Potres je zabeležen u 06.33 sati po lokalnom vremenu 10 kilometara od Žepča, odnosno 21 kilometar od Zenice.
Zemljotres je registrovan na dubini od tri kilometara.
EuroNews Srbija
Potres je zabeležen u 06.33 sati po lokalnom vremenu 10 kilometara od Žepča, odnosno 21 kilometar od Zenice.
Zemljotres je registrovan na dubini od tri kilometara.
EuroNews Srbija
– Naime, spanać i đumbir predstavljaju odličnu kombinaciju za ublažavanje simptoma prehlade, a ananas pozitivno utiče na probavu. Pored toga, smuti je i izuzetno ukusan – kaže Tatjana Popović, healthcoach i nutricionista i otkriva kako da napravite smuti od spanaća i đumbira:
Potrebno je
2 šolje vode
2 kašike svežeg soka od limuna
½ šolje baby spanaća
1 šaka peršunovog lišća
½ šolje ananasa
2 cm svežeg korena đumbira
Opcioni dodaci: 1 kašika bundevinog proteina
Priprema U blender sipajte vodu, sok od limuna, baby spanać, peršunovo lišće, ananas i đumbir. Blendirajte jedan minut ili dok ne dobijete smesu glatke teksture.
Kurir
Sa pejsmekjekrom se živi prilično dobro, ističe na Instagramu kardioplog prof. dr Siniša Pavlović, ekspert za primenu pejsmejker terapije. Postoje vrlo mala ograničenja, u koje plivanje ne spada. Ipak, ukoliko imate pejsmejker, važno je da se pridržavate sledećih preporuka:
Izbegavate ekstremne temperature – i preterano hladna i topla voda ne prijaju pejsmejkeru.
Budite pažljivi pri skokovima u vodu – izbegavajte skakanje na glavu ili ronjenje kako biste smanjili rizik od fizičkog pritiska na pejsmejker.
Ako osetite bilo kakvu nelagodnost, vrtoglavicu ili bol, odmah izađite iz vode i potražite pomoć.
Kako na aerodromu?
Ukoliko je septembar vaš omiljeni mesec za letovanje kardiolog prof. dr Siniša Pavlović objašnjava i zašto osobe sa pejsmejkerom ne mogu da prolaze kroz detektore metala i kako da se pripreme za bezbednosne procedure prilikom putovanja avionom.
Ne preporučuje se da pacijent prolazi kroz zonu gde se vrši pregled da li sa sobom nosi neki metalni predmet, jer u telu već ima jedan takav. Suština je u tome da pacijent treba da ima međunarodno definisanu pejsmejker karticu da na bilo kom aerodromu u svetu može da je pokaže i da lokalni autoriteti koji se bave bezbednošću urade pregled ručno, sa ručnim pretraživačem – navodi prof. dr Pavlović.
Kurir
Prema najnovim podacima, samo deset minuta interakcije sa psom može značajno poboljšati zdravstveno stanje pacijenata kojima je potrebna hitna pomoći.
Studija je pokazala da su pacijenti koji su imali priliku da se susretnu sa psima tokom terapija izjasnili o sledećim poboljšanjima:
– Bol se smanjio za 43 odsto
– Anksioznost je opala za 48 odsto
– Depresija je smanjena za 46 odsto
– Osećaj komfora je porastao za 41 odsto
Istraživači su ispitali 97 pacijenata u hitnoj pomoći, ocenjivali su nivo bola, depresije, anksioznosti i komfora pre i posle interakcije sa psom, kao i 20 minuta nakon toga.
Takođe su mereni srčani ritam i krvni pritisak u ovim periodima.
U poređenju, 101 pacijent koji nije bio u kontaktu sa terapijskim psima nije pokazao značajne promene u ovim parametrima tokom istog vremenskog okvira.
Istraživači su napomenuli da nije bilo značajnih razlika u polu, starosti ili etničkoj pripadnosti između grupa.
Iako istraživanje pokazuje obećavajuće rezultate, postoje neka ograničenja koja treba razmotriti.
