“NATO razgovara o razmeštanju više nuklearnog oružja, suočen sa rastućom pretnjom Rusije i Kine”, rekao je Stoltenberg
Prema njegovim rečima, Alijansa mora da pokaže svoj nuklearni arsenal kako bi uputila direktnu poruku svojim protivnicima.
TANJUG
NATO stavlja nuklearne snage u stanje pripravnosti?
-Neću ulaziti u operativne detalje o tome koliko nuklearnih bojevih glava može da bude u pripremljeno, ali moramo da se konsultujemo o ovim pitanjima. Upravo to i radimo – rekao je generalni sekretar NATO-a.
Stoltenbergobjašnjava da NATO mora da demonstrira svoj nuklearni arsenal svetu, da bi poslao direktan signal neprijateljima Severnoatlantske alijanse.
Naglasio je da Kina aktivno ulaže u svoj nuklearni arsenal, koji će do početka 2030-ih razviti na hiljadu bojevih glava.
– NATO će se, u ne tako dalekoj budućnosti, verovatno suočiti sa nečim sa čime se nikada ranije nije suočio, sa dva potencijalna protivnika sa nuklearnim oružjem – Kinom i Rusijom a to može da ima posledica – izjavio je Stoltenberg.
Sijarto: Mađarska je spremna da bude posrednik s Rusijom u interesu mira
“Mađarska je već primila više od 1,3 miliona ukrajinskih izbeglica”, rekao je Sijarto, navodeći da je njegova zemlja obezbedila pristup zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju za ukrajinske porodice.
Sijarto je istakao da deca iz ukrajinskih porodica trenutno pohađaju 1.600 škola i vrtića, saopštilo je mađarsko ministarstvo spoljnih poslova.
Izvor:Tanjug
Bokan: Svesrpski sabor kao zaštita i podrška Srbima preko Drine
Bokan je, gostujući na KTV iz Zrenjanina u programu “Bez ustručavanja”, naveo da iskušenja srpskog naroda zapadno od Drine, u Republici Srpskoj, prete da ugroze njegove vitalne interese i sami opstanak srpskog entiteta u Bosni i Hercegovini.
“Svesrpski sabor je jedan čojstveni i viteški potez u kom stariji brat, jači i veći, i sa boljim “oklopom”, staje uz svog mlađeg brata, koji takav zaštitni oklop nema i poručuje neprijateljima da ga neće ostaviti bez pomoći i podrške. Taj odnos prema Banjaluci, Republici Srpskoj, Miloradu Dodiku, kao i svim iskušenjima koja u narednom periodu njih čekaju, to je, između redova, onaj neizgovoreni, a zapravo glavni motiv okupljanja baš 8. juna”, rekao je Bokan i dodao da se datum održavanja skupa dvaput pomerao “prateći pomeranje Rezolucije o Srebrenici”, što, prema njegovom gledištu, svedoči da postoji i konkretan kontekst.
Upravo taj konkretan motiv za skup, kaže Bokan, jeste “pokušaj rasplamsavanja balkanske mržnje i sukoba, kao i obnavljanje “srbofobije” kroz vrstu politikantske upotrebe Rezolucije o navodnom genocidu u Srebrenici”, usvojene u Generalnoj skupštini UN, sa direktnim usmerenjem na Banjaluku i položaj Republike Srpske.
“Gledano iz toga ugla, Sabor je zaštita i podrška. I to je najlepša i najvažnija dimenzija Sabora, na kome Beograd nije glavni već je Beograd spreman da zaštiti one koji ne mogu sami sebe da zaštite”, izrekao je Bokan uz napomenu da je na delu “ponovno procenjivanje Dejtonskog procesa i sudbine vezano za Srebrenicu tj. odnosa krivice pojedinih naroda i armija na tlu BiH” (za vreme građanskog rata 1992–1995).
