Stefan Sejourne, bivši francuski ministar spoljnih poslova koji se bori da preuzme moćan portfelj unutrašnjeg tržišta od drskog Bretonca, pitak je čovek koji je zaslužio pohvale i prijatelja i neprijatelja za svoje vešto manevrisanje politikom Evropskog parlamenta.
Za njegove pristalice, on je pametan zakulisni operater čije će mu dubinsko poznavanje briselske mašinerije, sposobnost sklapanja dogovora i čvrst odnos sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen pomoći da uspe. U razgovoru za POLITICO, jedan od Sejourneovih savetnika pohvalio je iskustvo svog šefa u donošenju različitih glasova za sto i postizanju „snažnih kompromisa“.
Za njegove klevetnike, međutim, on je “ovca koja ide u vučju jazbinu” – to jest, neki vukovi ostanu živi do trenutka kada Fon der Lajen završi svoj sadašnji petogodišnji mandat.
Jedan visoki francuski zvaničnik rekao je da će Sejourne „pojesti“ Fon der Lejen dok pooštrava kontrolu, dok je diplomata EU rekao da će ga Bjorn Siebert, moćni šef kabineta Fon der Lajen, „slomiti“ prvom prilikom . Obojica, kao i drugi citirani u ovom članku, govorili su pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarali o osetljivoj stvari.
Bliski saveznik francuskog predsednika, Sejourne, je prisluškivan u žurbi da postane evropski komesar i suočava se sa teškom bitkom da dokaže svoju vrednost.
„On je jedan od najslabijih političara koje sam ikada video na tom nivou“, rekao je isti diplomata EU. „Evropski nivo je da i on jednostavno nije iznad, to je izvan njegovih kapaciteta“, rekao je on.
Koja god verzija Sejournea, koji je odbio da bude intervjuisan za ovaj profil, se pojavi tokom njegovog saslušanja za potvrdu 12. novembra, to će stajati u oštroj suprotnosti sa Bretonom, njegovim prethodnikom u Evropskoj komisiji koji je bio toliko dobar u stvaranju neprijatelja da je bio zbačen u dramatičnom sukobu u poslednjem trenutku u kojem je Fon der Lajen ponudila Makronu veći portfelj Komisije u zamenu za Bretonovu glavu.
Ali šta god da se mislilo o Bretonu i njegovoj sklonosti ka trolovanju kolega i rasturanju perja, ne može se poreći njegova sposobnost da obavi stvari koristeći šarm ili čistu snagu ličnosti.
39-godišnji Sejourne tek treba da ubedi svoje kritičare da će moći da utiče na briselsku politiku na isti način kao što je to učinio njegov prethodnik, posebno imajući u vidu njegovu tendenciju da izbegava pažnju. Čak se i njegova romantična veza sa bivšim premijerom Gabrijelom Atalom, koja ih je učinila jednim od najprepoznatljivijih parova moći u francuskoj politici, odigrala gotovo potpuno privatno.
„On ne voli toliko da bude viđen“, rekao je Dacian Ciolos, bivši rumunski premijer i Sejourneov prethodnik kao lider grupe Renev u Evropskom parlamentu. Nisam osećao da on ulaže energiju u svoj imidž, želi rezultate, želi da radi u timu.
Štaviše, Sejourne se vraća u Brisel ne uživajući u nedavnoj slavi, već “liže rane” nakon dva izborna poraza i neupadljivog boravka kao najviši francuski diplomata.
Centristička grupa Renev Europe koju je vodio nešto više od dve godine izgubila je četvrtinu svojih članova, uključujući 10 francuskih poslanika, na evropskim izborima u junu. Sejourne, koji i dalje vodi Makronovu Renesansnu partiju dok se ne izabere naslednik u narednim mesecima, takođe je nadgledao poraz na vanrednim izborima koje je Makron sazvao kao odgovor na to ometanje na nivou EU.
Pre nego što je nominovan za evropskog komesara, Sejourneovo bogatstvo je bilo na izmaku jer se očekivalo da će njegov položaj u vladi i kao šef Renesansne partije prestati.
Jedan od prvih predsednikovih pristalica, Sejourne ga je upoznao tokom intervjua za posao 2014. godine kada je Makron bio ministar ekonomije koji je želeo da izađe iz političkog pejzaža kojim dominiraju socijalistički teškaši. Sejourne, sin menadžera France Telecom-a i operatera centrale, bio je jedan iz grupe političkih obožavatelja poznatih kao „Macron bois“ ili „The Mormons“, a nadimke su zaradili tako što su imali tendenciju da se drže zajedno kao bliski i religiozni.
Dok se francuski predsednik priprema da bude domaćin međunarodne konferencije o krizi u Libanu, njegov cik-cak pristup izraelsko-palestinskom sukobu dovodi do toga da neki sumnjaju u njegovu efikasnost kao regionalnog posrednika.
„Neki zvaničnici oko predsednika su veoma proizraelski, drugi propalestinski“, rekao je bivši francuski diplomata. „Često se činilo kao da je predsednik rekao svaku stvar koja mu je rečena“, rekao je on.
Francuska i Izrael imaju složenu istoriju koja datira od vremena kada su francusko i britansko carstvo podelile Bliski istok nakon Drugog svetskog rata.
A poslednjih godina, a posebno od napada na Izrael 7. oktobra 2023. i rata u Gazi, politika zemlje prema regionu bila je predmet natezanja konopca, prema sadašnjim i bivšim francuskim zvaničnicima i diplomatama intervjuisanim za ovaj članak.
S jedne strane je ono što su opisali kao proizraelsku grupu koja sebe naziva „neokonzervativci“. S druge strane, oni koji su osetljiviji na palestinsku stvar.
Francuski predsednik se, kako su rekli, okretao napred-nazad između dve strane
Makronova početna reakcija na užase napada 7. oktobra bila je da se zavetuje na „bezrezervnu solidarnost“ sa Izraelom. Čak je predložio i formiranje koalicije za borbu protiv Hamasa, ideju koju je međunarodna zajednica odmah srušila.
U godini nakon toga, kako je broj mrtvih u Gazi rastao, on je postajao znatno kritičniji, ali ne tako dosledno.
„Ona varira i više od godinu dana (nakon 7. oktobra) se nije promenila“, rekao je bivši francuski diplomata. „Još uvek ne znam šta predsednik zaista misli.