Na primer, podaci su prikupljeni samo u jednoj bolnici, bez uvažavanja lekova koje su pacijenti uzimali ili prisustva hroničnog bola.
Istraživači kažu da su rezultati zanimljivi, ali da je potrebno više istraživanja da bi se potvrdili efekti terapijskih pasa u hitnim situacijama
pink.rs
Dinar će u odnosu na evro biti isti kao pre mesec dana, dok će biti jači na godišnjem nivou za 0,2 odsto, a od početka godine za 0,1 odsto.
Indikativni kurs dinara prema dolaru u petak je slabiji za 0,3 odsto i iznosi 105,5667 dinara za dolar.
Kurs dinara prema dolaru jači je za 1,5 odsto nego pre mesec dana, na godišnjem nivou za 3,6 odsto, a od početka godine za 0,3 odsto.
Tanjug
Tradicija koja datira od 1860.
El Pedocin je plaža otvorena 1860. godine i od tada je postala omiljeno odredište za Tršćane, dok je samo kupalište nadživelo i austrougarsku i fašističku flast. Plaža je posebno zanimljiva zbog svoje fizičke podeljenosti: deo namenjen ženama osigurava im privatnost i udobnost, dok se muški deo plaže karakteriše opuštenijom atmosferom. El Pedocin se takođe ponosi čistom vodom i održavanjem koje je prepoznato kao jedno od najboljih u regiji.
Godine 1908. privatni klub na mestu plaže zamenjen je javnim sadržajima, a ime je promenjeno u Bagno alla Lanterna. Ključno je da su polovi i dalje bili razdvojeni ogradom kako bi se sprečile “neprikladne radnje”. Na kraju, stigla je betonska pregrada, odnosno 1959. godine kako bi se ženama, koje nadmašuju broj muškaraca, pružilo više prostora.
Vlasti su više puta pokušavale da uklone betonski zid, a o tome se odlučivalo i na referendumu koji je održan 1943. godine. Tršćani su odlučili da ovaj zid dug 74 metra, ostane.
Odsustvo zakupaca, odnosno ležaljki i beach barova, koje muče druge italijanske plaže je pak, osvežavajuće na ovoj. Kupači donose sopstvene stolice i plažne suncobrane. U okviru ženskog kupališta nalazi se pristupačan bar, a još jedan, koji se nalazi pored ulaza koriste muškarci.
Osim toga, mnogi lokalci se šale da bi u slučaju rušenja zida “izbio Treći svetski rat”, dok žene kažu da im zid pomaže da budu opuštenije i na plažu dolaze čak i kada nisu stigle da se izdepiliraju ili nalakiraju nokte.
Rodna podela izaziva kontroverze
Međutim, jedna od glavnih kontroverzi koje okružuju plažu El Pedocin je rodna podela.
Dok mnogi smatraju da obezbeđuje prostor za ženske posetioce da se osećaju sigurno i udobno, drugi je kritikuju kao diskriminatornu. Mnogi političari smatraju da ovakva podela ne odražava savremena prava pojedinca, što može stvoriti tenzije među posetiocima.
Kontroverze podiže i pitanje prihvaćenosti LGBT+ zajednice na plaži. Iako postoji mnogo inkluzivnih plaža širom Italije, neki članovi LGBT+ zajednice osećaju da im El Pedocin nije prijateljski nastrojena destinacija, zbog njenog tradicionalnog pristupa podeli.
S jedne strane, lokalna tradicija zaštite ženskog prostora uživa podršku, dok s druge strane, kritičari ukazuju na potrebu za modernizacijom pristupa. Baš zato se mnogi pitaju kako će ova tradicija opstati u društvenim promenama koje se odvijaju, ali i kako će se prilagoditi novim normama.
Plaža ostaje simbol grada
Plaža je otvorena tokom cele godine, ali je leti najveća gužva. Svake nedelje od 7.30 do 20 časova, od juna do septembra nju posećuje oko dve hiljade ljudi dnevno koji ovde dolaze da se kupaju i sinčaju. Dolaze čak i supružnici koji se mogu sresti u moru kod bova koje razdvajaju i morsko područje, gde mogu popričati i nastaviti samostalno uživanje na svom delu plaže.