“Sem folklora, priče o zaštiti ćirilice, kulturnoj politici, izgradnji mesta gde će se obeležavati stradanje Srba u Jasenovcu tokom II svetskog rata, i u Beogradu i u Donjoj Gradini itd., što je sve ipak u drugom planu, stoji to da je u prvom planu, po meni, podrška Republici Srpskoj i kao vrhunac svega, proslavljanje istog Dana državnosti – Sretenja, 15. februara, što nažalost mnogi ne razumeju”, zaključio je Bokan.
Simptom/M. M.
SPREMNI SMO ZA PREGOVORE, ALI IMAMO USLOV! Zelenski odgovorio Putinu o prekidu rata
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman da pregovara sa Ruskom Federacijom sutradan ukoliko bi to značilo da će ruske trupe napustiti njegovu zemlju, prenosi britanski “Telegraf”. Ukrajini je primarni cilj da sve ruske trupe napuste zemlju.
“Rusija može da započne pregovore sa nama već sutra, ne mora ništa da se čeka. Potrebno je samo da povuku trupe sa naših teritorija”, rekao je Zelenski.
Ukrajinski predsednik ovo je izjavio na diplomatskom samitu u Švajcarskoj kojem je prisustvovalo 80 država koje podržavaju teritorijalni integritet Ukrajine koji mora da predstavlja bazu pregovora. Rusija nije pozvana na ovaj samit nazvavši ga bezvrednim, a Narodna Republika Kina ne prisustvuje zbog Rusije.
Ranije tokom vikenda, Kremlj je saopštio da je zarobljeno još jedno selo u Ukrajini. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov komentarisao je trenutno stanje na frontu.
“Trenutno stanje na frontu jasno pokazuje da se situacija pogoršava za Ukrajince”, izjavio je Dmitrij Peskov.
Da podsetimo, nedavno je predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio da Ukrajina mora da povuče svoje trupe iz svih novih regiona Rusije da bi počela mirovne pregovore. To se odnosi na Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje, a drugi uslov Putina je da Kijev odustane od prijema u NATO pakt.
Mondo
Vučić sa ambasadorom Ujedinjenog Kraljevstva: Razgovor o svim važnim pitanjima, plaćam ručak pošto ćemo danas da ih pobedimo
“Danas ja plaćam ručak, a Njegova ekselencija, pošto ćemo danas da ih pobedimo u Galzenkirhenu, plaća sledeću večeru”, naveo je Vučić na instagram nalogu budućnostsrbijaav.
Uz to, predsednik Srbije je poslao poruku fudbalskoj reprezentaciji Srbije na Evro 2024 – “Srećno Orlovi!”.
Inače, danas na Evropskom prvenstvu u fudbalu, Srbija igra protiv reprezentacije Engleske od 21 sat kada počinje utakmica na Veltins areni u Gelzenkirhenu.
Simptom
Petković: Tzv. kosovska policija bez naloga upala u srpske škole u Leposaviću i fotografisala!
“U srpskim institucijama koje su osnov formiranja ZSO, tzv. kosovska policija nema šta da traži!!!”, naveo je Petković na društvenoj mreži X.
On je istakao da se upadom u škole u Leposaviću premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti ponovo obračunava sa srpskom decom, ukazujući još jedanput i na privođenje dvojice srpskih maloletnika u Leposaviću uz upotrebu sile i suzavca.
Izvor Tanjug
Emanuele Žiofre: Podrška i transparentnost ključni za uspešnu ulogu civilnog društva
Na otvaranju foruma u hotelu “Mona” u Beogradu, Žiofre je okupljenima rekao da pripadnici civilnog društva rade posao koji je “esencijalan za našu demokratiju” i da je krucijalno da civilno društvo prihvate vlada i institucije, da treba da preuzmu odgovornost i da transparentno sarađuju sa civilnim društvom.
„U regionu postoje pravni okviri za podršku operacijama civilnog društva, međutim, potrebno je učiniti više da se stvori povoljno i bezbedno okruženje za napredovanje civilnog društva. Potrebna je veća transparentnost, pravičnost i konkurentnost u raspodeli javnih sredstava, kao i otvoren i kontinuiran dijalog između vlasti i civilnog društva da bi se podstakla inkluzivnost i participativna demokratija”, naveo je Žiofre.