Poslednjih nedelja Makron je učvrstio svoj stav protiv Izraela, razmenjujući uvrede sa premijerom Benjaminom Netanjahuom zbog civilnih žrtava i izraelskih napada na mirovne snage UN. Francuski predsednik je takođe pozvao zapadne zemlje da prestanu da isporučuju oružje Izraelu, dva dana pre godišnjice napada 7. oktobra.
Ali kada je Netanjahu uzvratio šamar, Makron je krenuo da popravi stvari, izdavši saopštenje za javnost o „nepokolebljivoj“ podršci Francuske bezbednosti Izraela, priznajući pritom razlike u stavovima.
Francuski predsednik je takođe pozvao zapadne zemlje da prestanu da isporučuju oružje Izraelu
Prošle nedelje, francuski predsednik je citiran u štampi da Izrael ne bi trebalo da „ignoriše odluke UN” tokom sastanka kabineta iza zatvorenih vrata, u oštrim komentarima koje je potvrdio njegov ministar spoljnih poslova. Ali u četvrtak je povukao i optužio ministre i štampu da iskrivljuju njegove komentare.
Zvaničnici su brzi zamah pripisali nedostatku čvrste politike prema regionu.
“Makronova ubeđenja zavise od toga sa kim razgovara“, rekao je bivši francuski zvaničnik koji dobro poznaje region. „Kada razgovara sa zemljama u razvoju, on je propalestinski; a kada razgovara sa Netanjahuom, on je “sav” u bezbednosti Izraela.”
Upitan na konferenciji za novinare u četvrtak da li su njegovi komentari koji se brzo razvijaju naštetili uticaju Francuske u regionu, Makron je uzvratio da je situacija „dovoljno složena“ i da je „svaki put od početka odmeravao svoje reči“.
Konkurentne škole mišljenja
Pokolebljivi stavovi francuskog predsednika odražavaju razlike u mišljenjima među zvaničnicima u ministarstvu spoljnih poslova i takozvanoj diplomatskoj ćeliji Jeliseja, gde francuski predsednik određuje međunarodnu politiku.
Francuska je dom najveće muslimanske i jevrejske zajednice u Evropi, što je čini delikatnim domaćim političkim pitanjem.
“Odeljenje Ministarstva spoljnih poslova za severnu Afriku i Bliski istok (poznato kao ANMO) tradicionalno ima tendenciju da „podrži palestinsku stvar, izvrši pritisak na Izrael i želi da ograniči isporuke oružja Izraelu“, rekao je drugi bivši francuski diplomata.
Ova škola mišljenja je dostigla vrhunac za vreme bivšeg francuskog predsednika Žaka Širaka, koji je stekao status superzvezde u delovima Bliskog istoka u kojima se govori arapski kada je ušao u spor sa izraelskim bezbednosnim zvaničnicima tokom posete Jerusalimu 1996. godine.
U skorije vreme, konkurentska struja poznata kao „neokonzervativci” porasla je u uticaju pod predsedništvom Nikole Sarkozija, Fransoa Olanda i Emanuela Makrona.
Makron je takođe “izrazio veliku zabrinutost zbog intenziviranja izraelskih napada na Liban i njihovih dramatičnih posledica po civilno stanovništvo”, prenela je BFM TV.
Tokom razgovora sa Berijem, Makron je pozvao Libance da se “udruže radi postizanja jedinstva i stabilnosti zemlje”, pozivajući sve strane da se “zajedno suoče sa novim iskušenjem” podržavajući “inkluzivnu političku agendu koja bi se zasnivala na izboru predsednika kao garanta nacionalnog jedinstva”.
Francuska će nastaviti sa naporima da mobiliše međunarodnu zajednicu u okviru Međunarodne konferencije podrške narodu i suverenitetu Libana koja će biti organizovana u Parizu 24. oktobra, istakao je predsednik Francuske.
Makron je potvrdio posvećenost Francuske mirovnim snagama UN u Libanu (UNIFIL) i ponovio “ogorčenje zbog neopravdanog napada na mirovne snage”.
UNIFL je saopštio ranije danas da je u proteklih 48 sati povređeno pet pripadnika mirovnih snaga u Libanu i optužio izraelske trupe da su “više puta” i “namerno” gađale njihove položaje.
Kako je saopštilo libansko ministarstvo zdravlja, devet osoba je poginulo danas u novim izraelskim napadima, dok je libanski islamistički pokret ispalio, prema podacima izraelske vojske, oko 320 raketa prema Izraelu tokom Jom Kipura, najsvetijeg dana u judaizmu, od petka uveče do zalaska sunca u subotu.
“Nemačka, Japan, Indija i Brazil trebalo bi da postanu stalne članice Saveta bezbednosti UN”, rekao je Makron, preneo je BFM TV.
On je kazao da bi se SB UN mogle pridružiti i dve zemlje koje bi izabrala Afrika da je predstavljaju.
Predsednik Brazila Luiz Injasio Lula da Silva izjavio je u utorak da je odluka da Latinska Amerika i Afrika nemaju stalna mesta u Savetu bezbednosti UN neprihvatljiv odraz kolonijalne prošlosti.
SB UN ima pet stalnih članica: SAD, Britaniju, Francusku, Rusiju i Kinu, koje imaju pravo veta.
Pored pet stalnih članica SB UN od 1965. godine ima i 10 nestalnih članica, koje Generalna skupština bira na period od dve godine počevši od 1. januara, sa zamenom pet članica svake godine.
Afrika daje tri člana, Južna Amerika, Azija, zapadna Evropa i ostali daju po dva člana, a istočna Evropa jednog člana.
OTAVA — Laura Palestini iz Montreala i Violet Spillbout iz severne Francuske možda žive hiljadama kilometara udaljene ali kada su se obe kandidovale za višu funkciju, sledile su slične strategije.
Svaka je lidera svoje zemlje smatrala toliko politički toksičnim da su namerno odlučile da ih ne prikažu u svojim predizbornim materijalima, iako su članovi iste stranke i zvanično ih podržavaju.
Nekada viđeni kao simbol nove generacije liberala, i kanadski premijer Džastin Trudo i francuski predsednik Emanuel Makron videli su svoje političko nasleđe u “ranama” nakon više godina na vlasti, a desničarski pokreti predstavlja sve veću pretnju njihovom rukovodstvu.
Dok se Trudo pripremao da ugosti Makrona u dvodnevnu posetu, oba lidera delila su zajedničku zabrinutost: efekat Obame. Svakog bi mogao da nasledi neko ko je njihova polarna suprotnost i preti da okalja njegovo nasleđe, kao što je bivši predsednik Donald Tramp učinio Baraku Obami posle predsedničkih izbora u SAD 2016.