Stoga, vrlo je jasno da El Pedocin nije samo plaža, već i simbol kulture i tradicije Trsta. Iako je puna kontraverzi, ona takođe predstavlja važan deo lokalne istorije i identiteta.
Plaža privlači turiste i lokalno stanovništvo, stoga je i vitalna za ekonomiju regije, premda se lokalne vlasti suočavaju s izazovima u pogledu upravljanja ovim mestom, jer balansiranje između tradicije i savremene inkluzivnosti postaje sve važnije.
Bilo kako bilo, o Pedocinu su napisane čak i knjige, a snimljen je i dokumentarac koji je predstavljen na Kanskom festivalu.
EuroNews Srbija
Građani će, kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, i ovoga puta moći da bez zakazivanja izmere krvni pritisak i provere nivo šećera u krvi, urade EKG i ultrazvučni pregled abdomena kao i kompletnu krvnu sliku u laboratorijama.
Pored toga, i ove nedelje, zbog velikog interesovanja roditelja, biće organizovani i sistematski pregledi dece predškolskog i školskog uzrasta, u cilju što ranije dijagnostike svih eventualnih nepravilnosti u rastu i razvoju najmlađih, i blagovremene korekcije istih, navodi se iz resornog ministarstva.
Značaj akcije, kako navode, posebno ističe činjenica da su kod blizu 10 odsto pregledanih pacijenata, bez ikakvih simptoma, otkrivena različita oboljenja (mladeži suspektni na karcinom, promene na plućima suspektne na karcinom, aneurizme, dijabetes, kardiološki problemi i sl), kod kojih je uspešnost izlečenja u direktnoj vezi sa ranim otkrivanjem bolesti.
Lista zdravstvenih ustanova koje učestvuju u akciji, sa detaljnom vrstom pregleda koji će biti obavljani u svakoj ustanovi, istaknuta je na zvaničnoj internet stranici Ministarstva zdravlja http://www.zdravlje.gov.rs.
EuroNews Srbija
Gvožđe je esencijalni mineral, povećava nivoe energije, izoštrava koncentraciju i pomaže u cirkulaciji kiseonika kroz naše telo.
– Naša tela brzo primećuju kada ne jedemo dovoljno hrane bogate gvožđem – kaže dijetetičarka Karolina Šnajder za Real Simple i dodaje:
– Gvožđe je ključna komponenta hemoglobina, proteina u crvenim krvnim zrncima koji prenosi kiseonik iz pluća do svake ćelije u telu.
Bez dovoljno gvožđa, ljudi mogu iskusiti umor, slabost i teškoće u koncentraciji.
Vrste gvožđa
Postoje dve vrste gvožđa koje se mogu naći u hrani: hem i ne-hem. Hem gvožđe se nalazi u životinjskim proizvodima — kao što su meso, riba i živina — dok se ne-hem gvožđe nalazi u biljnoj hrani poput voća, povrća i orašastih plodova. Hem gvožđe je obično lakše svarljivo, ali prema Šnajderu, ne-hem gvožđe se može pravilno apsorbovati kroz jedan jednostavan hranljivi sastojak – vitamin C.
Hrana bogata gvožđem
Sočivo
Sočivo nudi približno 36% dnevne vrednosti gvožđa, što ga čini efikasnim i ukusnim načinom da obezbedite visok ovog minerala.
Tamna čokolada
– Tamna čokolada ( od 70% kakaa i više) je hranljiva užina koja obezbeđuje antioksidante i 19% dnevnih potreba za gvožđem.
Kinoa
Kinoa je jedna od najsvestranijih pseudozrnaca koja nije samo bogata proteinima, već i gvožđem. Jedna šolja kuvane kinoe sadrži 15% dnevne preporučene količine gvožđa.
Lisnato povrće
Povrće će uvek igrati ulogu u zdravom nivou gvožđa, posebno lisnato.