Kako je dodao, 76 odsto stanovnika, prema podacima Evropskog parlamenta, misli da civilno društvo jeste važno.
“Imam dobre vesti, a to su da evropski stanovnici koji su prethodne nedelje izabrali novi sastav parlamenta smatraju da civino društvo ima važnu ulogu u promovisanju zaštite demokratije u našem društvu”, kazao je Žiofre.
Kako je rekao, u Turskoj i na zapadnom Balkanu organizacijama civilnog društva veruje se više nego nekim institucijama, ali ipak ima “još toga da se uradi”.
“Organizacije civilnog društva su ključne da nadziru i promovišu aspekte procesa evrointegracija”, istakao je.
Žiofre je pozvao partnere da iskoriste benefite i rade na reformama.
Državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Ivan Bošnjak poručio je da će to ministarstvo nastaviti da radi na unapređenju saradnje javnog građanskog i prvatnog sektora i na stvaranju podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva.
“Takođe nastavljamo da jačamo kapacitete i osnažujemo sve aktere u ovom procesu. Da se bolje razumeju, da se upoznaju sa procedurama i mehanizmima, kako bi bolje i uspešnije mogli da sarađuju da zajedno donose odluke za dobrobit svih građana i građanki”, naveo je Bošnjak.
Podsetio je da je osnaživanje civilnog društva ključni proces u zemljama koje žele da postanu deo Evropske nije.
“Razumljivo je da je saradnja države i civilnog društva ključni procesa evrointegracija. To je određeno u klasteru 1, a Evropska komisija svake godine meri koliki napredak je država postigla”, kazao je Bošnjak.
Izvor: Tanjug
Rusija: Taoci oslobođeni u zatvoru u Rostovu, Zelenski razmišlja o Putinovom predlogu
„Zelenski bi trebalo da razmisli o Putinovoj mirovnoj ponudi jer se vojna situacija u Kijevu pogoršala. To je izjavio Dmitrij Peskov, portparol ruskog predsednika, piše Tass. Putin je poslednjih dana ponudio prekid vatre u zamenu za potpuno ustupanje pet ukrajinskih regiona, uključujući teritorije koje Rusija ne kontroliše, uključujući naseljene regionalne prestonice Zaporožje i Herson, i za garanciju da se Ukrajina neće pridružiti BORN.
Giorgia Meloni: „Opasno je mešati mir sa pokoravanjem. Mir ne znači predaju, kao što Putin sugeriše. Brkanje mira sa pokoravanjem predstavljalo bi prethodnu opasnost za sve.
Giorgia Meloni je ovo rekla govoreći na plenarnoj sednici mirovnog samita u Švajcarskoj
Ruski predsednik Vladimir Putin ne isključuje razgovore sa Ukrajinom, ali će biti potrebne garancije da bi se obezbedio kredibilitet bilo kakvih pregovora, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Ukrajina gradi konsenzus oko formule mira i to nam omogućava da napravimo ogromne korake ka pravednom miru, ne po svaku cenu. To je rekao novinarima ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba. „Sledeći samit bi trebalo da dovede do kraja rata i potrebno nam je da druga strana bude za stolom: naš zadatak je da što jače dovedemo Ukrajinu za taj sto“, rekao je on, precizirajući da „proces finalizacije saopštenje U završnoj je fazi.”
Izvor:RAI
Meli: Momenat objave da Đukanović slovi za visoku funkciju u NATO “vrlo zanimljiv”
Ramusovićeva, uz ogradu da je još uvek reč o neproverenim informacijama koje čekaju zvaničnu potvrdu ističe da je tajming vesti koja je objavljena vrlo zanimljiv.
“Informacija da pojedine članice NATO saveza lobiraju da Milo Đukanović bude izabran za zamenika generalnog sekretara te organizacije, desila se u trenutku kada mnoge okolnosti navode da bi nakon tri decenije nedodirljivosti Đukanović mogao biti procesuiran. Ključna od tih okolnosti je povratak Duška Kneževića u Crnu Goru, s obzirom na brojne optužbe o korupciji i zloupotrebi države koje je na račun Đukanovića iznosio Knežević, predsednik “Atlas Grupe””, objašnjava Meli za “Simptom”.