Nova lica liberalizma
Trudo i Makron su se prvi put sastali na samitu G7 na Siciliji 2017. godine, samo nedelju dana nakon što je francuski predsednik preuzeo dužnost. Kanadski premijer je tada već bio u drugoj godini svog prvog mandata.
„Francusko-kanadsko prijateljstvo ima novo lice. Džastin Trudo, na nama je da odgovorimo na izazove naše generacije! Makron je tada objavio na društvenim mrežama.
Francuski politikolog Dominik Moizi primetio je 2018. da su njih dvojica istih godina i da odišu sličnom empatijom i harizmom.
„Obojica su pozicionirani u centru političkog spektra i dele sličnu viziju sveta“, rekao je Moisi.
Makron, bivši investicioni bankar i ministar ekonomije, kandidovao se van tradicionalnih francuskih levičarskih i desničarskih partija i promenio politički status kao kada je postao najmlađi predsednik u modernoj istoriji zemlje. Kao šef države, obećao je da će otvoriti francusku ekonomiju i okupiti zemlju oko „progresivnog“ plana.
Trudo je sebe kao mladu i dinamičnu novu vrstu političara suprotstavio tadašnjem premijeru Stivenu Harperu, čija je konzervativna vlada postala poznata po svojoj tajnovitosti i stalnim borbama sa medijima.
Trudoovi liberali agresivno su beležili pozitivne poruke i strategiju društvenih medija koja je proizašla iz Obamine predsedničke kampanje. Pažljivo su konstruisali “narativni luk” koji je Trudoa pozicionirao kao autsajdera – uprkos tome što je naslednik najpoznatije kanadske političke dinastije.
Nakon što je osvojio vlast, on je novu liberalnu eru označio kao „sunčane puteve“ za Kanađane, a njegova nova vlada se fokusirala na pravičnost.
Izostanak obećanja o promeni
Kristofer Vajsberg, bivši poslanik iz Makronove Renesansne partije koji je predstavljao francuske građane koji žive u Severnoj Americi i živeo u Kanadi u vreme Trudoovih izbora 2015. godine, video je obojicu lidera kao ljude koji „predstavljaju novi svet, u suprotnosti sa onim što su čak i njihove politički predstavljene struje“.
Na kraju su se, međutim, obojica našli sputani onim što je Vajsberg nazvao „tradicionalnom politikom“ i nisu uspeli da ispune svoja uzvišena obećanja promene.
„Trudo je u izvesnoj meri uspeo da otelotvori novi način vođenja politike, uz bar stvarni napredak u odbrani manjina, dok mi [u Francuskoj] nismo imali jasnu poruku pokušavajući da budemo malo desno i malo levo“, rekao je Vajsberg.
Posle dve nedelje, večeras je objavljen sastav nove vlade premijera Mišela Barnijea, u kojoj će bivši ministar za Evropu Žan-Noel Baro biti novi šef francuske diplomatije.
Barnijeov tim od 39 ljudi je veoma mlad i uključuje nekoliko izuzetnih političkih ličnosti, piše Figaro.
Sebastijen Lekornu ostao je na funkciji ministra odbrane, dok je novi ministar unutrašnjih poslova Bruno Retajo.
Za ministra ekonomije, finansija i industriju imenovan je Antoan Arman, a ministarka obrazovanja je An Ženet, takođe, makronista, dok će Rašida Dati biti ministarka kulture.
Kako ocenjuje Figaro, ne iznenađuje da novi ministri dolaze iz desničarskih stranaka ili iz redova makronista.
Za portparolku vlade imenovana je Mod Brežon, koja već četiri godine brani akciju izvršne vlasti na televizijskim prijemnicima, pa je njeno lice stoga relativno poznato široj javnosti.
Lideri desnice i levice nezadovoljni
Liderka francuske krajnje desnice Marin Le Pen izjavila je da je ova vlada “tranziciona” i, za njen ukus, previše bliska staroj, preneo je BFM TV.
“Ova prelazna vlada posledica je blata koje su stvorili neprirodni savezi tokom parlamentarnih izbora. Nastavićemo da se pripremamo za veliku promenu na koju pozivamo, da bi se Francuska oporavila”, istakla je Le Pen.
Lusi Kastets iz redova levice, imenovana za potencijalnu premijerku od strane Novog narodnog fronta, žali zbog sastava vlade koji je večeras objavljen.
“Obećana nam je vlada harmonije, imamo vladu tvrde desnice. Demokratija je ta koja je ponižena večeras “, napisala je na Iksu.
Žan Lik Melanšon, lider krajnje levičarske stranke Nepokorena Francuska (LFI) uputio je građanima poziv da se “što pre oslobode vlade”.
“Ova kombinacija nema ni legitimitet ni budućnost. Moraćemo da je se rešimo što pre”, napisao je on na platformi Iks.
Lider nacionalnog okupljanja Žordan Bardela smatra da ova vlada “nema budućnost”.
Bardela je napisao na Iksu da u novoj vladi vidi “povratak makronizma na mala vrata”.
“Ono što su Francuzi demokratski sankcionisali, u dva navrata, ne može da se vrati kroz žalosne igre aparata i političkih kalkulacija. To je dakle vlada koja nema budućnost”, naveo je on.
Demonstracije u Parizu, Marseju, Nici…
Iako sastav nove francuske vlade još nije bio otkriven, nekoliko hiljada ljudi je izašlo na ulice Pariza da bi izrazili protivljenje predsedniku Emanuelu Makronu i francuskom premijeru Mišelu Barnijeu.
Demonstracije su održane i u Marseju, Nici i Tuluzu popodne, a jutros u Kanu i Bordou.
Na proteste su pozvala brojnih udruženja kao što su Grinpis, Nu Tu, Atak Frans, srednjoškolski sindikati, ali i levičarske partije uključujući Nepokornu Francusku.
Barnije, koji je pre više od dve sedmice imenovan za predsednika vlade, sinoć je poslao Makronu finalizovanu listu članova nove vlade.
Na izborima održanim u Francuskoj u julu najviše glasova osvojio je široki levičarski blok Novi narodni front, centristička koalicija predsednika Emanuela Makrona napravila je osvojila je drugo mesto, dok je Nacionalno okupljanje Marin Lepen bilo je na trećem mestu po broju glasova.