– Sorte kao što su zelje, blitva, kelj i spanać su dobri izvori gvožđa, obezbeđujući od 6 do 22% dnevne vrednosti gvožđa. Ipak, ono na šta treba da se obrati pažnja je da se ovo povrće skuva. Nekuvano lisnato povrće može da sadrži oksalate koji smanjuju verovatnoću apsorpcije gvožđa. Preporučuje da se ovo reši tako što ćete kuvati zelenilo i konzumirati ga sa hranom bogatom vitaminom C.
pink.rs
Surutka je tečnost koja vam ostaje posle postupka sirenja mleka. Naime, ovaj postupak razdvaja mleko na čvrstu supstancu (skutu) i tečnu supstancu (surutku). Kozja surutka, u svom osnovnom obliku ili u obliku suplementa, postala je nezaobilazna namirnica među ljudima koji usvajaju zdrav način života.
Brojne studije potvrdile su da kozja surutka pomaže u mršavljenju, poboljšava probavu, jača kosti, a preporučuje se i osobama koje imaju dijabetes tipa 2.
Mogu da je konzumiraju i osobe sa alergijama, uključujući i decu. Često su mala deca alergična ili intolerantna na kravlje mleko zbog prisustva proteina kazeina. Za razliku od kravljeg, kozje mleko sadrži minimalnu količinu ovog proteina pa je većina ljudi tolerantna na kozje mleko.
Kako se pije kozja surutka?
Koja količina kozje surutke je potrebna, poželjna i dozvoljena na dnevnom nivou, može zavisiti od cilja koji imamo. Optimalna dnevna količina je pola litre, a najdelotvornija je ako je pijete ujutro, na prazan želudac. Sportistima i osobama koje redovno vežbaju kozja surutka se preporučuje i nakon treninga.
Treba napomenuti da osobe koje imaju problema sa bubrezima ne bi trebalo da preteruju sa kozjom surutkom zbog visokog sadržaja proteina.
Kozja surutka u narodnoj medicini koristi se već vekovima. Hipokrat ju je savetovao za jačanje imuniteta i protiv iscrpljenosti. Danas se konzumacija kozje surutke savetuje osobama sa različitim zdravstvenim stanjima, poput oboljenja jetre, ali važno je napomenuti da ova namirnica ne garantuje izlečenje, ali može povoljno da utiče na ozdravljenje.
Kozja surutka za pluća
Iako uzimanje kozje surutke kao dodatka ishrani tokom šest nedelja može ukloniti probleme sa otežanim disanjem, ono ne može da poboljša funkciju pluća i kvalitet života ljudi koji boluju od hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP). Dakle, kozja surutka pomaže u čišćenju pluća, ali nije dovoljno efikasna da bi izlečila bolesti pluća.
Kozja surutka za jetru
Kozja surutka koristi se i kao prirodni čistač jetre. Osobama koje imaju masnu jetru preporučuje se da ujutro, dva sata pre doručka, popiju dve čaše kozje surutke. Ovo naravno neće samo od sebe rešiti problem pa je neophodno promeniti i način ishrane – izbaciti prerađene proizvode i masnu hranu, a povećati unos proteina. Kozju surutku ne bi trebalo piti duže od dve nedelje.
pink.rs
Kopernikus je počeo da beleži vremenske prilike 1940, a te dosijee su koristili naučnici kako bi potvrdili da je leto na severnoj hemisferi – od juna do avgusta, bilo najtoplije od predindustrijskog perioda iz 1850. godine.
„Tokom protekla tri meseca, svet se suočio sa najtoplijim junom i avgustom, najtoplijim danom u istoriji i najtoplijim borealnim letom“, rekla je zamenica direktora C3S Samanta Berdžes.
Ona je istakla da će ekstremne vremenske prilike postati još intenzivnije ukoliko države ne smanje emisije gasova koji zagrevaju planetu, prenosi Rojters.
Promenjena klima nastavila je da izaziva katastrofe ovog leta, a u Sudanu, poplave izazvane obilnim kišama pogodile su prošlog meseca više od 300.000 ljudi i doprinele širenju kolere u toj ratom razorenoj zemlji.
