„Naravno, nismo zainteresovani za globalni sukob. Nismo ludi! Kome je potreban globalni sukob?“, retorički je upitao političar. „Niti smo bili zainteresovani za početak specijalne vojne operacije“, naglasio je.
Medvedev je ponovio da je Rusija više puta upozoravala Zapad i zemlje NATO-a, pozivajući ih da uzmu u obzir interese Rusije i sednu za pregovarački sto.
Simptom/TASS
Hitan sastanak Saveta bezbednosti UN u ponedeljak zbog ruskih napada u Ukrajini
“Rusija je dostigla zastrašujući nivo ratnih i zločina protiv čovečnosti u svojim napadima na civile i civilnu infrastrukturu u Ukrajini”, naveo je ukrajinski ambasador pri UN Andrij Melnik, u svom pismu kojim zahteva sastanak.
Danas je Ruska Federacija zvanično preuzela odgovornost za upotrebu “balističke rakete srednjeg dometa poznate kao ‘orešnik’ u Lavovskoj oblasti. Takav udar predstavlja ozbiljnu pretnju bezbednosti evropskog kontinenta, podriva regionalnu stabilnost i predstavlja ozbiljne rizike za međunarodni mir i bezbednost u širem smislu“, dodao je Melnik.
Simptom/Beta
Izrael ponovo negira postojanje Palestinaca
Savet bezbednosti će u ponedeljak glasati o rezoluciji koju su sastavile SAD, a podržalo ju je nekoliko arapskih i muslimanskih zemalja. Za rezoluciju je rečeno da “nudi put ka palestinskom samoopredeljenju i državnosti”.
U podužem postu na Iksu koji je objavio, Ben-Gvir tvrdi da “ne postoji nešto poput ‘palestinskog naroda'”, tvrdeći da je nacija “izmišljotina bez ikakve istorijske, arheološke ili činjenične osnove”.
“Okupljanje imigranata iz arapskih zemalja u Zemlji Izraela ne predstavlja naciju i oni svakako ne zaslužuju nagradu za terorizam, ubistva i zločine koje su počinili svuda, a posebno u Gazi”, napisao je, dodajući da je jedino “pravo” rešenje sukoba “podsticanje dobrovoljne emigracije”, piše RT internešnel.
Izraelski ministar finansija Bezalel Smotrič uputio je sličan apel, pozivajući premijera Benjamina Netanjahua da “jasno stavi do znanja celom svetu” da palestinska država “nikada neće biti osnovana”.
Državu Palestinu trenutno priznaje 157 zemalja, uključujući četiri od pet stalnih članica Saveta bezbednosti UN.
Iako je Netanjahu u septembru rekao da “neće biti palestinske države zapadno od reke Jordan”, on se prethodno distancirao od Bena-Gvira i Smotriča. Obojica su navodno isključeni iz ratnog kabineta premijera.
Rusija je naglasila da buduće rezolucije o Gazi moraju ponovo da potvrde rešenje o dve države i put ka održivoj palestinskoj državnosti.
Simptom/B92/RT Balkan
Netanjahu tvrdi da će se suprotstaviti uspostavljanju bilo kakve palestinske države
Netanjahu već dugo odbacuje ideju palestinske državnosti. Međutim, dok SAD pokušavaju da proguraju svoj predlog o prekidu vatre u Gazi, izraelski lider suočava se sa snažnim međunarodnim pritiscima da pokaže više fleksibilnosti.
Savet bezbednosti trebalo bi sutra da glasa o američkom predlogu za mandat međunarodnih stabilizacionih snaga Ujedinjenih nacija u Gazi, uprkos protivljenju Rusije, Kine i pojedinih arapskih država.
SAD su, pod međunarodnim pritiskom zemalja koje bi mogle poslati vojnike u buduće mirovne snage, izmenile predlog rezolucije i pojačale formulacije koje se odnose na palestinsko pravo na samoopredeljenje. U najnovijoj verziji navodi se da plan američkog predsednika Donalda Trampa može da obezbedi „verodostojan put“ ka palestinskoj državnosti. Rusija je, međutim, predložila sopstvenu rezoluciju sa još snažnijim izrazima podrške palestinskoj državi.