Barnije je predložio imenovanje sekretara za evropske poslove Žana Noela Baroa na funkciju ministra spoljnih poslova i novi mandat za Sebastijena Lekornua na čelu Ministarstva odbrane, prenosi Figaro. Kako bi Barnije formirao vladu, neophodno je da Makron javno potvrdi predloge premijera.
Ranije danas, bivši premijer Gabrijel Atal je saopštio da Barnije planira da formira vladu sa 38 ministara, gde će se, između ostalog, naći sedam članova partije Renesansa predsednika Emanuela Makrona, tri premijerova republikanca, dva člana savezničke partije MoDem i jedan iz partija Horizonti ili UDI.
Atal je takođe napomenuo da Barnije ne planira da poveća porez za srednju klasu i zaposlene građane, prenosi Figaro.
Kako se navodi, glavni prioriteti nove vlade biće poboljšanje životnog standarda Francuza, garantovanje bezbednosti i kontrola imigracije, jačanje ekonomije, kontrola javnih finansija i smanjenje ekološkog duga.
Figura desnog centra, Filip, koja ima komplikovan odnos sa predsednikom Makronom, priprema svoje ‘trupe’ za predsedničke izbore verovatno 2025.
On tvrdi da će Makron biti primoran da se povuče pre kraja svog mandata 2027, izjavilo je nekoliko uticajnih članova njegove stranke Horizons. Ti zvaničnici i drugi vladini savetnici razgovarali su za Politico pod uslovom anonimnosti
Filip, koji je trenutno gradonačelnik Avra, prvi je objavio vest u intervjuu za Le Point u utorak, rekavši francuskom nedeljniku da će „biti kandidat za sledeće predsedničke izbore“, koji su zvanično zakazani za 2027.
Upitan da li bi bio spreman u slučaju ranijeg glasanja, odgovorio je: „Da, potvrđujem“
Njegova odluka da javno iznese da bi mogao da tako rano zameni Makrona predstavlja veliki poraz za francuskog predsednika, koji je ranije smatrao Filipa saveznikom.
Dok su njegove predsedničke ambicije javna tajna, Filipova najava je bila neočekivana, jer Makron intenzivira napore da imenuje novog premijera i vodi maratonske razgovore sa političarima različitih tabora oko novog mandatara.
Makron je obećao da će ostati na svojoj funkciji do sledećih predsedničkih izbora 2027. godine, kao garant francuskih institucija.
Ali jasno je da Filip, koji je vodio francusku vladu od 2017. do 2020, misli da njegov bivši šef neće još dugo preživeti
On je već dao zadatak svojoj partiji Horizons da „bude spremni za proleće“ 2025. godine, navode izvori iz vrha partijskog rukovodstva koje je kontaktirao Politico.
„On smatra da se sve može pomeriti“, rekao je izvor blizak Filipu.
Čak i ako nova vlada bude imenovana u narednim danima, ona će se i dalje suočiti sa teškom borbom za dobijanje budžeta kroz podeljeni i neprijateljski raspoloženi parlament, što bi moglo da izazove još jednu domaću krizu.
Francuska ne može da podnese smanjeni budžet za 2025. bez nove vlade, a novi budžet treba da bude podnet parlamentu pre 1. oktobra i izglasan pre 1. januara.
“Najbolji neprijatelj”
Odnos Filipa i Makrona ranije je bio definisan rivalstvom i uzajamnim poštovanjem. Bivši premijer, koji je jedan od najpopularnijih francuskih političara, obećao je „lojalnu, ali slobodnu“ podršku Makronu, a njegova stranka Horizons podržava francuskog predsednika u parlamentu.
Ali odnosi su se naglo pogoršali nakon odluke francuskog predsednika da raspiše vanredne izbore nakon snažnog rezultata krajnje desničarskog Nacionalnog fronta tokom evropskih izbora u junu.
Bivši premijer je okrivio Makrona da je „ubio“ vladajuću koaliciju tako što je svoje ljude nespremne poslao na glasanje ovog leta.
Jelisejska palata odbacila je Filipove deklarisane predsedničke ambicije, rekavši da je više usredsređena na formiranje vlade
„Moramo pronaći novog premijera, pozabaviti se vanrednim situacijama i izazovima sa kojima se zemlja suočava. Dakle, ostalo…”.
Očekuje se da će Filipova poslednja najava trajno narušiti njegov odnos sa Makronom i drugim centristima. Prema rečima dvojice upućenih u razgovore, bivši premijer se u ponedeljak sastao sa predsednikom dva sata, a da nijednom nije pomenuo planove da objavi kandidaturu.
Odlazeći ministar unutrašnjih poslova Džerald Darmanin je navodno bio „besan“ na Filipa, naveo je jedan od Darmaninovih savetnika.
„Makron će sada imati jedan jedini cilj, atomizacija Filipa“, rekao je on.
Makron je rekao da mu je veliko zadovoljstvo što može o tome da razgovara sa predsednikom Aleksandrom Vučićem, sa preduzetnicima, istraživačima i studentima.
“Mi smo uvek ovde u nekoj čudnoj situaciji. Trebalo bi da govorimo inteligentno i da budemo kredibilni o nečemu što, u stvari, ovi ljudi u publici znaju bolje od nas. Ja ću onda u nekoliko reči da vam kažem koja je naša vizija. Ako smo mi ovde da razgovaramo zajedno o veštačkoj inteligenciji, to je zato što Srbija ima tu važnu ulogu u Svetskom partnerstvu za veštačku inteligenciju i predsedava grupom koju smo postavili u okviru OECD-a. I ta grupa bi trebalo da koordiniše razgovore o ovoj temi”, rekao je Makron na forumu.
“U svetu gde je sve nestabilno, lepo je imati pouzdane prijatelje i istorijske konstante. Delimo ih. Iskrena radost je vratiti se”, napisao je Makron ćirilicom na mreži X.
Podelio je i zajedničku fotografiju kod Spomenika zahvalnosti Francuskoj na Kalemegdanu a koja je nastala 2019. godine.
Razmenjeno 12 potpisanih dokumenta o saradnji Srbije i Francuske
U Palati “Srbija” u toku je razmena potpisanih bilateralnih dokumenata u prisustvu dvojice predsednika, u sali “Jugoslavija”.
To su Memorandum o razumevanju između Vlade Srbije i Francuske agencije za razvoj (AFD) u pogledu međusobne saradnje, koji su razmenili premijer Miloš Vučević i generalni direktor Francuske razvojne agencije Remi Riu.