Naučnici su takođe potvrdili da klimatske promene izazivaju sušu na italijanskim ostrvima Sicilija i Sardinija, i da su intenzivirale tajfun Gaemi, koji je u julu prošao kroz Filipine, Tajvan i Kinu, usmrtivši više od 100 ljudi.
Klimatske promene izazvane ljudskim faktorom i prirodni vremenski fenomen El Ninjo, koji zagreva površinske vode u istočnom Tihom okeanu, doveli su do rekordno visokih temperatura ranije ove godine.
Kopernikus je saopštio da su ispodprosečne temperature u ekvatorijalnom Pacifiku prošlog meseca ukazivale na prelazak u La Ninju, koja je hladniji pandan El Ninju, ali su, uprkos tome, rekordno visoke temperature zabeležene u različitim delovima sveta.
N1
Nove cene goriva biće na snazi do sledećeg petka 13. septembra.
U odnosu na prošlu nedelju cena dizela je ostala ista, dok je cena benzina pala za tri dinara
N1
Procene pokazuju da skoro polovina budžeta većine od ovih zemalja odlazi na otplatu njihovim poveriocima. Među njima su pretežno privatni obvezničari, Svetska banka i Kina.
Odliv sredstava za javne investicije, socijalnu zaštitu i mere povodom klimatskih promena je ogroman, dok se nejednakost i dalje širi. Neposredna olakšica duga je, prema istraživanju, potrebnija više nego ikada, s obzirom na to da su se uslovi pogoršali i zbog zdravstvene krize.
“Kriza koja će trajati”
Na osnovu podataka iz pomenutog istraživanja, u 2024. godini, servisiranje duga će prosečno apsorbovati 41,5 odsto budžetskih prihoda, 41,6 odsto rashoda i 8,4 odsto BDP-a u više od stotinu zemalja u razvoju. Kako se navodi u istraživanju, ovi brojevi su “mnogo viši nego što su bili pre olakšice koja je pružena Latinskoj Americi tokom osamdesetih godina prošlog veka i teškim prezaduženim siromašnim zemljama (HIPC) od 1996. godine”.
Izuzetno je značajno da troškovi servisiranja duga daleko nadmašuju sve socijalne troškove. Pokazuje se da su, prema autorima studije, ti troškovi u proseku “2,7 puta veći od troškova za obrazovanje, 4,2 puta veći od troškova za zdravlje, 11 puta veći od troškova za socijalnu zaštitu i 54 puta veći od troškova namenjenih klimatskoj adaptaciji”.
Još više zabrinjava, prema istraživanju, što se radi o dugoročnoj krizi, sa visokim troškovima servisiranja duga i teretima za koje se “očekuje da će se zadržati, prema procenama MMF-a do sredine 2030-ih godina”. To znači da ni privremena odlaganja u servisiranju dugova ne mogu rešiti krizu. Osim toga, na osnovu istraživanja, poverioci su toliko različiti da bi suštinska olakšica zahtevala učešće kako spoljašnih, tako i unutrašnjih obvezničara, a u nekim slučajevima i višestrukih poverilaca, prenosi “Kathimerini”.
Obaveze koje premašuju trilion dolara
Nova dužnička kriza, koju istraživanje naziva “najozbiljnijom koju su ikada doživele zemlje u razvoju”, podrazumeva da se dugovanja nagomilavaju skoro deceniju. Kako se navodi, prvobitno je pokrenuta globalnom ekonomskom krizom 2008/09. godine i padom cena osnovnih namirnica u periodu od 2014. do 2016. godine. Zatim je pandemija kovida 19 pogoršala krizu, tako da su krajem 2023. zemlje u svim razvojnim regijama – osim u Evropi – suočene sa “prekomernim prosečnim teretom duga”. Zanimljivo je da prema istraživanju, stvarne i potencijlane obaveze mnogih zemalja, zbog partnerstava između javnog i privatnog sektora, premašuju trilion dolara.