Netanjahuovi ultradesničarski koalicioni partneri pozvali su ga da zauzme čvrst stav protiv tih inicijativa. Obraćajući se svom kabinetu danas, Netanjahu je istakao da se izraelsko protivljenje uspostavljanju palestinske države „nije promenilo ni najmanje“.
Dodao je da već decenijama blokira svaki napredak ka palestinskoj državnosti i da ga ni unutrašnji ni spoljašnji pritisci ne uznemiravaju.
„Ne trebaju mi ničije potvrde, tvitovi ili predavanja“, rekao je.
Netanjahu je takođe podsetio da Trampov plan predviđa demilitarizaciju Gaze i razoružavanje Hamasa.
„Ili će se to desiti lakim putem, ili teškim“, poručio je.
Simptom/Danas/N1
Savet bezbednosti UN ukinuo sankcije sirijskom predsedniku Al Šari
Prema rezoluciji koju su podnele Sjedinjene Američke Države, sankcije su ukinute i sirijskom ministru unutrašnjih poslova Anasu Hasanu Hatabu, prenosi Rojters.
Za ukidanje sankcija glasalo je 14 zemalja, dok je Kina bila uzdržana. Vašington je mesecima unazad pozivao 15-člani Savet bezbednosti UN da ublaži sankcije Siriji.
Nakon 13 godina građanskog rata, sirijski predsednik Bašar al Asad svrgnut je u decembru prošle godine u ofanzivi pobunjeničkih snaga predvođenih islamističkom grupom Hajat Tahrir al Šam (HTS).
Ranije poznata kao Nusra front, HTS je bila zvanično krilo Al Kaide u Siriji sve do prekida veza 2016. godine, a od maja 2014. godine, grupa HTS se nalazila na listi sankcija Saveta bezbednosti UN protiv Al Kaide i Islamske države.
Više članova HTS je takođe bilo pod sankcijama UN, koje su se odnosile na zabranu putovanja, zamrzavanje imovine i embargo na oružje, a njima su bili pogođeni i Al Šara i Hatab.
Simptom/Newsmax
Dodik: Razumeli smo poruke Saveta bezbednosti, posebno SAD o neophodnosti dijaloga
„Spremni smo da razgovaramo i razgovaraćemo sve dok se ne nađe rešenje ili dok razgovor ne postane potpuno besmislen. U svakom slučaju, očekuje nas vreme u kojem smo veoma dobro razumeli stavove Saveta bezbednosti“, kazao je Dodik novinarima u Banjaluci pošto je sa ostalim zvaničnicima RS u crkvi Hrista spasitelja zapalio sveće za poginule u Novom Sadu 1. novembra prošle godine.
Po njegovim rečima, stavovi sadašnje američke administracije su da se neće mešati u unutrašnje stvari drugih zemalja i neće sprovoditi mere intervencionizma, a i da neće “graditi druge države i nacije”.
“To znači da domaći lideri, a ovde, što je posebno važno, i konstitutivni narodi, treba da sednu i da se dogovore. To je nešto što se već dugo nije čulo iz usta određenih američkih struktura”, naglasio je Dodik.
Rekao je da su na jučerašnjoj sednici Saveta bezbednosti o stanju u BiH, Kina i Rusija ostale principijelne i imale konstruktivnu ulogu.
„Zahvalni smo Rusiji koja je uporno godinama iznosila izveštaje u tako visokom forumu kao što je Savet bezbednosti. Zahvalni smo i Kini koja je ostala principijelna u pogledu nelegitimnosti i povodom divljačkog imenovanja (visokog predstavnika u BiH Kristijana) Šmita. Moram da zahvalim i Srbiji, kao i Hrvatskoj, koja je iznela stav da u BiH mora postojati ravnopravan dijalog“, kazao je Dodik.
Ocenio je da je došlo do „značajne promene u odnosu na događaje koji su se dešavali pre samo šest meseci“.
„To nije priklanjanje bilo kojoj strani, pogotovo ne nama, već shvatanje realnosti koja je takva da se država ne može graditi rušenjem Ustava i nametanjem dominacije jednih nad drugima. To je neodrživo“, zaključio je Dodik.
Simptom/Danas/Beta
SB UN o stanju u BiH – SAD pozdravljaju korake Republike Srpske, kritike Kine i Rusije na račun Šmita
Sednica Saveta bezbednosti završena je bez obraćanja visokog predstavnika Kristijana Šmita, koji je redovan izveštaj o stanju u BiH dostavio, ali se nije pojavio u Njujorku.