Aneks 2 Sporazuma između Vlade Srbije i Vlade Francuske o saradnji u oblasti sprovođenja prioritetnih projekata u Srbiji razmenili su prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali i ambasador Francuske Republike u Beogradu Pjer Košar.
Trostrani ugovor o partnerstvu pod okriljem Fonda za tehničke ekspertize i prenos iskustava između Ministarstva za zaštitu životne sredine Srbije, Francuske agencije za razvoj i Regionalnog centra za upravljanje otpadom regije Pariza razmenili su potpredsednik vlade i ministar životne sredine Irena Vujović i potpredsednik Regionalnog centra za upravljanje otpadom regije Pariza Paskal Pelen.
Izjavu o namerama o saradnji u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru Srbije i Francuske razmenili su ministar poljoprivrede Aleksandar Martinović i ambasador Francuske Pjer Košar.
Sporazum o interesu između Vlade Srbije, SUEZ International SAS i Vinci Construction Grands Projects SA, u odnosu na projektovanje, izgradnju, finansiranje, rad i održavanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Velikom Selu razmenili su ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić i zamenica predsednika i generalnog direktora SUEZ Sabrina Susan.
Izjavu o namerama između Vlade Srbije i međuministarskog delegata za strateško snabdevanje rudama i metalima Francuske o partnerstvu i saradnji u oblasti istraživanja i eksploatacije kritičnih i strateških mineralnih sirovina razmenili su ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović i međuresorni delegat za nabavku strateških metala i minerala Benžamen Galzo.
Pismo o angažovanju za procenu potencijala za razvoj civilnog nuklearnog programa u Srbiji u okviru Memoranduma o razumevanju između EDF i Vlade Srbije razmenili su ministarka Đedović Handanović i izvršni direktor grupe EDF Gzavije Irsa.
Ugovor o nabavci aviona “Rafal” i prateće robe i usluga razmenili su ministar odbrane Bratislav Gašić i izvršni direktor i predsedavajući “Daso Aviasion“ Erik Trapije.
Pismo namere u vezi sa saradnjom Ministarstva zdravlja Srbije sa Bougues Batiment International u oblasti razvoja Regionalnog instituta za onkologiju radiologiju Srbije razmenili su ministar zdravlja Zlatibor Lončar i direktor Bouygues Batiment International Roberto Real.
Izjavu o namerama između ministra nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Srbije i ministra visokog obrazovanja i istraživanja i ministra poljoprivrede i prehrambernog suverniteta Francuske u vezi sa saradnjom u oblasti nauke, istraživanja i inovacija razmenili su ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Jelena Begović i ambasador Francuske Košar.
Izjavu o namerama između ministra turizma i omladine Srbije i ministarskog delegata ispred Ministarstva privrede, finansija, industrijskog i digitalnog suvereniteta, nadležnog za poslove privrede, turizma i potrošača Francuske o saradnji u oblasti turizma potpisali su ministar turizma i omladine Husein Memić i ambasador Košar.
Ugovor o kreditnom aranžmanu između Akcionarskog društva Elektromreže Srbije Beograd i Francuske agencije za razvoj razmenili su direktor EMS Jelena Matejić i generalni direktor AFD Remi Riju.
Potpisan ugovor o nabavci “rafala“
Ugovor o nabavci aviona “rafala“ i pratećih roba i usluga potpisali su ministar odbrane Srbije Bratislav Gašić i Erik Trapije, izvršni direktor kompanije “Daso“.
Oni su na svečanoj ceremoniji razmenili bilateralna dokumenta, nakon čega je usledio dug aplauz.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je juče da bi potpisivanje takvog ugovora bila velika stvar za Srbiju, jer bi značilo ogroman napredak u borbenoj gotovosti i vojnoj moći Srbije, sigurnosti naše zemlje.
“Mi nigde ne izazivamo probleme, niti to planiramo, niti to nameravamo. Ovo je ogroman signal poverenja između Francuske i Srbije. Želimo samo da sačuvamo svoju zemlju, ali time bi Srbija bila mnogostruko, mnogostruko, mnogostruko jača. Imamo još jednu stvar oko koje nismo saglasni. Nije to više pitanje cene, to je pitanje određenih garancija. Ako to uspemo da rešimo, biće u redu, ali oko ovoga se mučimo već četiri dana”, rekao je Vučić.
Vučić: Imali smo duge razgovore o svim strateškim pitanjima, kupovina “rafala” velika vest
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je na zajedničkoj konferenciji za novinare da posebnu zahvalnost duguje Emanuelu Makronu zbog želje da poseti i drugi grad u Srbiji, pošto će sutra biti u Novom Sadu.
Imali smo duge razgovore, nastavićemo ih večeras do kasno u noć, imaćemo ih i sutra, o svim strateškim pitanjima, i bilateralnim i o putu u EU, ali i o strateškim odnosima u svetu i Evropi, rekao je Vučić.
Sporazum potpisani večeras, ističe, pokazuje da se saradnja dve zemlje provlači kroz sve sfere društvenog života.
Zahvalio je predsedniku Makronu na podršci Francuske evropskom putu Srbije.
“Zhvalan sam i na sve većem nivou investicija te zemlje u našu zemlju i sve bližoj saradnji u različitim sferama društvenog života”, rekao je Vučić.
Naglasio je da je kroz potpisane sporazume obuhvaćena saradnja u namenskoj industriji, vojnotehničkoj saradnji, veštačkoj inteligenciji, IT sektoru, inovacijama, startapima, nuklearnoj energiji, kritičnim sirovinama, auto-industriji, aeronautici, u oblasti letećih automobila, prečistača otpadnih voda, upravljanja postrojenjima, obrazovanju i za učenje francuskog jezika u školama, saradnji univerziteta i u zdravstvu.
“Obavezujemo se da ćemo izgraditi veliku onkološku bolnicu ili institut za onkologiju, što će vredeti stotine miliona evra, što će biti značajno za naše građane u borbi protiv kancera”, rekao je Vučić.
Predsednik je ocenio da je kupovina “rafala“ velika vest.
Rekao je da je ukupna vrednost ugovora 2,7 milijardi, a reč je o nabavci 12 potpuno novih aviona koji će biti u vlasništvu Republike Srbije.
Makron: Srbiji je mesto u Evropskoj uniji
Predsednik Francuske Emanuel Makron se na početku obraćanja zahvalio predsedniku Vučiću na toplom dočeku i naveo da mu je drago što se sa svojom delegacijom vratio u Srbiju.