Takođe je značajno primetiti da najviše pogođene zemlje “nisu one koje su prethodno dobile olakšicu duga, već one koje su imale prekomerni pristup globalnim i nacionalnim tržištima kapitala nakon 2010. godine”. Ukupno, samo 33 od 151 proučavane zemlje u razvoju nemaju problema sa dugom.
Jedan od ključnih zaključaka jeste da su poverioci značajno promenili tokom godina. Udeo duga “ka Kini i globalnim obvezničkim tržištima takođe je rapidno porastao”, dok višestruki poverioci – posebno Svetska banka – drže ukupno 46 odsto ovih dugovanja.
Zajednički okvir G20
Kako bi se suočila sa rastućom krizom, G20 je 2020. godine pokrenula zajednički okvir kako bi se ubrzao i pojednostavio proces olakšice duga. Međutim, s obzirom na to da je veliki deo duga prema Kini i privatnim obvezničarima, napredak ovog zajedničkog okvira za sada se odvija veoma sporim tempom.
Kako se navodi u izveštaju, zajednički okvir koji je dogovorila G20 “znatno zaostaje u odnosu na očekivanja kada su u pitanju pravovremena primena, angažovanje poverilaca i obim pružene olakšice“. S obzirom na to da bi prema ovom okviru, zemlje i dalje plaćale u proseku 48 odsto svojih budžetskih prihoda za servisiranje nakon olakšice, malo je zemalja koje su se prijavile za uključivanje u proces.
Mere za smanjenje nejednakosti
Uprkos često suprotnim tvrdnjama, otprilike polovina od oko 18,6 miliona smrtnih slučajeva zabeleženih zbog pandemije kovida 19 dogodila se na globalnom Jugu.
Ekonomske posledice su bile neposredne: u većini zemalja u razvoju – osim u istočnoj Aziji – brzo su ukinute mere zdravstvene zaštite, jer bi u suprotnom “milioni ljudi završili u siromaštvu“. Situacija se dodatno pogoršala zbog sloma potražnje sa tržišta bogatijih zemalja za izvozom i turizmom ovih zemalja.
Pored toga, poseban problem predstavlja nagli porast nejednakosti u zemljama u razvoju, pošto “najbogatiji i dalje akumuliraju bogatstvo zasnovano na zaradama od finansijskih investicija, nekretnina i nasledstva, dok najsiromašniji građani nemaju takvu imovinu”.
Prema istraživanju, najučinkovitiji načini za smanjenje ekstremnog siromaštva i nejednakosti su stvaranje univerzalno besplatnih javnih usluga, posebno u obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj zaštiti. Takođe se predlaže jačanje radnih prava – posebno za žene – uključujući veće minimalne plate i formalizaciju radnih ugovora. Deo ovih ciljeva “može proizaći iz progresivnog oporezivanja, osiguravajući da svi građani snose pravedan deo poreskog tereta“.
Predlozi za olakšicu duga
U studiji se predlaže niz mera koje bi mogle da reše masivnu krizu dugovanja s kojom se suočavaju zemlje u razvoju. Neki od ključnih predloga su da olakšica duga bude dostupna zemljama svih nivoa prihoda i regija, ali i prilagođena njihovim potrebama. Takođe, ova olakšica treba da se pruža brzo, uz neposredno odlaganje plaćanja kada zemlja podnese zahtev za olakšicu.
Takođe se predlaže da olakšica duga “obuhvati sve poverioce, koristeći pravne i regulatorne alate koji su prethodno uspešno korišćeni“.
Kako bi se smanjio rizik od budućih kriza, studija preporučuje između ostalog, da olakšica duga i novi krediti postanu potpuno transparentni i odgovorni prema parlamentima, građanima i revizorskim službama u zemljama u razvoju i kreditorima. Takođe, predlaže se izmena Konvencije UN protiv korupcije “za sprečavanje korumpiranog ili pljačkaškog zaduživanja“, kao i značajno jačanje napora za razvoj kapaciteta zemalja u razvoju da pregovaraju o olakšici duga i novim zaduživanjem.