Ona zatim podseća da je, uz javnosti poznatu aferu “Koverta” – koja je sa masovnim građanskim protestima koje je pokrenula 2019. bila uvod u pad Đukanovića sa vlasti na izborima 30. avgusta 2020, Knežević iznosio brojne navode o drugim koruptivnim radnjama bivšeg predsednika, u aferama popularno zvanim “Telekom”, “Prvi milion” i “Ničija kuća”.
“Trenutno, Specijalno državno tužilaštvo procesuira i slučaj “Ničija kuća” i slučaj “Prvi milion”, a u Crnoj Gori se govori o “sanaderizaciji” (slučaj hapšenja i procesuiranja bivšeg hrvatskog premijera Iva Sanadera, prim. aut.) pred sve izvesniji ulazak u EU. Uz to, i sam aktuelni predsednik DPS-a, Danijel Živković, najavio je radikalnu reakciju u slučaju procesuiranja Đukanovića, koje bi smatrali politički motivisanim”, navodi Meli.
Kako se u poslednje vreme golim okom činilo da “Zapad pušta Đukanovića niz vodu”, uz indicije da su upravo njihove obaveštajne službe dostavljale dokaze na osnovu kojih su hapšene ličnosti iz vremena Đukanovićeve vladavine, vest o potencijalnom izboru na mesto zamenika genseka NATO, bila bi svojevrsna indikacija da “Zapad baca pojas za spasavanje Đukanoviću”.
Meli na to kaže da “imajući u vidu da mu ne bi bilo prvi put da se od procesuiranja zaštiti političkim imunitetom, nema sumnje da je Đukanović angažovao svoju mrežu lobista i prijatelja u zapadnim strukturama vlasti kako bi sebi omogućio poziciju u NATO savezu”, ali istovremeno ističe da je “upitno koliko ta mreža može pomoći u momentu kada upravo sa tih, zapadnih adresa čujemo zahteve o konkretnim rezultatima u borbi za vladavinu prava”.
“Ali i kada objave tzv. skaj prepisaka, ali i procesuiranja nekadašnjih visokih funkcionera pravosuđa i bezbednosnog sektora, iz dana u dan svedoče o opasnoj i dubokoj sprezi države i kriminalnih struktura tokom vladavine Đukanovića”, zaključuje naša sagovornica.
Simptom/M. M.
Si Đinping : “Nismo zagrizli udicu”
“Kineski predsednik Si Đinping rekao je predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen da Vašington pokušava da ohrabri Peking da napadne Tajvan,” navodi se u članku.
Prema rečima jednog od sagovornika medija, Si Đinping je naglasio da “nije zagrizao udicu”. Drugi izvor je dodao da je kineski lider na ovo upozorio kineske zvaničnike.
Peking ne priznaje suverenitet Tajvana, smatra ga provincijom i insistira da se “politika jedne Kine” sprovodi u celom svetu.
To implicira da je Tajvan sastavni deo kineske teritorije, a vlasti NR Kine jedina su legitimna kineska vlada. Sjedinjene Države se formalno pridržavaju ovog principa, ali u stvarnosti ne samo da aktivno kontaktiraju sa ostrvom, već ga redovno snabdevaju oružjem.
Novosti
Samit u Švajcarskoj: Kako postići mir u Ukrajini bez Rusije?
Više od 90 zemalja učestvuje na Međunarodnoj mirovnoj konferenciji o Ukrajini, ali je odsustvo Kine ugasilo nadu da će samit pokazati da je Rusija globalno izolovana, dok su nedavni vojni neuspesi na frontu doveli Kijev u nezavidan položaj. Rat u Gazi između Izraela i Hamasa takođe je skrenuo pažnju sveta sa Ukrajine.
Razgovori su bili fokusirani na širu zabrinutost izazvanu ratom, kao što su bezbednost hrane i nuklearna energija. I Turska i Saudijska Arabija, obe potencijalni domaćini sledeće takve konferencije, rekle su da bi značajan proces zahtevao učešće Rusije u pregovorima.
