sada testira dokle može da ide, ali će u kasnijim pregovorima verovatno popustiti i potražiti kompromis. U međuvremenu, svi ostali će morati da pronađu način da se prilagode novoj ekonomskoj stvarnosti”, zaključuje Aćimović.
Simptom/RTS