EuroNews Srbija
Dinar je u odnosu na evro isti kao pre mesec dana, na godišnjem nivou jači je za 0,2 odsto, a od početka godine jači je za 0,1 odsto.
Zvanični kurs dinara prema dolaru danas je jači za 0,4 odsto i iznosi 105,2158 dinara za dolar.
Tanjug
Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), duvaće slab do umeren vetar, jugozapadni i zapadni, u košavskom području slab i umeren jugoistočni koji će na jugu Banata povremeno biti i jak.
Najniža temperatura će se kretati od 13 stepeni u Požegi do 23 stepena u Vršcu, a najviša dnevna od 29 do 34 stepena.
Tanjug
Njih dvoje su se upoznali u Petoj beogradskoj gimnaziji, u vreme kada se Bora doselio iz rodnog Čačka u Beograd kako bi pobegao od lošeg društva u koje je upao, a Dragana tada nije obraćala pažnju na njega.
U vreme snimanja albuma “Pokvarena mašta i prljave strasti” krajem 1980. godine, Bora se vratio sa odsluženja vojnog roka, a Dragana se upravo razvodila od prvog supruga sa kojim ima ćerku Tamaru.
Vezu su započeli odmah posle njenog razvoda, a mesto njihovih sastanaka bila je kafana “Mali Taš”. Dragana je tada radila kao službenica u banci, a Bora je bio mladi buntovni roker.
Ubrzo su se venčali. U braku su dobili sina Borisa.
Dragana je mnogo uticala na odnose u “Ribljoj čorbi” i bila je Borina večita inspiracija. Njoj su posvećene mnoge njegove pesme, a hit “Avionu slomiću ti krila” Bora Čorba napisao je kada ga je Dragana jednom prilikom posetila na turneji, a on je pratio na aerodrom.
Đorđevići su se zvanično razveli 12. februara 2007. godine. a zanimljivo je da je Dragana bila na koncertu Riblje čorbe 10. marta 2007. u Beogradskoj areni, ali nije htela da uzme karte za ložu, već je koncert pratila iz publike.
Iako su mnogi smatrali da je Dragan izvršila samoubistvo, njena smrt je proglašena za prirodnu, Bora nikada nije pričao o ovoj temi.
Simptom/ Srećna.rs
Mača se sve češće koristi kao zamena za kafu, a kada čujete koliko benefita nudi, možda postane i vaš prvi jutarnji izbor.
Šta je mača?
Poput zelenog čaja i mača se pravi od biljke Camellia sinensis.
– Međutim, uzgaja se i bere drugačije od tradicionalnog zelenog čaja. Mača čaj se uzgaja u hladu, što povećava sadržaj hlorofila u čaju, dajući mu jarko zelenu nijansu. Listovi čaja se zatim beru i melju u fini prah. Tradicionalno se koristio u japanskim ceremonijama čaja vekovima, ali je nedavno postala popularna zbog svojih zdravstvenih prednosti – objašnjava Nikola Dandrea Rusert, nutricionista, piše Bestlife.
Pozitivno deluje na upale
Dok sav zeleni čaj ima antioksidante, mača se posebno izdvaja. Svi oblici zelenog čaja su bogati antioksidansima; međutim, mača sadrži do tri puta više antioksidanata od drugih zelenih čajeva.
Može poboljšati funkciju mozga
Mača može da bude od posebne pomoći ujutru jer sadrži dosta kofeina. Ona nadmašuje i druge zelene čajeve u ovoj kategoriji. Zeleni čaj može da sadrži između 11–25 miligrama po gramu (mg/g), dok matcha sadrži između 19–44 mg/g“.
Može promovisati zdravlje srca
Istraživanja pokazuju da je mača korisna za zdravlje srca zahvaljujući L-teaninu, kao i drugom jedinjenju zvanom epigalokatehin galat (EGCG). Studije sugerišu da L-teanin u zelenom čaju može da podstiče zdravlje srca snižavanjem LDL holesterola, otkucaja srca i krvnog pritiska. Takođe se pokazalo da EGCG snižava „loš“ LDL holesterol i poboljšava nivo šećera u krvi.
pink. rs