Šmit je naveo da je proteklih šest meseci u BiH obeleženo političkom krizom, izazvanom potezima Milorada Dodika.
Predstavnica Sjedinjenih Američkih Država u UN Dorota Šej istakla je da je Vašington preduzeo niz diplomatskih aktivnosti radi smirivanja situacije, a kao rezultat toga navela imenovanje v.d. predsednice Republike Srpske.
“Radili smo odlučno i diskretno kako bismo obezbedili prostor za deeskalaciju u BiH. Pozdravljamo korak koji je preduzela Narodna skupština Republike Srpske kada je delovala u zakonskom okviru i BiH stavila na stabilnije temelje. U odgovoru na ta pozitivna kretanja, ukinuli smo sankcije zvaničnicima Srpske”, izjavila je Šej.
Kritike Kine i Rusije na račun Šmita
Dok su zapadne zemlje pozdravljale poteze visokog predstavnika, predstavnik Kine ocenio je da Kristijan Šmit pogoršava stanje u zemlji.
“Suđenje Dodiku pred Sudom BiH dovelo je do podela i etničkih tenzija. Kina je zabrinuta zbog najnovije situacije. Šmit je često kršio bonska ovlašćenja i doveo do toga da su razlike i nesklad veći nego ikada”, poručio je predstavnik Kine u UN Geng Šuan.
Glas Republike Srpske preneo je ambasador Rusije u UN Vasilij Nebenzja, koji je nakratko pauzirao ulogu predsedavajućeg Saveta bezbednosti i predstavio izveštaj Vlade Republike Srpske, u kojem se za krizu u BiH optužuje Kristijan Šmit.
Nebenzja je podsetio da je Šmit imenovan bez saglasnosti Saveta bezbednosti, suprotno svim pravilima.
“Potpuno je odvojen od stvarnosti i njegov cilj je da stvori lažnu sliku o BiH i prebaci odgovornost na Republiku Srpsku, koja brani temelje Dejtona. Konstatujemo opasnu prirodu antisrpske politike iz Federacije i institucija BiH. Ukidanje Kancelarije visokog predstavnika može BiH i njenim građanima doneti prosperitet”, istakao je Nebenzja.
Smena ili ukidanje kancelarije
Predsedavajući Predsedništva BiH Željko Komšić rekao je da je cilj krize u BiH otcepljenje Republike Srpske. Komšić se zalaže za očuvanje funkcije visokog predstavnika, ali i za smenu Kristijana Šmita.
“Druga opcija je dugoročnija, ali njena suština je da BiH postane demokratska zemlja, da se ukine diskriminacija građana u oblasti ljudskih prava i odustane od konfliktnog koncepta etničkog balansa ili disbalansa moći, kako bi država bila spremna za integraciju u EU”, rekao je Komšić.
Sednici, koja na svakih šest meseci razmatra stanje u BiH, prisustvovao je i predstavnik Srbije, koji je podsetio da je zemlja iz koje dolazi posvećena očuvanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH, kao i poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Simptom/RTS/Dragana Biberović
Savet bezbednosti UN odbio rusko-kineski pokušaj da se zaustavi mehanizam vraćanja sankcija Iranu
Rok postavljen Iranu da ispuni svoje obaveze iz sporazuma sa pet sila iz 2015. godine ističe sutra, a zemlje Zapada tvrde da sedmice sastanaka sa Teheranom nisu dovele ni do čega „konkretnog“.
Rezolucija koju su predložile Rusija i Kina – najmoćniji i najbliži saveznici Irana u 15-članom Savetu – nije dobila podršku devet zemalja koliko je potrebno da se zaustavi sutrašnje stupanje na snagu serije sankcija.
Ovo vraćanje sankcija deo je mehanizma iz sporazuma iz 2015. na osnovu kojeg su te sankcije suspendovane.
Mehanizam je pokrenut prošlog meseca i Iran je imao rok od 30 dana da ispuni obaveze iz sporazuma.
Ukoliko se ne postigne dogovor u poslednjem trenutku, vraćanje sankcija – na zahtev Velike Britanije, Francuske i Nemačke – ponovo će zamrznuti iransku imovinu u inostranstvu, obustaviti sporazume o oružju sa Teheranom i kazniti svaki razvoj iranskog programa balističkih raketa.