“Želeo bih da danas svojim prisustvom ponovo uputim poruku prijateljstva Francuske Srbiji i da na najodlučniji način izjavim da je vašoj zemlji mesto u Evropi, Evropskoj uniji”, rekao je Makron.
Naveo je kako su u poslednjih pet godina odnosi Srbije i Francuske doživeli novi uzlet.
“Ojačala je naša ekonomska saradnja. Francuska preduzeća dugoročno su se angažovala na infrastrukturnim projektima kao što su beogradski metro, modernizacija Aerodroma ‘Nikola Tesla’ na kojem ćemo sutra obeležiti uspešno okončane radove, modernizacija mreže za elektrodistribuciju, upravljanje otpadom i saradnja u oblasti zdravstva”, istakao je Makron.
Naglasio je kako su privredne delatnosti sve brojnije u oba smera i da postižu sve veći uspeh, kao što su pokazali razgovori u Beogradu u junu i u Parizu početkom avgusta na margini Olimpijskih i Paraolimpijskih igara.
“Francuska agencija za razvoj koja je prisutna u Srbiji od 2019. godine izdvojila je svotu od gotovo 600 miliona evra i nastavlja da razvija svoje aktivnosti. Naši stručnjaci rade na pružanju podrške u sprovođenju reformi i ekološkoj i energetskoj tranziciji u Srbiji. Danas sporazumi koji su potpisani su jako važni za sve to”, rekao je Makron.
Dodao je kako će sutra imati zadovoljstvo i čast da poseti jednu od najvećih nacionalnih kulturnih ustanova Srbije koja se nalazi u Novom Sadu, kao i da u velikoj meri sportisti predstavljaju sponu između dve zemlje.
“Počevši od Novaka Đokovića. Sportisti dveju zemalja su dobili jako puno medalja. Imali smo divnih slika ovog leta sa Olimpijskih igara. Vi imate vašeg heroja koga ste vi ovde slavili kada se vratio u Srbiju. Mi smo ga takođe slavili u Francuskoj. On je postigao neverovatan uspeh”, poručio je Makron.
Napomenuo je da se vratio u Srbiju da bi video kako Srbija i Francuska mogu da nastave svoj put u međunarodnom i evropskom kontekstu.
“Puno toga se dogodilo u poslednjih pet godina, imamo puno tenzija. Rat se vratio na evropski kontinent sa agresijom Rusije protiv Ukrajine. Sem tih pitanja koja sebi postavljamo, pa i sumnji koje nas obuzimaju, moja poruka je jednostavna, Evropska unija i njene zemlje članice, njima je potrebna u ovom kontekstu, jaka i demokratska Srbija, a Srbiji je potrebna jaka i suverena Evropska unija kako bi branila njene interese. Srbiji je mesto u Evropskoj uniji i ona tu može da odigra jednu veoma važnu ulogu i da posluži kao primer i zamajac čitavom regionu Zapadnog Balkana i mi smo spremni da pružimo podršku svim naporima koji su neophodni, kako u oblasti ekonomije, tako u poboljšanju vladavine prava i svakodnevnog života”, poručio je Emanuel Makron.
Dodao je da bi želeo da se uskoro steknu uslovi za otvaranje novog klastera pregovaračkih poglavlja između Srbije i Evropske unije, kao i da je Francuska spremna da i dalje pokreće inicijative u okviru Evropske političke zajednice u kojoj se glas Srbije poštuje i čuje.
“Kao i Francuska, i Srbija teži ka nezavisnosti i suverenitetu, koji danas samo Evropska unija može da joj ponudi zahvaljujući sredstvima za stratešku autonomiju kojima raspolaže. Ta filozofija, ta doktrina, to je upravo ono što Francuska nosi već sedam godina u EU, od 2022. godine, to je ono što nose svi Evropljani, to je ono što zovemo Agenda iz Versaja iz 2022. godine i to je deo mandata sadašnje Evropske komisije. Strateška autonomija, mi možemo zajedno da je konsolidujemo, da pojačamo našu bezbednost. To nije samo na nivou EU, već je u okviru Evropske političke zajednice i to sve gradimo zajedno sa zemljama koje žele da se približe Evropskoj uniji. Zbog toga, izbor borbenih aviona ‘rafala’ je jedan jasan izbor koji predstavlja volju za dugoročnim savezom između naše dve zemlje u sklopu snažne, suverene Evropske unije i taj izbor učestvuje u našoj strateškoj autonomiji. Gradimo našu odbranu i želimo da operativno budemo nezavisni”, istakao je Makron.
Napomenuo je da to treba da nastavi da se radi u svim sektorima “kako bismo bili što otporniji u međunarodnom okruženju koje je postalo sve neizvesnije”.
“Imali smo pandemiju koja nas je sve pogodila i imamo geopolitičke krize. Pandemija je bila pre samo četiri godine, to su mnogi zaboravili, ali tu smo videli koliko smo krhki, koliko smo osetljivi. Upravo zbog toga su ovi sporazumi koje smo potpisali. Imamo sporazum između naših vlada i drugih 11 sporazuma koji nam omogućavaju da produbimo našu saradnju, da ojačamo naše veze i da poboljšamo naše kapacitete, da se suočimo sa velikim promenama kada govorimo o održivom rastu, o energetici, o infrastrukturama. Vi ste govorili o energetici koliko je upravo to važno, kako za vašu zemlju, tako i za ceo region”, naveo je Makron.
Istakao je da je centar za onkologiju jako važan za Francusku, a da su prisutni i predstavnici velikog broja firmi koje će pomoći svim vezama između dve zemlje.
“Želim da vam se zahvalim i na onome što radite za francuski jezik i za ono što ste odabrali. Mi zaista želimo da budemo vaš partner i da vi budete naš bliži partner u organizaciji Frankofonije. Upravo zbog toga ćemo se susresti sa mladim Francuzima i srpskim akterima i razgovaraćemo o veštačkoj inteligenciji. To je tema koja je jako važna, Srbija trenutno predsedava Globalnim partnerstvom za veštačku inteligenciju, a Francuska će u februaru 2025. godine biti domaćin samita posvećenom upravo ovoj temi”, rekao je Makron.
Dodao je da isto važi i za oblast metala od strateškog značaja za šta je takođe potpisan sporazum i naglasio da se tome raduje.