Ukrajinski predsednik Zelenski proglasio je veliku izlaznost uspešnim i predvideo da se „piše istorija“.
„Danas je dan kada svet počinje da se približava pravednom miru“ , rekao je on liderima okupljenim oko velikog pravougaonog stola.
Kina je rekla da će bojkotovati događaj nakon što Rusija bude isključena iz procesa, dok Sjedinjene Države tvrde da je Peking doneo odluku po nalogu Moskve.
Američki predsednik Džo Bajden poslao je svoju potpredsednicu Kamalu Haris da ga zastupa – odluka koja je razbesnela Kijev.
Potpredsednica SAD najavila 1,5 milijardu dolara pomoći za energetski sektor, humanitarnu pomoć i civilnu bezbednost u Ukrajini.
Uoči samita, Putin je rekao da će Rusija prekinuti rat ako Kijev pristane da odustane od NATO ambicija i preda četiri regiona na koje Moskva polaže pravo. Ovi uslovi navodno odražavaju rastuće uverenje Moskve da njene snage nadvladavaju ukrajinske.
Ali te predloge je Ukrajina, kao i njeni saveznici, brzo odbacila.
„On poziva na predaju“, rekla je Haris i dodao „Neka se ništa ne odlučuje o okončanju ovog rata bez Ukrajine“.
“Zamrzavanje sukoba danas, sa stranim trupama koje okupiraju ukrajinsku zemlju, nije odgovor. To je recept za buduće agresorske ratove”, rekla je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Britanski premijer Sunak rekao je da „Putin nema interesa za istinski mir“.
„On je pokrenuo kontinuiranu diplomatsku kampanju protiv ovog samita nalažući zemljama da se drže podalje od njega, predstavljajući lažnu priču o njegovoj spremnosti da pregovara.
Pozivi da se uključi Rusija
Ali zemlje poput Turske, Saudijske Arabije i Kenije navele su odsustvo Rusije kao prepreku.
„Moram takođe da kažem da je ovaj samit mogao biti više fokusiran na rezultate da je druga strana u sukobu, Rusija, bila prisutna u prostoriji“, rekao je turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan.
Ministar spoljnih poslova Saudijske Arabije, princ Fejsal bin Farhan Al Saud, rekao je da bi bilo kakvi kredibilni mirovni pregovori o ratu u Ukrajini zahtevali učešće Rusije i da bi uključivali “teški kompromis”.
Izbegavajući neka od najtežih pitanja, nemački kancelar Olaf Šolc uporedio je samit sa “biljkom kojoj je potrebno zalivanje, hranjenje i delikatna njega” koja će kasnije dati rezultate.
Šolc se, međutim, takođe založio za uključivanje Rusije u mirovni proces za Ukrajinu.
„Istina je da se mir u Ukrajini ne može postići bez učešća Rusije“, rekao je Šolc na mirovnoj konferenciji u Švajcarskoj u subotu.
Istovremeno je pozvao Rusiju da se potpuno povuče iz delimično okupirane Ukrajine.
Austrijski kancelar Karl Nehamer vidi priliku za početak izgradnje šireg globalnog konsenzusa koji bi izvršio pritisak na Rusiju.
„Ovo je kao da ste u zapadnoj eho komori. Što znači: sve zapadne zemlje, SAD, slažu se oko toga šta želimo da se desi Ukrajini. Ali to samo po sebi nije dovoljno“, rekao je Nehamer.
Pozivi da Rusija bude za stolom će vremenom biti samo sve glasniji“, rekao je Bob Deen, viši naučni saradnik na holandskom institutu Clingendael.
“Postoji rizik da ako Ukrajina bude čekala predugo, mogu se pojaviti rivalski formati. Može da rizikuje da izgubi inicijativu”, rekao je Din na forumu koji je održan paralelno sa samitom.
Pristalice Ukrajine obeležavaju razgovore nizom događaja u obližnjem gradu Lucernu kako bi skrenuli pažnju na humanitarne posledice rata.