To će dodatno pritisnuti posrnulu ekonomiju zemlje.
Očekuje se da će sankcije osnažiti napetosti između Irana i Zapada.
Nije jasno kako će Iran odgovoriti, s obzirom na to da su u prošlosti zvaničnici iz Teherana pretili da će se povući iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja.
To isto je uradila Severna Koreja, koja je napustila sporazum 2003. godine, a zatim napravila atomsko oružje.
Iran tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo mirnodopski, ali od svih zemalja na svetu koje nemaju programe nuklearnog oružja, Iran je jedini koji obogaćuje uranijum do 60 odsto – a to je na kratak, tehnički korak daleko od nivoa za proizvodnju oružja.
Simptom/Danas/Beta/AP
Putin izričit: Niko ne bi trebalo da sumnja u to da je Rusija sposobna da odgovori na sve postojeće ili nove pretnje
Na brifingu, šef države je objavio spremnost Rusije da se pridržava ograničenja iz Novog START sporazuma. Naglasio je da bi to bilo efikasno samo ako Sjedinjene Države uzvrate, pišu RIA Novosti. U tom slučaju, odredbe sporazuma mogle bi se primenjivati godinu dana nakon njegovog isteka 5. februara 2026. godine.
“Verujem da bi sprovođenje ruske inicijative moglo značajno doprineti stvaranju atmosfere koja pogoduje suštinskom strateškom dijalogu sa Sjedinjenim Američkim Državama”, rekao je Putin.
Predsednik Rusije je skrenuo pažnju Saveta bezbednosti na činjenicu da je rusko-američki sistem kontrole naoružanja trenutno potpuno uništen, a globalna strateška stabilnost nastavlja da se pogoršava.
To je zbog destruktivnih akcija Zapada: nuklearne sile potkopavaju temelje dijaloga pokušavajući da steknu nadmoć. Rusija je konstantno isticala opasnost od demontaže sistema kontrole naoružanja, ali njene ideje u oblasti strateške bezbednosti nisu dobile jasan odgovor, pišu RIA Novosti.
Putin je napomenuo da Rusija razvija planove za jačanje svojih odbrambenih sposobnosti, uzimajući u obzir globalnu situaciju, i da se ti planovi sprovode u potpunosti i blagovremeno. Istovremeno, ona nema interesa da podstakne trku u naoružanju i uvek preferira da rešava probleme diplomatskim putem.
„Želeo bih da naglasim, i niko ne bi trebalo da sumnja u to, da je Rusija sposobna da odgovori na sve postojeće ili nove pretnje”, naveo je Putin.
Simptom/Danas
SAD opet uložile veto na rezoluciju UN koja traži momentalno primirje u Gazi i oslobađanje talaca
Svih ostalih 14 članova tog najmoćnijeg tela UN glasalo je za rezoluciju, koja je opisala humanitarnu situaciju u Gazi kao „katastrofalnu“ i pozvala Izrael da ukine sve restrikcije na isporuku pomoći za 2,1 milion Palestinaca na toj teritoriji.
„Kolege, američko protivljenje ovoj rezoluciji neće biti iznenađenje. Ona ne osuđuje Hamas niti priznaje pravo Izraela da se brani i pogrešno legitimizuje lažni narativ koji ide u prilog Hamasu, koji je nažalost naišao na odjek u ovom savetu“, rekla je Morgan Ortagus visoka američka politička savetnica uoči glasanja.
Ona je dodala da su ostali članovi Saveta bezbednosti „zanemarili“ američka upozorenja na „neprihvatljiv“ jezik i umesto toga prihvatili nešto što je osmišljeno da naiđe na veto.
Ovakvo glasanje dalje ukazuje na izolaciju SAD i Izraela svetu u odnosu na gotovo dvogodišnji rat u Gazi, piše agencija AP. Glasanje je obavljeno samo nekoliko dana pred okupljanje svetskih lidera na Generalnoj skupštini UN, gde će Gaza biti glavna tema i na kojoj se vodeći američki saveznici spremaju da priznaju nezavisnu palestinsku državu. To je uveliko simboličan gest kome se žestoko suprostavljaju Izrael i SAD, i čime se administracija predsednika Donalda Trampa deli od bliskih saveznika uključujući i Veliku Britaniju.
