Govoreći preliminarnim informacijama o nesreći, šefica katedre za vazduhoplovno-prevozne sredstva na Saobraćajnom Fakultetu Univerziteta u u Beogradu, dr Olja Čuturilo kaže da su piloti “boinga 737-800” južnokorejske mpanije “Đeđu er” sletali sa drugog praga poletno-sletne staze zbog upozorenja od mogućeg udara ptica.
Navodi da su jedino dvoje preživelih tvrde da je i došlo do udara ptica dodajući da se na snimcima koji kruže internetom možete videti da na desnom motoru postoji “jedan trag”.
“Može biti da je došlo do požara na jednom motoru i da je letelica postala preteška u trenutku sletanja i zbog goriva koje su nosili nije došlo do izvlačenja stajnog trapa”, kaže profesorka Čuturilo.
Udar ptica ili greška pilota
Napominje da se na snimcima nesreće može videti da se prilikom sletanja na stomak avion kretao velikom brzinom po pisti i da nije izvučena mehanizacija za hiperpotisak, odnosno vazdušne kočnice koje su mogle da uspore kretanje letelice.
Pretpostavlja da bi moglo da se radi o grešci pilota ili nesvesnosti pilota u situaciji u kojoj su se našli.
Čuturilo ukazuje da je avion udario u zid pre nego što se zapalio i da se postavlja pitanje zašto je on bio tu.
“Aerodromske vlasti tvrde da je taj zid bio projektovan u skladu sa propisima. Naravno, sve to će istraga pokazati kao i zašto nije došlo do izlačenja stajnog trapa, odnosno da li se kvar desilo u trenutku sletanja ili postojao već neki raniji”, ističe profesorka Saobraćajnog fakluteta.
Prema njenim rečima, u avionskim katastrofama nije jedan faktor presudan već je to uvek niz, lanac događaja – možda se piloti nisu snašli, zid koga možda nije bilo na drugoj strani ili da nije bilo zida imali bismo samo izletanje sa piste i ne bi bilo žrtava ili bi ih bilo manje.
Dva člana posade preživela su pukom srećom jer su se nalazili u repnom delu vazduhoplova.
Šta će reći crna kutija
Čuturilo navodi da je crna kutija pronađena, što je, naglašava, izuzetno važno.
“Svi parametri leta koji se beleže kroz određene sisteme vazduhoplova, oni će biti analizirani. Dakle, da se vidi ponašanje vazduhoplova u toku leta, da li je bilo nekih kvarova i kakvih. I crna kutija će dati još podataka o tome šta se dešavalo u kokpitu, razgovor između pilota, kontrole letenja, svih aktera koji su u ta tri minuta pokušavali da spasu živote 179 putnika i članova posade”, objašnjava Olja Čuturilo.
Govoreći o istragama avionskih nesreća, Čuturilo kaže da međunarodna regulativa tačno definiše kako se dalje postupa.
“Prvo je to država gde se nesreća dogodila, civilne vazduhoplovne vlasti, njihovi istražitelji a zatim se uključuju svi subjekti gde je avion registrovan. Ne mora da uvek da bude da je reč o istoj zemlji ko što je to ovde slučaj. Recimo, da je avion bio registrovan u Francuskoj, uključila bi se Francuska u istragu”, kaže Čuturilo.
Tu se, kako dodaje, uključuje i proizvođač aviona, u ovom slučaju radi se o avionu “boing 737-800”.
Čuturilo navodi da je nezvanično saznala da su se američke civilne vazduhoplovne vlasti ponudile da pomognu u istrazi.
Na kraju, kako je rekla, svi ti nalazi, izvršitelja i postupci omogućiće da se primene neke preventivne mere i pouke za budućnost.
Osvrnuvši se na prinudno sletanje aviona koji iz Hamburga leteo za Prištinu sa 155 putnika na Aerodrom “Nikola Tesla“ da su najčešći razlozi za taj čin ako nekom putniku pozli u toku leta.
“Bira se neki alternativni aerodrom koji se nalazi na ruti a medicinska ekipa preuzima tog putnika a ostali putnici nastavljaju let do svoje krajnje destinacije”.
U slučaju prinudnog sletanja na beogradski aerodrom, procedura je bila ista, samo je razlog bio drugačiji – pojava dima.
“Ni tada posada aviona neće rizikovati. Kada se detektuje pojava dima, piloti neće rizikovati da putnike prevoze do krajnje destinacije, nego je potpuno normalna procedura da idu na alternativni aerodrom da bi se evakuisali putnici, promenili avion, vge će im se organizovati prevoz do željene destinacije. To je uobičajena procedura za koju su i kabinsko i letačko osoblje vrhunski obučeni“, kaže profesorka Olja Čubrilo.
Simptom/Rts