Desetine ukrajinskih izbeglica iz horova širom Švajcarske okupile su se na gradskom trgu gde su pevale Betovenovu „Odu radosti“.
Ranije se oko 250 ljudi okupilo u centru grada, od kojih su mnogi bili ogrnuti ukrajinskim zastavama, u narodnim nošnjama i slikama nestalih braće, žena i sinova, i podelili svoje priče.
Držim se pomisli da mi je muž još živ“, rekla je Svitlana Bilous, supruga nestalog vojnika.
Jutarnju.hr/Blic/RSE/Simptom
Meli Meliha: Vreme na strani Nikole Jovanovića, u izgledu i novi izbori u Budvi
Na pitanje kako komentariše aktuelni budvanski politički trenutak, a u kontekstu gotovo totalno zamršene i nadasve komplikovane postizborne kombinatorike, Ramusovićeva odgovara da je formiranje nove vlasti u Budvi postalo “kolaterala pizme dve suprotstavljene frakcije iz nekada jedinstvenog bloka okupljenog oko (prosrpskog) Demokratskog fronta koji je na izborima 2022, predvođen Milom Božovićem osvojio apsolutnu većinu”.
“Jedna je lista okupljena oko predsednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a druga “Budva, naš grad”, koju je predvodio Nikola Jovanović, predsednik SO Budva, drugi na listi sa prethodnih izbora kada je ostvarena apsolutna pobeda. Ono što je specifično za Jovanovića jeste da je u budvansku vlast ušao kao kadar Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, ali je bez, za naše uslove, uobičajenih tenzija i varnica izašao iz stranke i formirao neposredno pred izbore građansku listu koja je okupila veliki broj mladih ljudi sa zvučnim referencama”, kaže Ramusovićeva.
Ona dodaje da je kriza u redovima koalicije koja se okupljala oko nekadašnjeg DF-a nastala nakon procesuiranja tadašnjeg predsednika Opštine Budva Mila Božovića što, kako kaže, “još uvek blokira Budvu”.
“Jovanović (lista njegova odana Milu Božoviću, prim. aut.) je imao tihu podršku bivših ministara iz redova Socijalističke narodne partije (SNP) u vladi Dritana Abazovića, zbog čega se spekuliše da bi i on mogao biti deo tog političkog projekta, mada ga deo javnosti vezuje za predsednika države, Jakova Milatovića, zbog porodičnih veza. U svakom slučaju, Jovanović je sa svojom “anacionalnom listom”, proširio koalicioni kapacitet prema subjektima koji su bili strani DF-u, kao što je Socijaldemokratska partija (SDP). Ujedno i javno saopštio da kao koalicioni partneri nisu poželjni Demokratska partija socijalista (DPS) i Nova srpska demokratija (predsednika Skupštine Crne Gore) Andrije Mandića”, objašnjava ona i dodaje “kako je za formiranje vlasti potrebno 17 odbornika, a Jovanović ima 9, savez sa Demokratama (4 odbornika), URA-om (1) i SDP-om (1) bio bi dovoljan ako bi u koaliciju ušao i Pokret Evropa sad! (2)”.
Po njenom mišljenju, taj sporazum se ne dešava zato što Građanski pokret URA bivšeg premijera Dritana Abazovoća ne želi u koaliciju sa Evropom sad! (PES), ali i zato što je PES u savezu sa Novom srpskom demokratijom (NSD) na državnom nivou, a isto važi i za SNP, koji je u vladi sa PES-om, a ima dva odbornička mandata osvojena preko liste “Za budućnost Budve”, koju je predvodio Mladen Mikijelj, lokalni funkcioner NSD-a.
Kako kaže, trenutno je na snazi iščekivanje da neka od članica koalicije koju je predvodio Mikijelj uđe u koalicioni aranžman i sporazum sa Nikolom Jovanovićem ili da se desi obratni proces – da se neko od 9 odbornika liste “Budva, naš grad” okrene koaliciji koju je predvodio Mikijelj.