Simptom/Nova.rs/Beta
Svi osim SAD: Članice SB UN traže prekid vatre i humanitarnu pomoć za Gazu
„Izražavamo duboku uznemirenost zbog podataka o gladi u Gazi“, rekla je zamenica stalnog predstavnika Gvajane pri UN Trišala Perso i istakla da je ovo „prvi put da je zvanično potvrđena glad u regionu Bliskog istoka i da svakog dana sve više ljudi umire zbog neuhranjenosti, a najviše dece“, prenosi CNN.
Njoj su se za govornicom pridružili predstavnici Slovenije, Alžira, Kine, Danske, Francuske, Grčke, Pakistana, Paname, Južne Koreje, Rusije, Sijera Leonea, Somalije i Velike Britanijue.
„Ovo je kriza koju su izazvali ljudi, iako je korišćenje gladi kao ratnog oružja strogo zabranjeno međunarodnim humanitarnim pravom“, kazala je Perso.
Zamenica stalnog predstavnika iz Slovenije Ondina Drobić dodala je da pozivaju na prekid vatre u Gazi i oslobađanje svih preostalih talaca, da Izrael otvori Gazu za humanitarnu pomoć i da odustane od planova za invaziju i okupaciju grada Gaze.
„Humanitarna kriza mora se rešiti bez odlaganja i Izrael mora promeniti kurs“, poručila je Drobić.
Simptom/Danas/FoNet
Poljska: EU da postane stalna članica Saveta bezbednosti UN
„OUN jeste zastarela organizacija koja ne funkcioniše, a njene principe krše čak i stalne članice Saveta bezbednosti. Ali mi nemamo drugi forum za globalni politički dijalog. Zalažemo se za reformu OUN i Saveta bezbednosti koji treba da se vrati osnovnoj misiji – očuvanju mira“, kazao je šef poljske diplomatije poslanicima.
Šikorski je naglasio da bi reforma OUN trebalo da garantuje da se bolje održava odnos snaga u svetu.
„Možda je došlo vreme da se u Savetu bezbednosti nađe mesto stalne članice za EU“, kazao je Šikorski.
Šef poljske diplomatije podsetio je da je zapadni svet u kome je preovladavala saradnja dao najboljih 35 godina u hiljadugodišnjoj istoriji Poljske.
„Sada autokrate i populisti žele da taj svet sruše a ne nude ništa bolje u zamenu. Ovo je opasan trenutak, ali i uzvišen, jer puno zavisi od nas samih. Poljska ne treba da živi u iluzijama da će imati koristi od sveta u kome će ponovo zavladati zakon pesnice. Ili da će Poljskoj biti bolje ako ostatku Evrope bude loše“, kazao je Šikorski.
Ulog u toj globalnoj igri je to, kazao je Šikorski, da li će EU ostati jedan od centara sveta ili će biti rascepkana na desetine osiromašnih tržišta.
„Da li će biti sila ili će je gurati ko kako hoće, da li će učestvovati u upravljanju u svetu ili će ostati muzej na otvorenom. Od toga zavisi bezbednost, prosperitet i snaga Poljske“, kazao je Šikorski.
Poljski ministar takodje je u ekspozeu upozorio da je Zapadu potrebna transatlantska saradnja nikako trgovinski rat.
„Kao odgovor na korake koje preduzima Vašington udarajući u ekonomske interese članica EU Evropa mora da odgovori odlučno ali inteligentno. Odgovor mora da bude proporcionalan s tim da Evropa ostane otvorena za razgovore i ukidanje barijera.
Simptom/Danas/Beta
Dan nakon sednice SB UN o situaciji na KiM, Surlić: Realan izveštaj o sistemskoj diskriminaciji Srba
Srbi na KiM nisu postali samo građani drugog reda, već i žrtve progona, poručio je šef diplomatije Marko Đurić, nakon sednice SB UN o situaciji u južnoj pokrajini Srbije.
Šefica Unmika Karolin Zijade navela je niz situacija ogrešenja o ljudska prava prema Srbima na KiM.