“Vidim koliko su strasti tu ponekad uzavrele. To je zaista jako važna tema za naš suverenitet, za našu energetsku tranziciju. Mi u Francuskoj takođe imamo važne projekte u ovoj oblasti i zato je jako važno da vlade sarađuju kako bismo bili sigurni da svi ti projekti poštuju najbolje standarde po pitanju zaštite životne sredine. Mi možemo da vam pomognemo, imamo iskustva, ali naravno sve te odluke su na Srbiji. Srbija je suverena da donese sopstvene odluke”, naglasio je Emanuel Makron.
Govoreći o odnosima Beograda i Prištine, Makron je rekao da je normalizacija tih odnosa sastavni deo procesa približavanja Evropskoj uniji.
“To pitanje neće biti rešeno bez kompromisa obe strane i, shodno tome, ako ne bude političke hrabrosti da se postigne rešenje. U tom smislu, želim da čestitam srpskim nadležnim organima krajem prošle godine kako bi počeli sa sprovođenjem sporazuma iz Ohrida. Sa našim evropskim partnerima rekli smo koliko smo zabrinuti zbog nedavnih jednostranih poteza Kosova koji ne šalju dobar znak. Budite uvereni da će Francuska i dalje s posebnom pažnjom pratiti uslove u kojima živi srpska zajednica na Kosovu i u tom kontekstu smo posebno privrženi obrazovanju zajednice opština sa većinskim srpskim stanovništvom”, naveo je Makron.
Istakao je da je njegova današnja poruka, pre svega, poruka odlučnosti i poverenja.
“Nastavićemo da pružamo podršku naporima koji se ulažu u evropsko posredovanje kako bi se ostvario napredak u normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova, što je od ključnog značaja i za čitav region Zapadnog Balkana. Na taj način će se poboljšati i vaši odnosi sa svim partnerima. Imaćemo slobodno kretanje stanovnika i bolji život za sve vaše građane”, poručio je Makron.
Na kraju obraćanja se zahvalio predsedniku Vučiću na strateškim odlukama koje je danas doneo.
“I na angažmanima koje ste preuzeli i kojih se držite od septembra meseca. Puno puta smo razgovarali poslednjih pet godina, otkako sam poslednji put bio u poseti, puno smo razgovarali na raznim mestima, delili smo naše analize. Puno sam naučio tako što sam vas slušao. Često smo se slagali, a kada se nismo slagali, uvek smo poštovali jedan drugog, ali ste uvek radili ono što ste rekli da ćete raditi i to je nešto što ja zaista cenim i to je upravo ono što je prijateljstvo između naša dva naroda”, naglasio je Makron.
Istakao je da su naši narodi u važnim trenucima uvek bili jedan pored drugog.
“Verovatno zato što i srpski i francuski narod imaju taj ideal romantizma, imaju hrabrost, znaju istoriju i istorija je važna za njih. Odluke koje su danas donete i razgovori koje ćemo dalje imati, mislim da na skroman način nastavljaju ovu slavnu prošlost i naše prijateljstvo koje je zaista snažno i solidno. Ja sam danas i sutra ovde u Srbiji i vaš sam iskreni prijatelj. Poštujem vas, imamo određene angažmane. Ja želim da nastavimo da pišemo nove stranice prijateljstva između naša dva naroda u trenutku kada je jako važno da imamo istorijske, snažne prijatelje, a mi to imamo među nama”, naveo je Emanuel Makron na kraju svog obraćanja.
Vučić: Ne stidim se odluke o Rusiji, ja objašnjavam svoje poteze svom narodu
Predsednik Vučić je, odgovarajući na pitanje novinara da li se Srbija kupovinom “rafala” udaljava od Moskve i približava EU, istakao da je ponosan na politiku Srbije, što uvek poštuje Povelju UN, što se ne bi moglo reći za mnoge zemlje na Zapadu.
“Znam da bi Emanuel voleo da uvedemo sankcije Rusiji, ali se ne stidim svoje odluke. Ja objašnjavam svoje poteze svom narodu”, rekao je Vučić.
Srbija, poručio je, podržava teritorijalni integritet Ukrajine i da ih doživljavamo kao prijateljski narod.
“Više smo humanitarne pomoći dali nego svi na Zapadnom Balkanu, pa puta dvadeset”, istakao je Vučić.
Napomenuo je i da je nemoguće, što se tiče “rafala”, da Srbija prenese tehnologiju Rusiji.
Razgovori su, navodi, bili teški i i naporni, i “nizašta ne bi dali tranfer tehnologije”.
Vučić: Nuklearna energija čista, daje sigurnost jednoj zemlji
Vučić je, govoreći o nuklearnoj energiji, rekao da ćemo morati da investiramo u budućnosti da bismo imali struju, a da su navodi o skladištenju nuklearnog otpada iz Francuske “gluposti” koje neće da komentariše.
Nuklearna energija je čista i postojana, daje sigurnost jednoj zemlji, rekao je predsednik.
“Iracionalne arugmente, racionalnim argumentima nikada ne možete da pobedite”, istakao je Vučić.
Na pitanje šta u političkom, a šta u ekonomskom kontekstu za Srbiju označava poseta Makrona, te koliko je važno pozicioniranje Srbije u savremenim okolnostima uz svog strateškog partnera, Radić kaže da se radi o izuzetno važnoj poseti, gde je očigledno predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, “pronašao formulu strateškog oslonca”.
“To je i pozadina za ekonomsku saradnju. Naprosto, sve ima svoju cenu. Jasno je da ako Srbija, iz pozicije u kojoj se nalazi – neutralne zemlje; opterećene nerešenim srpskim pitanjem; pominjanjem Kosova sa svim svojim posledicama; ostacima balansirane politike i vezama sa Kinom i Ruskom Federacijom, nešto ne pruži novim saveznicima, onda i nema mnogo prostora za trgovinu. Ovo je par ekselans političko pitanje i vrlo važan katalizator ekonomskih ugovora”, objašnjava Radić i dodaje da se to odnosi na sve ugovore sklopljene u proteklom periodu sa Francuzima, kao i one koji će biti sklopljeni: od nabavke borbenih aviona “rafal” i ostale borbene tehnike, preko tema koje su otvorene kao što je gradnja nuklearne elektrane, do već postojećih i afirmisanih francuskih ulaganja (Vansi; Makron prema zvanično objavljenom planu otvara aerodrom) itd.
Upitan koliko je nabavka savremenog naoružanja i kupovina “rafala” zapravo politička poruka, on odgovara da su “rafali” direktno deo konteksta i “potvrda saradnje”.