“U toj igri, Jovanovićeva prednost je kompaktnost udruženja građana koje predvodi, dok je na strani Mikijelja to što je NSD članica parlamentarne većine pa interesi na državnom nivou mogu da prevagnu u odnosu na one lokalnog budvanskog karaktera. Ali, vreme tu radi za Jovanovića jer kriza vlasti nagoveštava mogućnost vanrednih izbora, u Podgorici gotovo izvesno, a na državnom nivou takođe. Zbog ovog detalja, Jovanoviću se manje žuri i odgovaraju mu čak i ponovljeni izbori na jesen”, uverava naša sagovornica.
U prilog navedenoj tezi, Meli kaže i “da proces potresa komplikovana situacija sa krivičnom prijavom protiv određenih “bezbednosno interesantnih lica” koja su navodno bila uključena u predizborna dešavanja za interes koalicije “Za budućnost Budve” (Mikijelj).
“Zanimljivo je i reagovanje DNP-a iz kojeg je diskretno poručeno da neće učestvovati na ponovljenim izborima što dodatno otežava poziciju NSD-a u Budvi. Sve u svemu, i pored pokušaja lidera Andrije Mandića i Milana Kneževića, ali i sudeći po obećanjima samog predsednika Srbije Aleksandra Vučića, da reše situaciju u nekada jedinstvenom političkom bloku, ne treba isključiti ni nove izbore”, zaključuje Meli uz podatak i podsećanje da to nimalo ne treba da iznenađuje, s obzirom na činjenicu da je metropola crnogorskog turizma i “kraljica Mediterana” rekorder u Crnoj Gori kada su u pitanju lokalni izbori, bilo ih je, kaže, “sedam po redu u proteklih 19 godina”.
Simptom/M. M.
Đurđević Stamenkovski: Otkazati festival Mirdita, podriva ustavni poredak
Ona navodi da je to festival koji nema nikakve veze sa kulturom i umetnošću, već isključivo služi za promociju interesa lažne kosovske države i njenih separatističkih institucija.
“Jedini cilj ovog projekta, koji se finansira i od strane tzv. Ministarstva za sport Republike Kosovo, jeste da ponizi državu Srbiju i srpski narod i našu viševekovnu versku i kulturnu baštinu na Kosovu i Metohiji predstavi kao deo nekakvog kosovskog kulturnog nasleđa”, navodi Đurđević.
Tanjug
Odluka vlade o nadležnostima potpredsednika i ministara bez portfelja
Doneta je odluka da se Aleksandar Vulin, koji obavlja funkciju potpredsednika Vlade, zaduži da, u koordinaciji sa predsednikom Republike, prati stanje projekata iz delokruga više ministarstava i posebnih organizacija Vlade, saopštila je Vlada.
Takođe, on će predlagati mere za unapređenje saradnje Republike Srbije sa zemljama BRIKS-a, pratiti stanje i predlagati mere za jačanje veza državnih organa sa građanima Republike Srbije u dijaspori.
Tanjug
Intervju koji je Vučić dao Avazu a niko u BIH nije preneo (VIDEO)
Vučić je rekao da je lako pobediti Srbiju na polju laži, ali je teže ako bismo se takmičili u ekonomiji i u boljem životu građana.
– Hajde da vam postavim pitanje jedno. Ja diktator, lud, sluga Putinov, kišobran snajperista, bolesnik, picousti, nema šta nisam čuo i video. Kako ja, odvratan, nikakav, glup, da vas podsetim 2014. postao predsednik Vlade, prosečna plata u Srbiji 329 evra. Prosečna plata u BiH 372 evra.
– To su dve slike Srbije – prokomentarisao je novinar Avaza.
– To je nebo i zemlja. Mi smo zaostajali 15 posto u platama, a sada imamo 20 posto veće plate. Za samo 10 godina. A pri tome stopa javnog duga Srbije, koja je članica Evrostata, je ispod 50 posto. A u Evropi je 90 posto. Samo to hoću da vam kažem. A pri tome za sve to vreme smo izgradili više kilometara auto-puteva, još malo pa kao u Titovo vreme.
- « Previous Page
- 1
- …
- 493
- 494
- 495
- 496
- 497
- …
- 505
- Next Page »