Stefan Surlić, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, rekao je da izveštaj Zijade veoma realan, te da su poslate jasne poruke da je situacija alarmantna, kao i da je reč o sistemskoj diskriminaciji srpske zajednice na KiM – od zabrane dinara i protoka srpske robe do neosnovanog hapšenja i tortura.
“Izveštaj koji se odnosi na period od marta do danas, govori o kontinuiranoj i sistemskoj diskriminaciji. To nisu izolovani incidenti, a odluke koje donosi Priština su sa namerom da se oteža život Srba na KiM. Važno je što je to istaknuto na SB UN”, ukazuje Surlić.
Banjska kao alibi
Surlić napominje i da su Unmiku “vezane ruke”, kao i da su zapadne zemlje i stalne članice Saveta bezbednosti istakle da, uprkos situaciji na KiM, treba da bude ugašen, te da je prevaziđena institucija jer je nastala na Rezoluciji 1244.
“To je sve već poznato, ali govoriti to u trenutku kada prištinske institucije nisu voljne i sposobne da zaštite osnovna prava Srba na KiM, prevazilazi pristrasnost. Kao alibi se, međutim, spominje Banjska, za sve prištinske mere“, ukazuje Surlić.
Kolika je snaga Unmika
Prema njegovim rečima, gašenje Unmika ne bi bila dobra vest za Srbe na KiM, iako su njegova ovlašćenja “ugašena” i ponaša se kao vrsta civilnog sektora koji želi da se bavi temama koje “ne bodu” oči Prištini.
“Jedina snaga Unmika je alarmiranje međunarodne javnosti o teškom položaju Srba na KiM”, kaže Surlić.
Smatra da neće biti ozbiljnije međunarodne reakcije, te da će se sve završiti na porukama koje su poslate na sednici SB UN, što će za posledicu imati iseljavanje Srba sa KiM.
“Tek u drugoj polovini sledeće godine možemo da očekujemo konkretnije rezultate, te da će izbori parlamentarni, pa lokalni dovesti do promene situacije na terenu i da će Srbi učestvovati na severu u oktobru na izborima. To će možda značiti povratak u institucije”, ocenjuje Surlić.
Stefan Surlić zaključuje da bez čvrste politike uslovljavanja, Priština neće prihvatiti nikakav pritisak.
Savet bezbednosti – Šefica Unmika upozorila na krhko stanje na severu, Đurić zatražio odlučnu reakciju UN
Velika Britanija za preispitivanje uloge Unmika
Velika Britanija pozvala je obe strane da pokažu hrabrost u ispunjavanjzu prethodno postignutih sporazuma, pre svega u uspostavljanju zajednice srpskih opština i privođenju pravdi odgovornih za događajeiz Banjske prošle godine.
Velika Britanija je pozvala da se redefiniše uloga Unmika, navodeći da je 16 godina od jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova situacija na terenu neprepoznatljiva.
Slovenija zabrinuta zbog razvoja situacije na KiM
Slovenački ambasador pri UN Samuel Žbogar naveo je da je njegova zemlja zabrinuta navodima koje je iznela šefica Unmika, upozoravajući da Slovenija traži uspostavljanje Zajednice srpskih opština, ali i “prekid međunarodne izolacije Kosova”.
Žbogar je zatražio i snažniju privrženost lidera Briselskom i Ohridskom sporazumu, osuđujući zapaljivu retoriku i neoprezne poteze.
Ovakvi potezi ne doprinose integrativnim procesima. Pozivam Srbiju da pomogne istragu o događajima u Banjskoj. Ukoliko želimo bolju budućnost za sve, moramo se okrenuti promociji obrazovanja, nasleđa i tolerancije, rekao je Žbogar.
Gervala Švarc: Putin bi mogao da izazove rat na Balkanu
Kosovska ministarka spoljnih poslova Donika Gervala Švarc je najpre protestovala zbog korišćenja naziva Kosovo i Metohija, tvrdeći potom da je svim kosovskim stanovnicima omogućen pristup zdravstvu i školstvu.
Gervala Švarc je, takođe, navela da su preuzimanjem institucija “kosovske vlasti oslobodile stanovnike”, negirajući da postoji i jedan primer diskriminacije bilo koga na KiM.
Nastavićemo da štitimo svoje stanovnike i da im pružamo sve potrebne usluge… Moramo da govorimo o opasnostima o kojima niko ne želi da govori. O ratu koji bi Putin mogao da izazove na Balkanu, rekla je kosovska ministarka.