Objašnjava da je Srbija još od sredine prošle dekade pa nadalje gradila spoljnopolitičke veze sa drugim državama kroz kupovinu naoružanja.
“Tamo gde naprosto niste saveznici jer niste deo NATO; ili niste saveznici ni istočnim zemljama, to se premošćavalo ugovorima o kupovini naoružanja sa Rusijom, Belorusijom, Kinom, francuskim, belgijskim, nemačkim firmama… ‘Rafali’ su ipak strateškog značaja i vrednosti, najpre o potvrđivanju posebnih odnosa prema Francuskoj ali i ulazak u vojno okrilje Zapada”, ističe Radić primećujući da ideja da kupite takav avion “podrazumeva da ste u nekoj meri partneri”, jer, kako kaže, mora postojati poverenje “da se pruži odgovarajuća tehnologija”.
Radić pita i “da li možete dobiti elektronske sisteme, dobiti naoružanje koje imaju članice NATO, a da niste član NATO?”.
“To jeste kamen spoticanja. Srbija je u vrlo neobičnoj situaciji, želela bi da se tretira kao zemlja partner, ali s druge strane stoji činjenica da ne pokazuje želju pa čak ispoljava i otvoreno negodovanje prema članstvu u NATO, što kompromituje ideju kupovine savremenih vojnih sistema na Zapadu. Jer, dajete mnogo novca za nešto gde ćete ostati nedorečeni po pitanju sposobnosti upravo jer ne možete dobiti nešto što je moguće da koriste samo članice NATO”, zaključuje Radić.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je na Instagramu fotografije dolaska francuskog predstavnika Emanuela Makrona u Beograd.
“Dobro nam došli, dragi prijatelju! Značaj Vaše posete za nas je nemerljiv u političkom i ekonomskom smislu, a nadam se da ćemo, kao zemlja i narod, znati da uzvratimo i poštovanje i pažnju koju Vi pokazujete prema našoj Srbiji. Pred nama su novi koraci kojima ćemo proširiti naše partnerstvo i ojačati tradicionalno dobre odnose naše dve zemlje i dva naroda. Živelo prijateljstvo Srbije i Francuske!”, naveo je Vučić u objavi na Instagram profil “buducnostsrbijeav”.
Francuski predsednik izašao je iz aviona gde ga je dočekao predsednik Srbije sa kojim se srdačno pozdravio.
Prema programu posete, francuski predsednik sa aerodroma odlazi u Palatu Srbija gde će mu biti priređen svečani doček sa vojnim počastima.
Uslediće sastanak predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednika Francuske Emanuela Makrona, a nakon toga će uslediti ceremonija razmene potpisanih bilateralnih dokumenata u prisustvu dvojice predsednika u sali Jugoslavija u “Palati Srbija”.
Nakon pozdrava Vučića i Makrona usledile su himne dve zemlje.
Nakon smotre počasne garde ispred “Palate Srbija” uslediće razgovori dvojice predsednika u četiri oka.
Ispred “Palate Srbija” Makrona dočekuju predsednik Vlade Srbije Miloš Vučević i ministri.
Osim srpskih ministara, tu je i delegacija Francuske sa kojom se pozdravlja predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
On je izjavio je da će Srbija danas ugostiti predsednika Francuske Emanuela Makrona drugi put u poslednjih pet godina što je velika čast, a da će jedna od glavnih tema biti i ekonomska saradnja.
“Francuska jeste jedna od dve, tri najveće ekonomije u Evropi. Veliki broj francuskih kompanija radi u Srbiji, aktivni su u izgradnji metroa, upravljanju aerodromom, sanaciji deponije u Vinči i izgradnji fabrike za proizvodnju energije iz otpada i tako dalje. Veliko je prisustvo francuskih kompanija koje su među najboljima u svetu u svojim oblastima, a danas ćemo imati i veliki broj potpisanih ugovora,” rekao je Mali.
On je istakao da je spoljnotrgovinska razmena Srbije i Francuske u poslednjih 12 godina trostruko povećana, sa nekadašnjih 795 miliona evra na današnjih preko dve milijarde evra.
“Govorimo o zemlji koja je jedna od najjačih ekonomija u Evropi i svaki ovakav podatak pokazuje koliko se naša ekonomska politika menja”, poručio je ministar finansija.
Francuski predsednik Emanuel Makron u Srbiju dolazi na poziv predsednika Aleksandra Vučića.
Uoči posete, Vučić je za RTS rekao da će sa Makronom razgovarati o veoma bitnim pitanjima, kao i da se još razgovara o kupovini aviona “rafal” i da cena više nije pitanje, već određene garancije.
Prema programu posete, kako su naveli iz Službe za saradnju sa medijima predsednika, očekuje se da francuski predsednik sleti na Aerodrom “Nikola Tesla” oko 18.05 sati, gde će biti priređen doček.
Nakon toga uslediće ceremonija svečanog dočeka ispred Palate “Srbija” sa vojnim počastima od 18.30.
Sastanak predsednika Aleksandra Vučića i Emanuela Makrona biće u 18.45 časova. Nakon čega će od 19.40 sati uslediti ceremonija razmene potpisanih bilateralnih dokumenata u prisustvu dvojice predsednika u sali Jugoslavija u “Palati Srbija”.
Dvojica predsednika obratiće se medijima u 19.45 časova.
Drugog dana posete, Makron će otići u Novi Sad gde će posetiti Galeriju Matice srpske i obići nove postavke.
Od 11.15 časova očekuje se obraćanje predsednika Vučića i predsednika Makrona na Forumu o mladima i veštačkoj inteligenciji u kompaniji “Šnajder elektrik” u Novom Sadu.
Prema programu drugog dana posete, od 15.30 časova uslediće ceremonija otkrivanja ploče povodom završetka radova na modernizaciji Aerodroma “Nikola Tesla” u Beogradu i obraćanje dvojice predsednika.
Oko 15.50 časova očekuje se ispraćaj predsednika Francuske Emanuela Makrona.
Francuski predsednik prvi put je bio u zvaničnoj poseti Beogradu u julu 2019. godine kada su dve zemlje obeležile 180 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa. Predsednik Vučić u zvaničnoj poseti Parizu boravio je u aprilu ove godine.
Vučić i Makron su se sreli i tokom Olimpijskih igara u Parizu, gde je Vučić prisustvovao prijemu za svetske lidere u Jelisejskoj palati.