Optužila je vlasti u Beogradu da žele da unište kosovske instutucije “čak i oružjem”, navodeći da je potpredsednik srpske vlade Aleksandar Vulin nedavno položio cveće na grob Josifa Visarionoviča Džugašvilija Staljina.
Srbija je, odmah posle Rusije, najveća opasnost za mir u Evropi. Mi smo u opasnosti, rekla je Donika Gervala Švarc.
Gervala, takođe, tvrdi da KiM ima najveći mogući nivo zaštite manjinskih prava u Evropi, uz garantovana mesta u parlamentu.
Izveštaj Unmika je nepouzdan, neprecizan i izuzetno prosrpski intoniran, rekla je kosovska ministarka, savetujući ambasadore članica Saveta da se, umesto njega, koriste nekim od brojnih drugih izveštaja.
Provokativne akcije izazivaju strah među srpskim stanovništvom
Srpski ministar spoljnih poslova Marko Đurić je, takođe, rekao da provokativne akcije kosovske policije stvaraju strah među srpskim stanovništvom, navodeći da je od dolaska na vlast vlade Aljbina Kurtija zabeležen drastičan porast broja incidenata protiv Srba.
Ovo ukazuje na sistematsko uterivanje straha Srbima na KiM, navodeći da Kurti ne planira da sprovede dogovor o formiranju Zajednice srpskih opština, čime ne samo negira dogovore već se suprotstavlja međunarodnim autoritetima, rekao je Đurić.
Na ovaj način baca se senka na dogovore, rekao je srpski ministar spoljnih poslova, navodeći da je kosovska policija, opremljena kao vojska, ranila šest osoba srpske nacionalnosti, bez ikakve odgovornosti.
Đurić je, ambasadorima članica Saveta bezbednosti, naveo spisak incidenata u kojima su stradali kosovski Srbi, a da za napade na njih niko nije odgovarao, kao i da nije pokrenuta odgovarajuća istraga.
Tek mizeran postotak od 220.000 prognanih Srba se vratio na KiM, rekao je Đurić, upozoravajući da je Kurtijeva vlada najavila novi krug eksproprijacije srpskog vlasništva, čime se zadaje dodatni udarac mogućnosti povratka Srba na KiM.
Đurić pozvao na brzu i odlučnu reakciju Saveta bezbednosti
Srpski ministar spoljnih poslova Marko Đurić je rekao da je Srbija čvrsto privržena ključnim dokumentima UN i prosperitetnoj budućnosti svih svojih stanovnika.
Nasuprot tome, stanje na KiM se dramatično pogoršalo, pri čemu se stvorila klima nepoverenja i straha. Tražim vašu brzu i odlučnu akciju. Postavlja se pitanje hoćemo li stajati po strani i gledati ove događaje, upozorio je Đurić.
Šef diplomatije Srbije je istakao da se približavamo tužnoj godišnjici pogroma iz 2004. godine, kada je ubijeno 28 nedužnih ljudi i ranjeno još 1.000. Nedavna prošlost srpskog stanovništva na KiM bila je bolna, kaže Đurić.
Upozorio je i da je, od Kurtijevog povratka na vlast, pokrenut proces marginalizacije srpskog stanovništva, uz više od 90 napada na Srbe i njihovu imovinu bez ijednog uhapšenog.
Situacija na severu krhka, opasne najave otvaranja mosta u Kosovskoj Mitrovici
Šefica Unmika, Karolin Zijade je, predstavljajući izveštaj o stanju na KiM, istakla da je uprkos želji svih aktera za miran i konstruktivan dijalog, situacija na severu i dalje krhka.
Akcije kosovskih vlasti na severu i 16. oktobra u Srbici umanjili su mogućnost manjinskih zajednica, pre svih Srba, da dobiju pristup osnovnim potrebama, uključujući zdravstvo i školstvo, rekla je Zijade.
Šefica Umnika je, takođe, upozorila na opasnost koju predstavljaju najave otvaranje mosta u Kosovskoj Mitrovici za automobile, te na niz akcija kosovske policije o kojima se vodi istraga zbog preterane upotrebe sile.
Upravo sam saznala da je generalni inspektor predložio suspenziju dvojice policajaca zbog hapšenja dve osobe na severu, rekla je Zijade.
Zijade je, takođe, zatražila sveobuhvatnu istragu o događajima u Banjskoj od 23. septembra prošle godine, nazivajući ga “neprihvatljivim” i “ozbiljnim bezbednosnim incidentom”.
Zijade je, na koncu, rekla da je nedavno istraživanje pokazalo zabrinjavajuće nizak nivo poverenja svih kosovskih zajednica u institucije i mogućnost pomirenja.
Savet bezbednosti, na dnevnom redu Kosovo
Počela je sednica Saveta bezbednosti o stanju na KiM. Izveštaj šefa svetske organizacije, ambasadorima i ministrima predstaviće šefica Unmika, Karolin Zijade.
Počela sednica Saveta bezbednosti, prva tačka Somalija
Savet bezbednosti UN, kojim predsedava Švajcarska, počeo je sednicu raspravom o stanju u Somaliji.
Izveštaj generalnog sekretera UN, Antonija Guteresa o KiM je sledeća tačka dnevnog reda.
Simptom/RTS/Rade Maroević
Savet bezbednosti UN o Kosovu i Metohiji
Đurić sa predsedavajućom Savetu bezbednosti UN u Njujorku
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić sastao se danas sa ambasadorkom Švajcarske pri UN i aktuelnom predsedavajućom Savetu bezbednosti UN u Njujorku Paskal Kristin Berisvil.
Savet bezbednosti o Kosovu i Metohiji
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija raspravlja danas o šestomesečnom izveštaju generalnog sekretara UN Antonija Guteresa o radu Unmika na Kosovu i Metohiji.
Srbiju predstavlja šef diplomatije Marko Đurić, koji je poručio da će široj međunarodnoj javnosti pokazati da se na KiM stvaraju nemogući uslovi za opstanak Srba.
Dan uoči rasprave, premijer Miloš Vučević rekao je da je uveren da će sednica pokazati jasne podele.
U redovnom šestomesečnom izveštaju, šef UN Antonio Guteres ocenio je da je atmosfera na severu Kosova i Metohije napeta i da postoji mogućnost eskalacije.
Navodi da jednostrani potezi Prištine, poput zatvaranja privremenih organa podižu tenzije među zajednicama.
Simptom/RTS
Sednica Saveta bezbednosti o KiM – prilika da se ukaže na ugrožavanje prava i bezbednosti Srba na KiM
Sednicu Saveta bezbednosti UN koja će se održati u 16 časova po srednjeevropskom vremenu, sazvala je Švajcarska, koja ovog meseca predsedava tim telom, objavljeno je na sajtu SBUN.
Srbiju će na sednici predstavljati ministar spoljnih poslova Marko Đurić.
U novom izveštaju Guteres je ocenio da je atmosfera na severu AP KiM napeta i da postoji mogućnost eskalacije, i pozvao sve strane da ponovo potvrde privrženost dijalogu uz posredovanje EU.
On je u izveštaju koji se odnosi na period od 16. marta do 15. septembra, naveo da jednostrani potezi, poput zatvaranja institucija koje finansira Beograd, koraka ka ponovnom otvaranju mosta preko Ibra u Kosovskoj Mitrovici, kao i ograničenja protoka robe iz centralne Srbije i implementacije nove monetarne politike, podižu tenzije među zajednicama i institucijama.
”Takve akcije ne samo da remete svakodnevni život i socioekonomska prava onih na koje utiču, već i ugrožavaju kolektivni napredak i stabilnost koji su ključni za put ka mirnoj i prosperitetnoj budućnosti za sve”, naveo je Guteres i istakao da je potrebno da se pronađe odgovor na zabrinutost srpske zajednice povodom mogućih akcija koje se odnose na zdravstvene i obrazovne institucije na AP KiM.
Od usvajanja Rezolucije 1244 SBUN, 10. juna 1999. godine, SBUN je do 2018. o AP KiM raspravljalo četiri puta godišnje, od 2019. tri puta, a od 2020. te sednice se održavaju dva puta godišnje – u aprilu i oktobru.
Poslednja sednica na kojoj se raspravljalo o šestomesečnom izveštaju održana je 22. aprila i na njoj je Srbiju predstavljao predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Simptom/Tanjug